Aoaoga a Peresitene
Mataupu 14: Faanatinatiina o le Galuega o Talafaasolopito o Aiga ma le Malumalu


Mataupu 14

Faanatinatiina o le Galuega o Talafaasolopito o Aiga ma le Malumalu

“E moni lava o le a lagolagoina i tatou e le Alii pe afai tatou te faaaogaina a tatou taumafaiga sili i le tauaveina o le poloaiga e faia suesuega o talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu.

Mai le Soifuaga o Howard W. Hunter

O le talafaasolopito o aiga sa o se mea e taua tele ia Peresitene Howard W. Hunter. Mai le taimi o laitiiti, sa faalogologo o ia i tala e uiga i ona tuaa ma le naunau tele. Ina ua oo ina matua, sa ia tuuto atu se taimi tele i le sailia o le talafaasolopito o lona aiga. 1 I le 1972, a o i ai o ia i Europa i se tofiga faale-Ekalesia, sa la asiasi ai ma lona faletua o Claire, i nofoaga i Tenimaka lea sa nonofo ai ona tuaa. I se tasi o nuu, sa la maua ai le falesa sa faamanuia ai le tama o le tamamatua o Peresitene Hunter, o Rasmussen ma lea sa tapuai ai le aiga. O lea aafiaga na faalolotoina ai le agaga talisapaia o Peresitene Hunter mo ona tuaa i le itu o lona tina. Sa ia faia nisi asiasiga faapea i eria o Nouei ma Sikotilani lea sa nonofo ai isi ona tuaa.2

Na ta’ua e le atalii o Peresitene Hunter, o Richard le fiafia o lona tama i talafaasolopito o aiga.

“O ia o se tagata suesue naunau tele i lona soifuaga atoa. E tele taimi na te faaavanoa ai ona taimi malolo a o faigaluega i le tulafono, e alu ai i le faletusi i Los Angeles e fai ana sailiiliga i le vaega tele o lona gafa. Na te teuina ana sailiiliga, pepa gafa o le aiga, siata o faasologa, ma faamatalaga o talaaga na te tusia i api tetele.

“O nisi taimi ma te malaga ai ma ia i ni tofiga eseese mo konafesi. Na te tuuina nisi o api i le keli o le taavale, ma a uma se konafesi faalesiteki ona ia faapea mai lea, ‘Ta o i le fale o le tausoga [lea] mo ni nai minute. E i ai ni nai aso ou te fia faamaonia.’ Ona ma o lea i le fale o [lena] tausoga. Na te aumaia api mai le keli o le taavale, ma e le umi ae tumu le laulau’ai i pepa o gafa o le aiga.

“Afai e i ai se tasi o le aiga e manao e faamautinoa o sa’o a latou faamatalaga mo a latou lava sailiga, ona latou telefoni mai lea pe tusi mai ia Tama e faamaonia atu aua sa latou iloaina o la e ia te ia le sa’o. O le galuega sa ia faia e ofoofogia tele.”3

I se tasi taimi a o i ai Peresitene Howard i le Korama a le Toasefululua, sa asiasi atu i ai ona faiaoga o aiga ma fai atu, “Ma te fia faaali atu ia te oe pepa o o matou gafa faaleaiga ua ma saunia. … E le lava so ma taimi ma te tilotilo ai i au pepa gafa, ae o le isi a ma asiasiga, ma te fia matamata ai i ai.”

“Ua fai lava si malie ia te au,” le tala a Peresitene Hunter. “Sa ou galue mo se masina e saunia mo le isi asiasiga a o’u faiaoga o aiga.”4

Mai le 1964 i le 1972, sa pulefaamalumalu ai Howard W. Hunter i le Sosaiete o Gafa i Iuta (tagai itulau 19). I le 1994, i se fonotaga na faamamaluina ai Peresitene Hunter ma faamanatu ai le 100 tausaga o le Sosaiete o Gafa, na ia saunoa ai:

“I le po a o loma lo’u asofanau lona valusefulu-fitu, sa ou toe tilotilo ai i tua ma le maofa i le mamanu na lalagaina e le Alii mo le faalauteleina o le galuega i malumalu ma talafaasolopito o aiga. A o avea au ma peresitene o le Sosaiete o Gafa i Iuta, sa ia i matou se vaaiga mamao pe faapefea ona televave lona alualu i luma. O lea ua tatou matauina se mea mamalu ua tupu i le lalolagi atoa. Ua agai i luma le talalelei e aofia ai atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata. Ua i ai malumalu i le salafa o le lalolagi, ma ua pa’i atu le agaga o Elia i loto o le toatele o tagata o le au paia, o e o loo faia gauega o talafaasolopito o aiga ma sauniga o le malumalu i se saoasaoa tulagaese.”5

Ata
O John ma Nellie Hunter

O matua o Howard W. Hunter, John William (Will) Hunter ma Nellie Marie Rasmussen Hunter

O Aoaoga a Howard W. Hunter

1

Ua fausia malumalu mo le faatinoina o sauniga e taua mo le faaolataga ma le faaeaga o fanau a le Atua.

E paia malumalu mo le fesootaiga aupito vavalalata a le Alii ma i latou ua maua sauniga aupito maualuluga ma sili ona paia o le perisitua paia. O totonu o le malumalu e soofaatasi ai mea o le lalolagi ma mea o le lagi. … O le a tuufaatasia le aiga tele o le Atua e ala i sauniga faaola o le talalelei. O galuega sui mo i latou ua maliliu ma sauniga mo e ola, o faamoemoega ia o malumalu.6

O le talalelei o loo folafola atu i le lalolagi e le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le talalelei a Iesu Keriso e pei ona toefuatai mai i le lalolagi i lenei tisipenisione, ma e mo le togiolaina o tagata uma. Na faaalia mai e le Alii lava ia mea e taua mo le faaolataga ma le faaeaga o lana fanau. O se tasi o nei mea taua e tatau ona faatuina malumalu mo le faiga o sauniga ia e le mafai ona faataunuuina i se isi lava nofoaga.

A oo ina faamatala atu lenei mea i tagata mai itu eseese o le lalolagi, o e e o mai e matamata i o tatou malumalu, o le fesili e tele ina fesili ai nei tagata o le, o a sauniga e faatino i totonu o malumalu?

Papatisoga mo e ua oti

O le tali, e tele ina tatou muai faamatalaina o le sauniga lea ua ta’ua o le papatisoga mo e ua oti. Ua tatou matauina, e toatele Kerisiano e talitonu faapea i le taimi tatou te oti ai, e fuafua ai lo tatou tulaga i luma o Keriso mo le faavavau atoa, aua na fetalai Keriso ia Nikotemo, “E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua” (Ioane 3:5)? Ae ua tatou iloa, e toatele ua oti e aunoa ma le sauniga o le papatisoga ma o lea, e tusa ai ma le fetalaiga a Keriso ia Nikotemo, o le a aveesea i latou mai le ulufale atu i le malo o le Atua. O lea ua tulai mai ai le fesili, e amiotonu ea le Atua?

O le tali o le ioe, e amiotonu le Atua. Ua manino ai o le fetalaiga a le Faaola ia Nikotemo ua faapea ai, e mafai ona fai papatisoga mo i latou o e ua oti ae lei papatiso. Ua ta’u mai e perofeta o Aso e Gata Ai e faapea o le papatisoga o se sauniga faaletino e mafai ona faatino e na o e o ola. E mafai faapefea la e i latou o e ua oti ona papatiso pe afai e na o e o ola e mafai ona faatinoina le sauniga? O le autu lena o le tusi a le Aposetolo o Paulo i tagata i Korinito ina ua ia faia le fesili:

“A faapea pe faapefea e ua papatisoina ma sui o e ua oti, afai e moni e le toetutu e ua oti ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui o e ua oti?” (1 Kori. 15:29.)7

Pe ua talafeauga ea i tagata o e sa ola i le fogaeleele ma oti e aunoa ma le avanoa e papatiso ai, ona aveesea mai le avanoa mo le faavavau? Pe i ai ea se mea e le talafeauga e uiga i le faia e e o ola o papatisoga mo e ua oti? Atonu o le faataitaiga sili o galuega sui mo e ua oti o le Matai lava ia. Na Ia ofoina mai lona soifua o se togiola sui, o e uma e oti o le a toe ola ma maua le ola e faavavau. Na Ia faia mo i tatou le mea sa le mafai ona tatou faia mo i tatou lava. I se ala foi faapena, e mafai ai ona tatou faatinoina sauniga mo i latou ua le mafai ona latou maua le avanoa e faia ai i [o latou] olaga.8

O le faaeega paia

O le faaeega paia o se tasi lea o sauniga e faatinoina i o tatou malumalu. E lua ona vaega: muamua, o se faasologa o faatonuga, ma le lona lua, o folafolaga po o feagaiga e faia e le tagata o loo mauaina le faaeega paia—o folafolaga e ola amiotonu ma olagatusa i tulaga manaomia o le talalelei a Iesu Keriso. O le faaeega paia o se sauniga mo le faamanuiaga sili o le Au Paia-o— e ola ma e oti. O se sauniga foi e faatinoina e e o ola mo tagata taitoatasi ua oti; e faatinoina mo i latou ua uma ona faatino i ai galuega o le papatisoga.

Faaipoipoga faaselesitila

O le isi sauniga o le malumalu o le faaipoipoga faaselesitila lea e faamau ai le ava i le tane ma faamauina foi le tane i le ava mo le faavavau. Ioe, ua tatou iloa, o faaipoipoga faalemalo e muta i le oti; ae o faaipoipoga e faavavau e faatino i le malumalu e mafai ona tumau e faavavau. O fanau e fanauina e se tane ma se ava pe a uma se faaipoipoga e faavavau, e otometi lava lo latou faamauina i o latou matua mo le faavavau. Afai e fananau ni fanau a o lei faamauina le ava i lana tane, e i ai se sauniga faamau i le malumalu e mafai ona faamau ai nei fanau i o latou matua mo le faavavau, e faapena foi ona mafai ona fai faamauga sui o fanau i matua ua maliliu. …

O nei sauniga uma faaleperisitua i le malumalu e taua mo le faaolataga ma le faaeaga o fanau a lo tatou Tama i le Lagi. 9

Ata
o se ulugalii ma se malumalu i tuaatu.

“E moni e leai lava se isi galuega e tutusa ma galuega e faia i le malumalu.”

2

O le faamoemoega o le galuega o talafaasolopito o aiga o le faia lea ia avanoa faamanuiaga o le malumalu mo tagata uma.

E moni o i tatou o i lenei itu o le veli ua i ai se galuega tele e fai. O le fausiaina o malumalu ua i ai se taua loloto mo i tatou lava ma tagata, ma ua manino o tatou tiutetauave. E ao ona tatou faataunuuina galuega o sauniga perisitua i le malumalu e alagatatau mo lo tatou lava faaeaga; ona tatau lea ona tatou faia galuega mo i latou o e e le’i maua le avanoa e talia ai le talalelei i le olaga nei. O le faia o galuega mo isi e mafai ona ausia i ni laasaga se lua: muamua, e ala i le sailia o talafaasolopito o aiga e iloa ai o tatou tuaa ma le lona lua, o le faia lea o sauniga o le malumalu e tuu atu ai ia i latou ia lava avanoa e maua e tagata o soifua.

Ae e toatele tagata o le Ekalesia e tapulaa o latou avanoa e o ai i malumalu. Latou te faia le mea sili latou te mafaia. Latou te faia le sailiga o talafaasolopito o aiga ae fai e isi galuega o sauniga o le malumalu. Ae peitai e I ai ni isi o le au paia o e auai i le faiga o galuega faalemalumalu ae latou te le faia le sailiga o talafaasolopito o aiga o o latou lava tuaa. E ui o loo latou faia se auaunaga paia i le fesoasoani i isi, ae latou te le maua se faamanuiaga e ala i lo latou le sailia o o latou lava aiga ua maliliu e pei ona aumaia i le taitaiga faalelagi e perofeta o aso e gata ai.

Ou te manatua se aafiaga i nai tausaga talu ai, e tutusa ma le tulaga lea. I le faaiuga o se sauniga molimau, na saunoa le epikopo, “Ua tatou maua se aafiaga faaleagaga i le aso i le faalogologo atu i molimau na tuuina mai e tagata taitoatasi. Ua mafua ona ua tatou anapopogi e tusa ai ma le tulafono a le Alii. Ae ia aua lava nei galo ia i tatou o le tulafono e lua ona vaega: tatou te anapogi e ala i lo tatou le aai ma feinu ma tatou te foai atu le tupe sa tatou faasaoina i le faleteuoloa o le epikopo mo le manuia o i latou o e le tagolima.” Ona ia faaopoopo mai lea: “Ou te faamoemoe e leai se tasi o le a alu i le aso na o se afa faamanuiaga.”

Ua ou iloaina o i latou o e auai i le sailiga o talafaasolopito o aiga, ona faatino lea o sauniga faalemalumalu mo i latou, ua latou maua igoa o le a latou iloa le olioli faaopoopo o le mauaina o itu uma e lua o le faamanuiaga.

E le gata i lea, o loo faatalitali mai ma le naunau e ua oti mo le Au Paia o Aso e Gata Ai ia sailia o latou igoa ona o lea i malumalu e faatino mo i latou, ina ia mafai ai ona faasaolotoina i latou mai lo latou falepuipui i le lalolagi o agaga. E ao ia i tatou uma ona maua le fiafia i lenei galuega maoae o le alofa. 10

O le manulauti o le galuega o talafaasolopito o aiga o le faaavanoaina lea o faamanuiaga o le malumalu i tagata uma, o e ola ma e ua oti. A tatou o i le malumalu ma faatino galuega mo e ua oti, ua tatou ausia se lagona loloto e tusa ma le Atua ma se malamalama sili atu i lana fuafuaga mo le faaolataga o tagata. Tatou te aoao ai e alolofa i o tatou tuaoi pei o i tatou lava. E moni e leai se galuega e tutusa ma galuega e faia i le malumalu.11

3

Ia tatou lotototoa i le faanatinatiina o talafaasolopito o o tatou aiga ma galuega i le malumalu.

A o tatou faia galuega [i] malumalu mo i latou ua maliliu, e faamanatu mai ia i tatou le fautuaga musuia a Peresitene Iosefa F. Samita o le na tautino mai: “E ala ia tatou taumafaiga mo i latou, o le a pauu ese mai ia i latou filifili o noanoataga ma o le pogisa o loo siosiomia ai i latou o le a matafi ese ina ia susulu mai le malamalama i o latou luga, ma o le a latou faalogo ai i le lalolagi o agaga i le galuega ua faia mo i latou e a latou fanau o loo iinei, ma o le a latou olioli faatasi ma outou ona o lo outou faataunuuina o nei tiute”[i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1916, 6].12

O lenei galuega paia [talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu] ua i ai se nofoaga tumau i loto ma mafaufau o le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua. Ou te tautala mo le Usoga uma pe a ou faafetai atu ia i latou o e ua tuuina atu se sao taua mo le saunia o sauniga faaola mo i latou ua maliliu. … Matou te faafetai atu i le au volenitia o e ua tuleia i luma lenei galuega tele i le lalolagi atoa. Faafetai mo mea uma ua matua lelei ona outou faia.

Na ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita, “O le tiutetauave silisili i lenei lalolagi ua tuuina mai e le Atua i o tatou luga, o le sailia lea o e ua maliliu”[Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 475]. Na ia ta’ua foi: … “O na Au Paia e le o faia mo o latou aiga ua maliliu, o le a lamatia lo latou faaolataga” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 471–72].

O le i ai o se malamalama tutusa i lenei faaaliga taua, na saunoa ai Peresitene Polika Iaga: “O loo i ai sa tatou galuega e fai e tutusa lona taua ma le taua o tiute o le galuega a le Faaola. E le mafai ona faaatoatoaina o tatou augatama e aunoa ma i tatou; e le mafai foi ona faaatoatoaina i tatou e aunoa ma i latou. Ua uma a latou galuega ma ua momoe nei. Ua valaauina nei i tatou e fai la tatou galuega; o le galuega aupito silisili lea e mafai e se tagata ona faatino i le fogaeleele” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe, Salt Lake City: Deseret Book Co., 1941, p. 406).

O perofeta uma na taitaia lenei Ekalesia mai aso o Iosefa Samita e oo mai i le taimi nei, sa latou ta’u maia foi lenei lava mea moni taua. I le taialaina ai e nei upumoni, mai lava i le amataga o faia e le Ekalesia lenei galuega o le faaolataga ma le faaeaga mo atalii uma ma afafine o le Atua, tusa lava po o le a le taimi sa ola ai i le fogaeleele.

O i tatou o ola mai nei, o i latou ia na tofia e le Atua a o lei fananau mai, e avea ma sui i le lalolagi i lenei tisipenisione. O i tatou o le aiga o Isaraelu. Ua i o tatou lima mana paia o le avea ai ma faaola i Mauga o Siona i aso e gata ai [tagai Opetaia 1:21].

E tusa ai ma galuega i le malumalu ma talafaasolopito o aiga, e tasi la’u savali lautele: Ua tatau ona faanatinati lenei galuega. O le galuega o loo faatalitali e fai e ogaoga ma e le oo i ai le malamalama o le tagata. I le tausaga ua mavae [1993] sa tatou faatinoina ai faaeega paia sui i le malumalu pe tusa ma le lima ma le afa miliona tagata, ae i lena tausaga pe tusa ma le limasefulu miliona tagata na maliliu ai. E ono faapea ai ua leai se faamoemoe mo le galuega o loo i o tatou luma, e le mafai ona tatou mafaufau faapena. E moni o le a lagolagoina i tatou e le Alii pe afai tatou te faaaogaina a tatou taumafaiga sili i le faatinoina o le poloaiga e fai sailiga o talafaasolopito o aiga ma galuega i le malumalu. O le galuega tele o malumalu ma mea uma e lagolago ai, ua tatau ona faalautele. E taua tele! …

Ou uso e ma tuafafine pele, ia tatou lotototoa i le faanatinatiina o a tatou talafaasolopito o aiga ma galuega i le malumalu. Na fetalai mai le Alii: “Ia tuu atu le galuega o loʼumalumalu, ma galuega uma ua Ou tofia ia te outou, ia faia pea ma lē taofia; ma ia tuu atu lo outoufiliga, ma lo outou maelega, ma le onosai, ma a outou galuega ia toe faaluaina, ma o le a leai se ala e aveesea ai lo outou taui, ua fetalai mai ai le Alii o Au”MF&F127:4

Ou te fautuaina outou i a outou taumafaiga i upu nei a le Perofeta o Iosefa Samita: “Uso e, tatou te lē o atu pea ea i lenei savali sili? O atu i luma ae lē o le solomuli. Lototetele, uso e; o atu pea, o atu pea i le manumalo! Ia olioli o outou loto ma ia fiafia tele. Tuu atu i le lalolagi e alalaga i pesega. Ia tautala mai e ua oti i pese o viiga faavavau i le Tupu o Emanuelu lē na faauuina, ae lei i ai le lalolagi, le mea e mafai ai e i tatou ona togiolaina i latou i fafo mai lo latou falepuipui; ona o le a faasaolotoina pagota” (MF&F128:22).

Ou te alofa i lenei galuega. Ou te iloa o le a saunia e le Alii mea uma e manaomia e faataunuu ai pe a tatou tuuto e fai la tatou vaega. Ia faamanuia i tatou taitoatasi e le Aliii a o tatou saofaga atu i lenei galuega tele, lea e tatau ona tatou ausia i o tatou taimi. 13

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Mafaufau i le fuaiupu amata o le vaega 1. Ua fesoasoani faapefea sauniga e te faatinoina i le malumalu e te latalata atili atu ai i le Atua? O a faamatalaga i le vaega lea e mafai ona fesoasoani e te faamatalaina ai faamoemoega o le malumalu i se tasi e le malamalama i ai?

  • Ua e maua faapefea “itu uma e lua o le faamanuiaga” o le sailiga o talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu? (Tagai vaega 2.) E mafai faapefea ona tatou faaaofiaina tamaiti ma isi tagata o le aiga i lenei galuega taua?

  • A o e toe iloiloina aoaoga a Peresitene Hunter i le vaega 3, mafaufau i le taua na tuu e le Alii i le galuega o talafaasolopito o aiga ma le malumalu. O faapefea ona faanatinati le galuega o talafaasolopito o aiga ma le malumalu i aso nei? E mafai faapefea ona tatou faateleina lo tatou auai e faatino lenei galuega?

Mau Fesootai

Isaia 42:6–7; Malaki 4:5–6; 1 Peteru 3:18–20; 4:6; MF&F 2; 110:12–15; 124:28–30; 128:15–18; 138:57–59

Fesoasoani mo Suesuega

Ina ia faatatau upu a se perofeta ia te oe lava, mafaufau pe faapefea ona fesootai atu ana aoaoga ia te oe (tagai Aoao Atu E Leai Se Isi Valaauga e Sili Atu [1999], 170). I au suesuega, mafaufau e fesili ifo ia te oe lava pe mafai faapefea ona fesoasoani nei aoaoga i ou atugaluga, fesili, ma luitau i lou olaga.

Faamatalaga

  1. Tagai Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 186.

  2. Tagai Francis M. Gibbons, Howard W. Hunter: Man of Thought and Independence, Prophet of God (2011), 16–18.

  3. Tusiga e lei faasalalauina a Richard A. Hunter.

  4. I le Knowles, Howard W. Hunter, 192.

  5. “O Loo I Ai Sa Tatou Galuega e Fai,” Ensign, Mat. 1995, 64.

  6. “O Le Faatusa Sili o lo Tatou Auai i le Ekalesia,” Ensign, Oke. 1994, 2.

  7. “Tagata Naunau i le Malumalu,” Liahona, Me 1995 2.

  8. “Elia le Perofeta,” Ensign, Iuni. 1972, 71.

  9. “Tagata Naunau i le Malumalu,” 2, 4.

  10. “Tagata Naunau i le Malumalu,” 4–5.

  11. “O Loo I Ai Sa Tatou Galuega e Fai,” 65.

  12. Tatalo o le faapaiaga o le Malumalu o Bountiful Iuta, i le “‘Magnificent Edifice’ Consecrated to [the] Lord,” Church News, Ian. 14, 1995, 4.

  13. “O Loo I Ai Sa Tatou Galuega e Fai,” 64–65.