Aoaoga a Peresitene
Mataupu 13: O Le Malumalu—O Le Faailoga Sili lea o le Avea o i Tatou ma Tagata o le Ekalesia


Mataupu 13

O Le Malumalu—O Le Faailoga Sili lea o le Avea o i Tatou ma Tagata o le Ekalesia

“O le moomooga sili lava o lo’u loto ia agavaa tagata uma o le Ekalesia e ulu atu i le malumalu.”

Mai le Soifuaga o Howard W. Hunter

O le tina o Howard W. Hunter o se tagata faamaoni o le Ekalesia i lona soifuaga atoa, ae e lei papatiso lona tama, faatoa papatiso ina ua 19 tausaga o Howard. I tausaga mulimuli ane, a o avea Howard ma peresitene o le siteki i Kalefonia, sa malaga tagata o le siteki i le Malumalu o Mesa Arisona e fai ai galuega faalemalumalu sa. A o lei amataina se sauniga, sa talosaga le peresitene o le malumalu ia te ia e saunoa ia i latou o loo potopoto i le falesa. O le aso soifua lona 46 o Peresitene Hunter. Sa ia tusia mulimuli ane e uiga i lena aafiaga:

“A o ou talanoa atu i le aofia, … sa o mai lo’u tama ma lo’u tina i le falesa e oofu papae. Ou te matuai ou le iloaina lava ua saunia lo’u tama mo ona faamanuiaga o le malumalu, e ui ina sa naunau lo’u Tina mo lena mea i se taimi umi. Sa matuai lofituina au i lagona ootia ma sa le mafai ona faaauau la’u tautalaga. Sa sau Peresitene Pierce [le peresitene o le malumalu], i o’u autafa ma faamatala mai le mafuaaga mo le faalavefau. Ina ua o mai lo’u tama ma lo’u tina i le malumalu i lena taeao, sa la talosaga i le peresitene e aua ne’i ta’u maia ia te au o la na o mai, aua sa la mananao e fai ma mea la te faate’ia ai au i lo’u aso fanau. O se aso fanau lea e le mafai ona galo ia te au ona o le aso lena sa faia ai o la’ua faaeega paia, ma sa ou maua le avanoa paia e molimauina ai la la’ua faamauga, ma sa mulimuli ane faamau a’u ia i la’ua.”1

E silia teisi ma le 40 tausaga, ina ua faia e Howard W. Hunter lana uluai saunoaga o se Peresitene o le Ekalesia, o se tasi o ana savali autu e mo tagata o le au paia e saili faamanuiaga o le malumalu ma se tuuto sili atu. 2 Sa faaauau ona ia faamamafaina lena savali i lana auaunaga atoa o se Peresitene. I lana saunoaga i le nofoaga mo le Malumalu o Navu ia Iuni 1994, na ia saunoa ai:

“I le amataga o lenei masina, sa amata ai la’u galuega e ala i le faailoa atu o se naunautaiga loloto ina ia saga toatele tagata o le Ekalesia e agavaa mo le malumalu. E faapei ona i ai i ona po o [Iosefa Samita], o le i ai o tagata agavaa ma ua faia faaeega paia, o le ki lea i le fauina o le malo i le lalolagi uma. O le agavaa mo le Malumalu e faamautinoa ai o loo ogatusa o tatou olaga ma le finagalo o le Alii, ma ua tatou saunia e maua Lana taitaiga i o tatou olaga.”3

I ni masina mulimuli ane, ia Ianuari 1995, o le gaoioiga lautele mulimuli a Peresitene Hunter o le faapaiaga lea o le Malumalu o Bountiful Iuta. I le tatalo o le faapaiaga, sa ia talosaga atu ai ia avea faamanuiaga o le malumalu ma mea e faatamaoaigaina ai olaga o i latou uma e ulufale atu i ai:

“Matou te tatalo atu ma le lotomaualalo ia e taliaina lenei fale ma ia i ai au faamanuiaga i ona luga. Ia auai lou agaga ma taiala i latou uma e auai i le faatinoina o sauniga iinei, ina ia i ai le paia i potu uma. Talosia o i latou uma e ulu mai, ia i ai ni lima mama ma ni loto mama. Ia faateleina lo latou faatuatua ma toe foi atu ma se lagona o le filemu, ma viia lou suafa paia. …

“Talosia ia avatu e lenei Maota se agaga o le filemu ia i latou uma o e matauina lona mamalu, ae maise ia i latou o e ulufale mai mo o latou lava sauniga paia, ma faatino le galuega mo o latou aiga pele i talaatu o le veli. Tuu atu ia latou lagonaina le paia o lou alofa ma lou alofa mutimutivale. Talosia ia latou fiafia e faapea mai, faapei o le Faisalamo o anamua, ‘Sa matou fiafia e fefautuaai faatasi, ma savavali faatasi i le fale o le Atua.’

“A o matou faapaiaina lenei fale paia, matou te toefaapaiaina ai foi o matou olaga i lau afio ma lau galuega.”4

Ata
Malumalu o Mesa Arizona

O le Malumalu o Mesa Arizona, lea na faamau ai Peresitene Howard W. Hunter i ona matua i le 1953

O Aoaoga a Peresitene Howard W. Hunter

1

Ua uunaia i tatou e avea le malumalu e fai ma faailoga sili o le avea o i tatou ma tagata o le ekalesia.

I le taimi o lo’u valaauga i lenei tofi paia [Peresitene o le Ekalesia], sa tuuina atu se valaaulia i tagata uma o le Ekalesia, e faatuina le malumalu o le Alii e fai ma faailoga sili o lo latou auai i le ekalesia, ma avea ma faatulagaga maualuga mo a latou feagaiga e aupito sili ona paia.

Pe a ou mafaufau i le malumalu, ou te mafaufau i upu nei:

“O le malumalu o se nofoaga o aoaoga lea e tatala mai ai upumoni maoae e faatatau i le Malo o le Atua. O se nofoaga o le filemu e mafai ai ona taulai atu mafaufau i mea o le agaga ma mafai ai ona tuu ese popolega o le lalolagi. I totonu o le malumlau tatou te osia ai feagaiga e usiusitai i tulafono a le Atua, ma tuu mai ai folafolaga ia i tatou, ma tuutuuga e le aunoa i luga o lo tatou faamaoni, lea e oo atu i le faavavau.”(The Priesthood and You, Melchizedek Priesthood Lessons—1966, Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1966, i. 293).

I le Alii lava Ia, i Ana lava faaaliga ia i tatou, na faia ai le malumalu ma faailoga sili mo tagata o le Ekalesia Mafaufau i uiga faaalia ma amioga amiotonu lea e faasino atu ai i tatou e le Alii i le apoapoaiga lea na Ia tuuina mai i le Au Paia i Katelani e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita a o latou sauniuni e fausia se malumalu. O loo faatatau pea lava lea apoapoaiga mo i tatou:

“Ia outou faatulaga tatau outou lava; ia saunia mea manaomia uma; ma faatu sefale, o se fale tatalo lea, o se fale o le anapogi, o se fale o le faatuatua, o se fale o le aoaoga, o se fale o le mamalu, o se fale maopoopo, o se fale o le Atua”(MF&F 88:119).} Pe o atagia mai ea o tatou manaoga ma mea o sailia e i tatou taitoatasi i nei uiga faaalia ma amioga? …

… Ina ia avea moni le malumalu o se faailoga ia i tatou, e tatau ona tatou naunau ia avea ai faapea. E tatau ona tatou ola agavaa e ulu atu i le malumalu. E tatau ona tatou tausia poloaiga a lo tatou Alii. Afai e mafai ona tatou mamanuina o tatou olaga i le Matai, ma faaaoga Ana aoaoga ma faataitaiga e avea ma mamanu maualuga mo i tatou lava, o le a le faigata ia te i tatou ona agavaa mo le malumalu, ia ogatusa ma faamaoni i vaega uma o le olaga, aua o le a tatou tuuto atu i se tulaga faatonuina paia e tasi o le amio ma talitonuga. Pe o le fale po o le maketi, pe o le aoga pe uma foi le aoga, pe o tatou faatinoina na o i tatou lava po o se tauaofiaga o i ai se anoano o tagata, o le a manino lava lo tatou ala ma o le a iloagofie o tatou tulaga faatonuina.

O le tomai e tulai atu i se mataupu faavae, e ola ma le amiosao ma le faatuatua e tusa ai ma sou talitonuga—o le mea lena e taua. O lena tuuto i le mataupu faavae moni—i o tatou olaga taitasi, o o tatou fale ma aiga, ma i nofoaga uma tatou te feiloai ai ma faatosina ai isi tagata—o lena tuuto o le mea tonu lea o loo finagalo mai ai le Atua ia i tatou. E manaomia ai le tautinoga—tautinoga ma le—loto atoa, e loloto ma faavavau i mataupu faavae ua tatou iloa e moni i poloaiga ua tuuina mai e le Atua. Afai tatou te faamaoni ma faatuatua i mataupu faavae a le Alii, o le a tatou agavaa i taimi uma mo le malumalu, o lona uiga o le a avea pea le Alii ma Ana malumalu paia ma faailoga sili o lo tatou avea ai ma soo ia te Ia. 5

2

E ao ia i tatou taitoatasi ona taumafai ia agavaa e maua se pepa faataga o le malumalu.

O le moomooga sili lava o lo’u loto ia agavaa tagata uma o le Ekalesia e ulu atu i le malumalu. O le a fiafia le Alii pe a agavaa tagata matutua uma o le ekalesia—ma tauaveina—se pepa faataga aoga o le malumalu. O mea e ao ina tatou faia tatou te agavaa ai mo se pepa faataga o le malumalu o mea moni lava ia e mautinoa ai le fiafia o le tagata lava ia ma aiga.6

Ua otooto manino mai e lo tatou Tama Faalelagi e faapea, o i latou o e ulu atu i le malumalu e tatau ona mama ma saoloto mai agasala a le lalolagi. Fai mai Ia: “Ma o le tulaga e oo i ai e lo’u nuu ona fausia se fale mo au i le suafa o le Alii, ma latou le tuua se mea eleelea e sau i ai i totonu, ina ia le faaeleeleaina, o le a to’a ai i ona luga lo’u mamalu; … Ae afai e faaeleeleaina ou te le alu atu i ai i totonu, ma o le a le i ai foi lo’u mamalu iina; aua Ou te le alu atu i totonu o ni malumalu ua le paia.” (MF&F 97:15, 17).

Atonu tou te fia iloa o le Peresitene o le Ekalesia sa masani ona ia sainia pepa faataga taitasi o le malumalu. O le malosi lena o le lagona sa i ai o peresitene muamua e uiga i le agavaa e ulu atu ai i le malumalu. I le 1891 na tuu atu ai le tiutetauave i epikopo ma peresitene o siteki, o e latou te fai atu ia te outou le mau fesili e faatatau i lo outou agavaa mo se pepa faataga o le malumalu. E ao ona e iloa le mea o loo faamoemoe mai ia te oe ina ia agavaa ai mo se pepa faataga o le malumalu.

E tatau ona e talitonu i le Atua le Tama e Faavavau, i lona Alo o Iesu Keriso, ma i le Agaga Paia. E tatau ona e talitonu o le la galuega paia ma faalelagi lenei. Matou te fautuaina outou ia galulue i aso taitasi e faatupuina la outou molimau i lo tatou Tama Faalelagi ma le Alii o Iesu Keriso. O le Agaga e te lagonaina o le Agaga Paia lea o loo molimau atu ia te oe i lo la’ua moni. Mulimuli ane, i totonu o le malumalu, o le a e aoao atili ai e uiga i le Aigaatua e ala i faatonuga ma sauniga ua faailoa mai.

E tatau ona e lagolagoina isi Au Pulega Aoao uma ma taitai o le Ekalesia i le lotoifale. A e siia lou lima i le sikuea, pe a tuuina atu igoa o nei taitai, ua e tau atu o le a e lagolagoina i latou i o latou tiutetauave ma fautuaga latou te tuuina mai.

O lea faiga ua le na o se mea e faailoa atu ai la tatou faaaloalo ia i latou ua tofia e le Alii e pulefaamalumalu. Ae, o se faailoaga o le mea moni ua valaauina e le Atua ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ma isi o ni Au Pulega Aoao. O se tautinoga o le a e mulimuli i faatonuga ia e sau mai taitai pulefaamalumalu o le Ekalesia. E faapena foi e ao ina e lagonaina le lotofaamaoni i le epikopo ma le peresitene o le siteki ma isi taitai o le Ekalesia. O le le lagolagoina o i latou o i le pulega, e le ogatusa ma le auaunaga i le malumalu.

E tatau ona e ola mama e ulu atu i le malumalu paia. O le tulafono o le ola mama e manaomia ai ia aua nei e faia ni uiga feusuai ma se isi e ese ai mai lau tane po o lau ava. E faapitoa ona matou fautuaina outou ina ia faaeteete mai faatosinaga a Satani ina ia puipuia ai lou ola mama.

E tatau ona e mautinoa e leai se mea i au fegalegaleaiga ma tagata o le aiga e le o ogatusa ma aoaoga a le Ekalesia. E faapitoa ona matou fautuaina [le autalavou] ia usiusitai i o [latou] matua i le amiotonu. E tatau i matua ona mataala ia mautinoa e ogatusa a latou fegalegaleaiga ma tagata o le aiga ma aoaoga a le talalelei ma ia le aafia lava i le faasaunoa po o le tuulafoaiina.

Ina ia ulufale atu i le malumalu e tatau ona e faamaoni i au fegalegaleaiga uma ma isi. I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, ua ia i tatou se matafaioi paia ia aua lava nei taufaasese pe le faamaoni. O le a lamatia la tatou amiosa’o pe a tatou solia lenei feagaiga.

Ina ia agavaa mo se pepa faataga o le malumalu, e tatau ona e taumafai e fai lou tiute i le Ekalesia, alu i le sauniga faamanatuga, sauniga perisitua, ma isi sauniga. E tatau foi ona e taumafai e usitai i faatonuga, tulafono, ma poloaiga o le talalelei. Aoao … e talia valaauga ma isi tiutetauave e avatu ia te oe. Ia avea ma ni tagata toaaga i a outou uarota ma paranesi, ma ia avea o se tasi e mafai ona faalagolago i ai ou taitai.

Ina ia ulufale atu i le malumalu e tatau ona avea oe o se e totogi atoa le sefuluai ma tausi le Upu o le Poto. O nei poloaiga e lua, e faigofie o la’ua faatonuga ae e matuai taua lava mo lo tatou tuputupu ae faaleagaga, ma e taua mo le faamaoniaina o lo tatou agavaa faaletagata lava ia. I se matauga i le tele o tausaga ua faaalia ai o i latou e totogiina ma le faamaoni a latou sefuluai ma tausi le Upu o le Poto, e masani ona faamaoni i isi mea uma e fesootai ma le ulufale atu i le malumalu.

E le o ni mea e manatu mama i ai. A iloa loa ua agavaa e ulufale atu i le malumalu, ua tatou faatinoina loa sauniga e sili ona paia ua faatinoina i soo se isi lava mea i le lalolagi. O nei sauniga e faatatau i mea o le faavavau.7

Ata
o se alii i se ofisa o se taitai perisitua

“E fai atu e epikopo ma peresitene o siteki…ia te oe le mau fesili e faatatau i lou agavaa mo se pepa faataga o le malumalu.

3

O le faia o galuega i le malumalu e aumaia ai faamanuiaga sili i tagata taitoatasi ma aiga.

Se mea ina a mamalu mo i tatou le i ai o se avanoa paia e o ai i le malumalu mo o tatou lava faamanuiaga. A uma la ona tatou o i le malumalu mo o tatou lava faamanuiaga, se avanoa ina a mamalu o le faia lea o galuega mo i latou ua fai i lagi folauga. O lea vaega o le galuega i le malumalu o se galuega manatu faapito. Ae soo se taimi tatou te faia ai galuega mo isi tagata, e i ai le faamanuiaga e foi mai ia i tatou. O le mea lea e le o se mea tatou te ofo ai, i le finagalo o le Alii ia avea lona nuu ma tagata e faaosofia le fia o i le malumalu. …

… Ia tatou o atu e le gata mo o tatou lava tuaa ua maliliu ae ia tatou o atu foi mo faamanuiaga patino o le tapuai i le malumalu mo le faapaiaina ma le saogalemu lea o loo tuuina mai e na puipui paia ma mamalu. A o tatou o atu i le malumalu, tatou te aoao atili ai i le faamoemoega o le olaga ma le taua o le taulaga togiola a le Alii o Iesu Keriso. Ina tatou faia ia o le malumalu, faatasi ma tapuaiga i le malumalu ma feagaiga o le malumalu ma faaipoipoga i le malumalu, e fai ma a tatou sini maualuga faalelalolagi ma aafiaga aoao faaleolaga nei.8

E tele mea e ausia i lo tatou o atu i le malumalu—tatou te ola e tusa ai ma faatonuga a le Alii ia faataunuu a tatou lava galuega o sauniga, tatou te faamanuiaina o tatou aiga e ala i sauniga o faamauga, ma e tatou te faasoa atu o tatou faamanuiaga i isi i le faia mo i latou o mea e le o mafai ona latou faia mo i latou lava. E faaopoopo atu i nei mea, tatou te siitia o tatou lava mafaufauga, ola latalata atili i le Alii, faamamaluina [le] perisitua, ma ia faaleagaga o tatou olaga. 9

Tatou te maua faamanuiaga patino pe a tatou o i le malumalu. I le saunoa ai i auala e faamanuiaina ai o tatou olaga i le o i le malumalu, na ta’ua ai e Elder John A. Widtsoe:

“O galuega i le malumalu … e aumaia ai se avanoa matagofie mo le faaolaolaina o lo tatou malamalama ma le malosi faaleagaga. … Ua fofola mai ia i tatou le vaaiga silisili o le faavavau i totonu o malumalu paia; tatou te vaai ai i lona amataga e le iu e oo atu i lona iuga e le iu; ma tatou te molimauina ai le faavavau. Ona ou vaai manino atili ai lea i lo’u tulaga i mea o le atulaulau, o lo’u tulaga i faamoemoega o le Atua; ua mafai ai ona ou tuu au lava i le mea e tatau ona ou i ai, ma sili atu ai foi ona iloa le taua ma iloilo ma faamasino, tuueseese ma faatulaga tiute masani ma faigofie o le olaga ina ia aua nei avea mea iti ma mea e taotaomia ai au pe aveesea ai la’u vaaiga i mea e sili atu na tuuina mai e le Atua ia te i tatou” (i le Conference Report, Ape. 1922, i. 97–98).10

Mafaufau i aoaoga maoae i le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, o se tatalo na ta’ua e Iosefa Samita na tuuina atu ia te ia i se faaaliga. O se tatalo o loo faaauau ona tali mai i o tatou luga o ni tagata taitoatasi, i luga o i tatou o ni aiga, ma luga o i tatou o se nuu ona o le mana o le perisitua sa tuuina mai e le Alii ia i tatou e faaaoga i Ona malumalu paia.

“Ma o lenei, le Tama Paia e,” na aioi atu ai le Perofeta o Iosefa Samita, “matou te ole atu i lau afio e fesoasoani mai ia te i matou, o lou nuu, i lou alofa tunoa … ma i se ala e mafai ai ona maua i matou ua agavaa, i lau silafaga, e maua ai se faataunuuga ofolafolaga na e faia mai ia te i matou, o lou nuu, i faaaliga ua tuuina mai ia te i matou.

“Ina ia i ai lou mamalu i luga o lou nuu. …

“Ma e matou te ole atu ia te oe Le Tamā Paia e ina ia o atu auauna mai lenei maota ua faaauupegaina i lou mana ma ina ia i ai lou suafa i luga o i latou ma i ai lou mamalu e siosiomia i latou ma ia i ai i au agelu le tausiga i o latou luga” [MF&F 109:10–12, 22].11

O le auai i le malumalu e foafoa ai le faaleagaga. O se tasi o polokalama aupito lelei i le Ekalesia e atiae ai le faaleagaga. O lenei mea e liliu atu ai loto o fanau i o latou matua faapea foi loto o matua i a latou fanau (Malaki 4:6).} E faateleina ai le mausali ma le lotogatasi o aiga.12

4

Ina tatou faanatinati atu ia i le malumalu.

Ia tatou faasoa atu i a tatou fanau ia lagona faaleagaga tatou te maua i totonu o le malumalu. Ma ia tatou aoao atu ia te i latou i se tulaga e sili atu ona faamaoni ma sili atu ona toamalie, mea e mafai ma talafeagai ona tatou ta’u atu i ai e uiga i faamoemoega o le maota o le Alii. I tautau se ata o le malumalu i lo outou fale ina ia mafai ona vaai i ai a outou fanau. Aoao atu ia te i latou faamoemoega o le maota o le Alii. Faatonu i latou e fuafua mai i lo latou laiti e ulu atu i ai ma ia tumau le agavaa mo lena faamanuiaga. Ia tatou saunia faifeautalai uma e o atu i le malumalu ma le agavaa ma ia avea lena aafiaga o se faatumutumuga sili atu nai lo le mauaina o le valaauga o le misiona. Tatou fuafua ma aoao atu ma aioi atu i a tatou fanau ia faaipoipo i le maota o le Alii. Ia tatou faamautinoa ma le atoatoa nai lo le taimi ua fano faapea e afaina tele po o fea e te faaipoipo ai ma pe o le a le pule e fofogaina ai le avea ma se tane ma se ava.13

O se mea fiafia i le Alii o tatou talavou e o ma le agavaa i le malumalu e faatino papatisoga sui mo i latou e lei maua le avanoa e papatiso ai i le olaga nei. O se mea fiafia i le Alii pe a tatou o ma le agavaa i le malumau e osia a tatou lava feagaiga ma Ia, ma faamau o ni ulugalii ma ni aiga. O se mea fiafia i le Alii pe a tatou o ma le agavaa i le malumalu e faatino na lava sauniga faaola mo i latou ua maliliu, o le toatele o loo faatalitali mai ma le naunautai i le faamaeaina o nei sauniga mo i latou.14

Ia i latou e lei mauaina o latou faamanuiaga o le malumalu, pe le o i ai foi ni pepa faataga o aoga i le taimi nei, sei ou fautuaina outou i le lotomaualalo ma le alofa, e galulue mo lena aso e mafai ai ona e ulufale atu i le maota o le Alii. Ua Ia folafola atu ia i latou o e faamaoni i a latou feagaiga, “Afai e faalogo mai loʼu nuu i loʼu leo ma le leo o aʼu auauna o e ua Ou tofia e taitaia loʼu nuu faauta e moni Ou te fai atu ia te outou o le a lē aveesea i latou i fafo mai lo latou nofoaga”(MF&F 124:45). … Ou te folafola atu o le a faamanuiaina ma faamalosia lou faaleagaga patino, sootaga ma lau tane po o lau ava, ma sootaga faaleaiga, pe a e alu e le aunoa i le malumalu.15

Ia avea i tatou o ni tagata e auai i le malumalu ma tagata e fiafia i le malumalu. Ia tatou faanatinati soo atu i le malumalu pe a faatagaina ai e taimi ma mea e maua ma tulaga faaletagata lava ia. Ia tatou o atu e le gata mo o tatou lava tuaa ua maliliu ae ia tatou o atu foi mo faamanuiaga patino o le tapuai i le malumalu mo le faapaiaina ma le saogalemu lea o loo tuuina mai e na puipui paia ma mamalu. O le malumalu o se nofoaga o le matagofie, o se nofoaga o faaaliga, o se nofoaga o le filemu. O le maota o le Alii. E paia i le Alii. E tatau foi ona paia ia i tatou.

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Mafaufau i aoaoga a Peresitene Hunter i le vaega 1. E mafai faapefea ona tatou “avea le malumalu o le Alii o se faailoga sili o [lo tatou] avea ai ma tagata o le ekalesia”?

  • Iloilo tulaga manaomia mo se pepa faataga o le malumalu pei ona otooto mai i le vaega e 2. Ua faapefea ona faamanuiaina oe ma lou aiga ona o le ola ai i nei tulaga manaomia? Aisea ua manaomia ai i tatou e taumafai ia “mama ma saoloto mai agasala a le lalolagi” pe a tatou ulufale atu i le malumalu?

  • Iloilo aoaoga a Peresitene Hunter e uiga i faamanuiaga o le faia o galuega o le malumalu (tagai vaega 3.) Ua faamanuiaina faapefea oe ma lou aiga ona o le auai i le faatinoga o sauniga o le malumalu? E mafai faapefea ona sili atu lou manuia atoa mai faamanuiaga o le malumalu? E mafai ona e faamatala se taimi na e lagonaina ai se malosi faaleagaga po o se taitaiga i totonu o le malumalu? Afai e te lei alu i le malumalu, mafaufau pe mafai faapefea ona e sauniuni ia maua lena faamanuiaga.

  • O a nisi auala e mafai ona tatou fesoasoani ai i tamaiti ma le autalavou e aoao e uiga i malumalu ma atinae so latou fiafia i ai?” (Tagai vaega e 4) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tamaiti ma le autalavou ia mananao e faaipoipo i le maota o le Alii? E taua i se a lo tatou o “soo pe a faatagaina ai e le taimi ma auala ma tulaga faaletagata lava ia”?

Mau Fesootai

Salamo 55:14; Isaia 2:2–3; MF&F 97:12–17; 110:6–10; 124:39–41; 138:53–54;Lomifefiloi Tusi Paia, “Malumalu”

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“E tele taimi e tele atu ai mea i se lesona nai lo le mea e mafai ona e aoao atu i le taimi e tuuina atu. I na tulaga, e tatau ai ona e filifilia mea e sili ona fesoasoani ia i latou e te faiaoga ai” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai. [1999], 98

Faamatalaga

  1. I le Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 135.

  2. Tagai Jay M. Todd, “President Howard W. Hunter: Peresitene Lona Sefulufa o le Ekalesia,” Ensign, Iulai 1994, 4–5.

  3. “O Le Malumalu o Navu,” Ensign, Set. 1994, 62–63.

  4. Tusiga o le tatalo o le faapaiga o le Malumalu o Bountiful Iuta, i le “‘Magnificent Edifice’ Consecrated to [the] Lord,” Church News, Ian. 14, 1995, 4.

  5. “O Le Faailoga Sili o le Avea o i Tatou ma Tagata o le Ekalesia,”Liahona, N0v. 1994, 2, 5.

  6. “O Mea Silisili Ese Lava ma le Aoga,” Liahona, Ian. 1995, 7.

  7. “Lou Pepa Faataga o le Malumalu,” New Era, Ape. 1995, 6–9.

  8. “O Tagata Naunau I Le Malumalu” Liahona, Me. 1995, 2.

  9. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 240.

  10. “E I Ai Sa Tatou Galuega e Fai,” Ensign, Mat. 1995, 65.

  11. “O Le Faailoga Sili o le Avea o i Tatou ma Tagata o le Ekalesia,” 4

  12. The Teachings of Howard W. Hunter, 239–40.

  13. O Ni Tagata Gauai I Le Malumalu,” 5

  14. “O Le Faailoga Sili o le Avea o i Tatou ma Tagata o le Ekalesia.” 5

  15. The Teachings of Howard W. Hunter, 240–41.

  16. “O Le Faatusa Sili o Lo Tatou Auai i le Ekalesia,” 5