Aoaoga a Peresitene
Mataupu 22: Aoao Atu le Talalelei


Mataupu 22

Aoao Atu le Talalelei

“O le faamoemoega o le aoao atu … [o le] ina ia avea i tatou o se meafaigaluega i aao o le Alii i le suia o le loto o se tagata.”

Mai le Soifuaga o Howard W. Hunter

I le konafesi aoao ia Aperila 1972, o Elder Howard W. Hunter, i le taimi lena o avea o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o se tasi o failauga faaiu i se tasi o sauniga. Sa ia saunia se lauga, ae e lei lava se taimi na totoe o le sauniga na te tuuina atu ai. “I le matauina o le uati,” na saunoa mai ai Elder Hunter, “Ua ou gaugauina le tusiga sa ou saunia ma tuu i la’u taga.” Ae sei ou faamatalaina si mea itiiti na oo mai ai se uunaiga ia te au a o ou laitiiti. Na oo mai lenei mea i lo’u mafaufau, ina ua ta’ua faapea o loo tatou mafuta iinei ma se vaega toatele o tagata tuuto o loo aoaoina le autalavou.

“O se aso i le taumafanafana i le taeao po. Sa ou tutu i autafa o le faamalama. Sa punitia au e ie faamalama mai ni manuiti se lua i luga o le laufanua. O le tasi o se manulele lapoa a o le isi o se tamai manulele, na iloagofie lava e faatoa o ese mai i se faamoega. Sa ou vaaia le manulele lapoa o musamusa solo i luga o le vao, ona tutu lea o lona vae ae ea i luga lona ulu. Sa ia ave ane se anufe tele mai le vao ona toe musamusa mai lea i tua. Sa faamaga le gutu o le tamai manulele, ae sa folo e le manulele lapoa le anufe.

“Ona ou vaaia lea o le manulele lapoa ua lele i luga o se laau tele. Sa suasua e ia le pa’u o le laau mo sina taimi ona toe foi mai lea ma se mea i lona gutu. Sa faamaga le gutu, o le tamai manulele ae peitai sa folo foi e le manulele lapoa le iniseti. Sa tagitagi le fiafia [le manulele laitiiti].

“Sa lele ese le manulele lapoa, ma ou te lei toe vaaia, ae sa ou matauina le tamai manulele. Ina ua mavae sina taimi, sa musamusa le tamai manulele i luga o le vao, tutu ona vae, ea i luga lona ulu ma toso mai se anufe lapoa mai le vao.

“Ia faamanuia e le Atua tagata lelei o loo aoaoina a tatou fanau ma la tatou autalavou.”

Sa lolomi ma faasalalauina le savali puupuu a Elder Hunter i lalo o se ulutala “O Se Faiaoga.”1

E masani ona faamamafa e Elder Hunter le taua o le aoao atu lelei i le Ekalesia. Na ia tuuina mai mataupu faavae—e pei o le taua o le aoao atu e ala i faataitaiga, lea na faapupula mai i le tala i manulele—lea e mafai ona fesoasoani i faiaoga ia mataalia atili o ni faiaoga i le faamanuiaina o olaga o i latou latou te faiaoga ai. E tele taimi e saunoa ai o ia i faiaoga o tamaiti ma le autalavou, e fesoasoani ia latou malamalama i lo latou tiutetauave paia mo i latou o tupulaga faia’e. I se tasi sauniga na ia saunoa ai:

“Ua ou vaai atu i o’u luma i nisi o agaga filifilia o le lalolagi. … Ua ou taumafai e vaai faalemafaufau [ia te outou faiaoga] i le galuega i o outou tofiga patino. Ou te le iloa po o a ituaiga o fua o la outou galuega o le a fua mai. Mata o le a leaga nisi o na fua ona e te lei suaina pe faato’a le palapala na tuuina atu ia te oe e tausi ma vaai; pe na faato’aina atoa le palapala ina ia maua mai ai se fuata lelei tele?

“I a outou uarota ma siteki … o loo nonofo ai le toatele o fanau a lo tatou Tama. E faapei o outou, e taua i latou i lana silafaga; peitai e le pei o outou, e toatele e le o i ai se poto masani ma e toatele foi e fou i le Talalelei. O lou tiutetauave mo i latou e tele naua. O o latou olaga e mafai ona faatosinaina, e faigofie ona lolo’u, e faigofie ona fetuunai, e faigofe ona taitai, pe afai e mafai ona outou maua lo latou talitonuga ma faagauai mai o latou loto. O oe o lo latou leoleo mamoe. E tatau ona e taialaina i latou i le “fanua lanulauava.” …

“Se luitau ina a tele, se galuega ina a fiafia, se tiutetauave ina a paia o lou tiute i le taimi nei! … maeu le manatunatu, maeu le magafagafa, maeu le agalelei, maeu le agamalu, maeu le loto ina a mama, maeu le i ai o lena alofa e le manatu faapito e pei ona i ai i le Alii, maeu le loto ina a maualalo, maeu le lototatalo ua tatau ona e i ai a o e toe amatalia lau galuega o le fafagaina o tamai mamoe e pei ona tau atu e le Alii ia te oe e fai!”2

Ata
o se aiga o loo aoao faatasi

O le aoao atu o fanau i le lotu e lagolago ai matua i le aoaoina i le fale.

O Aoaoga a Howard W. Hunter

1

Fesoasoani i isi e atiae se talitonuga i tusitusiga paia.

Ou te uunaia malosi outou ina ia faaaoga ia tusitusiga paia i a outou aoaoga ma faia mea uma i lo outou malosi e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faaaoga ma maua le lagona mafanafana i tusitusiga paia. Ou te manao i o tatou talavou ina ia i ai le talitonuga i tusitusiga paia ma ou te manao ina ia outou faaliliuina lena fuaitau i ni auala se lua.

Muamua, matou te mananao i tamaiti aoga ina ia i ai le talitonuga i le malosiaga ma upumoni o tusitusiga paia, le talitonuga o loo fetalai moni mai pea lo latou Tama Faalelagi ia i latou e ala i tusitusiga paia, ma le talitonuga e mafai ona latou liliu atu i tusitusiga paia ma sue ni tali i o latou faafitauli ma a latou tatalo. O se tasi na o talitonuga ou te faamoemoe e te tuuina atu i au tamaiti aoga, ma e mafai ona e tuuina atu ia i latou pe a e faaalia ia i latou i aso uma, itula uma, e te faatuatuaina tusitusiga paia i lena lava auala. Faaali atu ia i latou o oe lava ia e te talitonu o loo i ai i tusitusiga paia tali i le tele—ioe i le tele lava—o faafitauli o le olaga. A e aoao la, aoao mai tusitusiga paia.

O se uiga [lona lua] o loo ta’ua i le fasifuaitau “talitonuga i tusitusiga paia” o le matua aoaoina lelei lea o tamaiti aoga i tusitusiga faavae ina ia mafai ai ona latou faaaogaina ma le talitonuga, aoaoina ia mau taua ma lauga ma tusiga o loo i ai. Matou te faamoemoe e leai se tasi o au tamaiti aoga e tuua lou potuaoga ma le fefe pe maasiasi pe matamuli ona ua latou le mafai ona maua le fesoasoani latou te manaomia ona e le o lava lelei lo latou iloaina o tusitusiga paia e sue ai fuaitau talafeagai. Tuu atu i talavou nei ia lava se poto masani i le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele ina ia latou maua uma ai ituaiga talitonuga e pei ona sa faatoa ou ta’ua.

E tele taimi ou te mafaufau ai o le a pei lava o tatou tupulaga talavou i le Ekalesia o isi e i fafo atu o le Ekalesia, pe afai latou te le atiae ni tomai anoa i le faaaogaina o tusitusiga faavae. Tou te manatuaina uma ia fuaiupu na tusia e le Perofeta o Iosefa mai le taimi sa i ai i le Falepuipui o Liperate. Na ia tusia foi, Aua o loo i ai nei tagata e toatele i luga o le lalolagi i totonu o lotu uma, vaega, ma tapuaiga, o e ua faatauasoina i le taufaasese poto o tagata, lea ua latou taooto faapupuna ai e faasese, ma o e ua nao na taofia mai le upumoni ona ua latou lēiloa le mea e maua ai” (MF&F 123:12; ua faaopoopo le faamamafa ).

Ua i ai so tatou tiutetauave tele o loo i ai nei o ni [faiaoga] i le Ekalesia e faamautinoa o o tatou lava tagata, ma o tatou lava autalavou, e le pauu atu i lena vaega le manuia o le faatauasoina o alii ma tamaitai talavou lelei, manuia, ma agavaa o e ua taofia mai upumoni o tusitusiga paia ona latou te le iloa le mea e maua ai na upumoni ma ona latou te le o mauaina le talitonuga [i le faaaogaina]o a latou tusitusiga faavae.3

2

Aoao atu i le Agaga.

Sauniuni ma ola i se ala e te maua ai le Agaga o le Alii i au aoaoga. E matua tele naua mea i lo tatou lalolagi e faataumaoia ai le lagona o le Agaga, ma e matua tele naua ua taofia ai i tatou mai le mafutaga ma le Agaga. E manaomia ona tatou faia o mea uma tatou te mafaia mo nei talavou, o e o loo osofaia pea i faiga faalelalolagi o loo siomia ai i latou. E manaomia lo tatou faia o mea uma e mafaia ina ia latou lagonaina ai le mafutaga matagofie, ma le faamautinoa a le Agaga o le Alii. …

I se tasi o faaaliga iloga o lenei tisipenisione, na fetalai ai le Alii, “ Ma o le a tuu atu ia te outou le Agaga e ala i le tatalo o le faatuatua; ma afai tou te lē maua le Agaga aua tou te aoao atu” (MF&F 42:14).}

Ou te tilotilo i lea fuaiupu o lona uiga e le gata ina le tatau ona tatou aoao atu e aunoa ma le Agaga, ae e matuai le mafai foi ona tatou aoao atu e aunoa ma ia. O le aoaoina o mea faaleagaga e le mafai ona faia e aunoa ma le mafutaga faaleaoaoga ma le faamautinoa a le Agaga o le Alii. E foliga mai e ioeina e Iosefa Samita: “E tatau i tagata uma ona folafola atu le Talalelei, e ala i le mana ma le faatosinaga a le Agaga Paia; ma e leai se tagata e mafai ona folafola atu le Talalelei e aunoa ma le Agaga Paia”[Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 332].

… Ou te popole pe a foliga mai e fenumiai lena lagona malosi po o le maligi gofie o loimata ma le faatasi mai o le Agaga. E moni lava, e mafai e le Agaga o le Alii ona aumaia lagona malolosi, e aofia ai loimata, ae o le faaaliga mai fafo e le tatau ona faaluafesasi ai le i ai o le Agaga lava ia.

Ua ou matauina le toatele o o’u uso i le tele o tausaga, ma ua matou fefaasoaai faatasi foi i nisi o aafiaga faaleagaga e le mafaamatalaina. E matua eseese uma lava na aafiaga, e faapitoa mea taitasi i lona lava tulaga, ma o na foi taimi paia atonu e i ai pe leai foi ni loimata e aumai ai. E tele taimi o le mea lena e i ai, ae o nisi foi taimi e o mai faatasi ma le matuai taaligoligoa. O isi taimi e o mai faatasi ma le olioli. E masani ona aumai faatasi i se faaaliga tele o le upumoni, o le faaaliga i le loto.

Tuu atu i au tamaiti aoga upumoni o le talalelei e aoao atu ma le mana; o le auala lena e avatu ai ia te i latou se aafiaga faaleagaga. Tuu atu ia oo mai lava e pei ona i ai, atonu e maligi ai loimata, ae pe atonu foi e leai. Afai e moni le mea o loo e tautala atu ai, ma e te fai atu foi i le mama aiai ma le talitonuga maumaututu faamaoni, o le a lagonaina e na tamaiti aoga le agaga o le upumoni sa aoaoina atu ia i latou, ma o le a latou iloaina lena musumusuga ma le faaaliga ua oo atu i o latou loto. O le auala lena tatou te fausiaina ai le faatuatua. O le auala lena tatou te faamalolosia ai molimau—i le mana o le upu a le Atua o loo aoaoina i le mama atoa faatasi ai ma le talitonuga maumaututu.

Faalogo mo le upumoni, gauai atu i le aoaoga faavae, ma tuu atu ia oo mai le faaaliga a le Agaga Paia e faapei ona oo mai i le tele o auala eseese. Ia tumau i mataupu faavae mautu; aoao atu mai se loto e mama. Ona molioo atu lea e le Agaga i lou mafaufau ma lou loto ma mafaufau ma loto uma o au tamaiti aoga.4

3

Valaaulia tamaiti e saili sa’o i le Atua le Tama ma Iesu Keriso.

Ou te talitonu ua e iloaina le tulaga matautia e ono oo mai … i le fausiaina e au tamaiti aoga o se tautinoga ia te oe ae le o le talalelei. … O le mafuaaga lena e tatau ai ona e valaaulia au tamaiti aoga ia totofu ifo i latou lava i tusitusiga paia, ae la na ona e avatu i ai o au lava faauigaga ma aoaoga. O le mafuaaga lena e tatau ai lava ona e valaaulia au tamaiti aoga ia lagonaina le Agaga o le Alii, ae le na ona avatu i ai o lou lava iloa i lena mea. O le mafuaaga lena, o le tulaga maualuga, e tatau lava ona e valaaulia au tamaiti aoga ia faasino tonu ia Keriso, ae le na o lē o loo aoaoina atu ana aoaoga faavae, tusa lava po o le a le lelei. O le a e lē avanoa mo nei tamaiti i taimi uma. …

O la tatou galuega tele o le faavae o nei tamaiti aoga i mea e mafaiona latou tauaveina i le olaga, e faasino atu ai i latou ia te ia o le e alofa ia te i latou ma mafai ai ona taialaina i latou i le mea o le a leai se isi o i tatou e i ai. Faamolemole ia mautinoa e avatu le faamaoni a’ia’i a nei tamaiti aoga i tusitusiga paia ma le Alii ma aoaoga faavae a le Ekalesia toefuataiina. Faasino atu i latou i le Atua ma lona Alo Pele e Toatasi, o Iesu Keriso, faapea le au taitai o le Ekalesia moni. …Avatu ia i latou meaalofa o le a fesoasoani ia i latou pe a tatau ai ona latou tutu na o i latou. A e faia lenei mea, o le a faamanuiaina le Ekalesia atoa mo augatupulaga fai mai.5

Ata
Vasega Peraimeri

“Taumafai i le mea sili e te mafaia e mafaufau ai i [tamaiti aoga] taitoatasi, ia latou lagonaina ai se popolega patino ma le faapitoa mai ia te oe, lo latou faiaoga.”

4

Taumafai e aapa atu i le toatasi.

E faagaeetiaina lava au i taimi uma [i le iloa] e taulimaina patino e le Alii i tatou taitoatasi. E tele mea tatou te faia i ni vaega i le Ekalesia, ma e tatou te manaomia foi faalapotopotoga e fai si toatele ina ia mafai ai ona tatou taitaia lelei le Ekalesia, ae e tele naua ni mea taua—o mea e siliona taua—e faia taitasi. Tatou te faamanuiaina pepe taitoatasi i le taimi, tusa lava pe o se masaga lua pe masaga tolu. Tatou te papatisoina ma faamau tamaiti taitoatasi i le taimi. Tatou te aai ma feinu i le faamanatuga, e faauuina i le perisitua, pe faia foi sauniga o le malumalu o ni tagata taitoatasi—a o atiae e le tagata e toatasi se sootaga ma lo tatou Tama i le Lagi. Atonu o i ai nisi i o tatou autafa i nei aafiaga, pei foi ona i ai nisi i o outou potuaoga, ae o le faamamafa a le lagi ua i ai lea i tagata taitasi, i tagata uma taitoatasi.

Ina ua afio atu Keriso ia sa Nifae, sa ia fetalai atu:

“Tutulai ia ma o mai ia te au, ina ia outou tuu mai o outou lima i lou itu, ma ina ia outou tagotago foi i tulaga o fao o i ou lima ma ou vae. …

“Ma sa oo ina o atu le motu o tagata i luma, ma tuu atu o latou lima i lona itu, ma latou tagotago i tulaga o fao i ona lima ma ona vae; ma sa latou faia lenei mea, i le o atu i luma taitoatasiseia oo ina latou o atu uma ma vaai i o latou mata ma tago atu i ai o latou lima, ma latou iloa mautinoa ai ma molimau ai” (3 Nifae11:14–15; faamamafa faaopoopo).

Na umi se taimi i lena aafiaga, peitai sa taua ona sa maua e tagata taitoatasi lena aafiaga, sa tofu maua e mata uma ma lima uma lena molimau, patinofaamautinoa. Mulimuli ane sa faapena foi ona faia e Keriso i fanau a sa Nifae. “Sa ia ave a latou fanau laiti taitoatasi ma faamanuia i latou ma tatalo atu i le Tama mo i latou”(3 Nifae 17:21; ua faaopoopo le faamamafa).

O le a faigata ia te oe ona tuu atu uma le gauai patino i nisi o au tamaiti aoga e manaomia, ae taumafai i le mea sili e te mafaia e mafaufau ai ia i latou taitoatasi, ia latou lagonaina se mea e patino ma faapitoa o loo popole i ai oe, lo latou faiaoga. Tatalo ia e iloa po o le fea tamaitiiti aoga e manaomia [se fesoasoani] ae po o le a foi le ituaiga fesoasoani, ma ia nofouta pea mo na uunaiga pe a oo mai. … Manatua o le aoao atu e aupito sili ona lelei, o le aoao taitoatasi lea, ma e tele ina faia i fafo atu o le potuaoga. …

I lau sailiga mo le aoaoina taitoatasi o tamaiti aoga, e toetoe lava ina mautinoa e te mauaina nisi e le o matua lelei e pei o isi, ma e i ai foi nisi e le o o mai lava i le vasega. Ia i ai sou naunau patino i ituaiga tamaiti aoga faapena; fai se isi taumafaiga faaopoopo e valaaulia ai mamoe ua se e foi mai i le lafu. “Ia manatua ua tele lava le taua o agaga i le silafaga a le Atua” (MF&F 18:10). Ua uma ona totogi se tau e le mafuatia e lo tatou Faaola mo i tatou uma taitoatasi, ma o la tatou matafaioi o le faia o mea uma tatou te mafaia e fesoasoani ai ia te ia i lana galuega. O la tatou matafaioi o le faamautinoa ua tuuina atu le meaalofa o le Togiola i alii talavou po o tamaitai talavou o loo tatou aoaoina. I lou tulaga la, o lona uiga o le tausisia lea o i latou ia gauai atoatoa atu i au vasega.

Avatu se gauai faapitoa ia i latou atonu o loo feagai ma tauiviga, ma o atu pe a tatau ai e saili mai mamoe ua se. O se kata tusitusia, o se valaau atu i le telefoni, pe a mafai foi, o se asiasiga patino i le fale i le tele lava o tulaga, o le a i ai se taunuuga matagofie. O se gauai atu patino i se talavou ua faatoa amata ona se ese atu, e ono faasaoina ai le tele o itula—ioe, tele o tausaga—o ni taumafaiga mulimuli ane i a tatou taumafaiga e toe tau aumai lena tagata ia toe toaga mai. Faia mea uma e te mafaia e puipuia ai le tagata o loo malosi, ma toe faamalolosi mai ai i latou ua vaivai i le vaitausaga lenei. 6

5

Aoao atu i Faataitaiga

E matua manaomia lava mo i tatou [o ni faiaoga] ona faia se faataitaiga lelei, ia maelega ma faautauta i o tatou lava olaga, ia tausisia le paia o le Aso Sapati, ia faamamaluina le au taitai o le uarota, le siteki, ma le Ekalesia. E le tatau ona i ai se mea e le talafeagai e sau mai o tatou gutu lea e ono avatu ai i se tamaitiiti le aia tatau po o se avanoa e faia ai le mea sese. E moni afai tatou te faaupu atu pe faia foi se mea e sese, ua i ai i tamaiti le faatagaga e mulimuli ai.

E tauaveina e le faataitaiga se faatosinaga e sili atu ona malosi nai lo le mataupu. O le e faatauanauina isi ia faia le mea sa’o, e ao foi ona faia e ia lava le mea sa’o. E moni, o le e ola i mataupu lelei ona e lelei ma lē faatagaina ia lava e faatosinaina e le amioletonu a isi, o le a tele lona taui nai lo le tagata e faaupu ae le faia. … E aga atu lava tamaiti e faataitai ia i latou ua latou talitonuina. O le tele o lo latou talitonuga, o le tele foi lena o lo latou saunia ia tosinaina mo le lelei po o le leaga foi. E faaaloalogia e Au Paia lelei uma le agalelei i soo se mea e vaaia ai, ma o le a taumafai e faataitai i faataitaiga lelei uma.7

O le fuafaatatau mo se faiaoga maoae, e le na o le ola i poloaiga a le Alii ma fautua atu i poloaiga a le Alii, ae ia maua le agaga o le aoao atu e ala i le tatalo. A tatou mauaina lena agaga ma tausia poloaiga a le Alii, ma savavali i le usiusitai i Ona luma, ona suia lea o olaga o i latou tatou te pa’i atu i ai, ma o le a faaosofia i latou e ola amiotonu.8

E tatau i faiaoga uma ona i ai se molimau patino o loo soifua le Atua, o le misiona paia a Iesu Keriso, ma e moni lava sa faaali mai le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita. E le gata ina tatau ona i ai sona malamalama ma se molimau, ae e tatau foi ona naunau o ia e faaali atu ona talitonuga maumaututu ia i latou e o mai e aoao. 9

Ata
vasega a tagata matutua i le Ekalesia

O le lelei o le aoaoina atu o le talalelei e tau atu i le “suiga o le agaga o le tagata soifua.”

6

Ia avea o se meafaigaluega i aao o le Alii e fesoasoani ai i tamaiti aoga ia maua se suiga faavavega o le loto.

A faatino e se faiaoga e pei ona faamoemoeina ai e le Alii, o le a tupu mai se vavega. O le vavega o le Ekalesia i ona po nei, e le o le faamalologa lea ua matuai tele naua, e le o pipili ua savavali, o tauaso ua pupula, o tutuli ua faalogo, po o ma’i ua faamaloloina. O le vavega tele o le Ekalesia ma le malo o le Atua i o tatou taimi, o le suiga lea o agaga o tagata soifua. A o matou femalagaai i siteki ma misiona a le Ekalesia, o le mea lea matou te vaaia—o le suiga o agaga o tagata soifua ona o se tasi sa aoao atua ia mataupu faavae o le upumoni.

E faapei ona tautino mai e Alema, i ona aso i le aoaoina o tagata, ina ua ia fai mai: “Ma o lenei faauta, ou te fesili atu ia te outou, o’u uso e, [ma tuafafine], o le ekalesia, ua fanauina ea outou faaleagaga i la le Atua? Ua outou maua ea ona foliga i o outou mata? Ua oo ea lenei liuga tele i o outou loto?” (Alema 5:14.) O le faamoemoega lenei o le aoao atu O le mafuaaga lea tatou te galulue malosi ai, sailia le Agaga, ma saunia o tatou mafaufau i mea lelei e pei ona poloai mai o le Alii, ina ia mafai ona avea i tatou ma meafaigaluega i aao o le Alii i le suia o loto o tagata taitoatasi. O lo tatou faamoemoega o le totoina lea i loto o le fanau o le manao ia lelei, o le manao ia amiotonu, o le manao e tausi poloaiga a le Alii, o le manao ia lotomaualalo i Ona luma. Afai e mafai ona avea i tatou o se meafaigaluega i aao o le Alii i le faataunuuina o le suiga tele i loto o le fanau, o lona uiga ua tatou faataunuuina le vavega tele a se faiaoga. Ma e moni lava, o se vavega. Tatou te le malamalama pe faapefea ona suia e le Alii loto o tagata, ae Na te faia lava. …

Ou te tuuina atu la’u molimau i le mana toefatufatuai o le Agaga i olaga o tagata o le Ekalesia. Ou te aioi atu ia te outou … ina ia galulue e le uma i le amiotonu ma le paia i luma o le Alii i le faataunuuina o le galuega sa tofia i ai oe.”10

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

Faamatalaga: Atonu e te manao e talanoaina nisi o fesili nei mai le vaaiga o ni matua o loo aoao atu a latou fanau.

  • Ua fautuaina e Peresitene Hunter ia faiaoga e fesoasoani i tamaiti aoga ia maua le “taitonuga i tusitusiga paia” (vaega 1). O anafea na fesoasoani ai tusitusiga paia ia te oe i lou olaga? O anafea na e maua ai ni tali o au fesili i tusitusiga paia? E mafai faapefea ona tatou aoao atu isi, e aofia ai i latou i o tatou aiga, aoao ia alolofa i tusitusiga paia, ma manuia ai mai lo latou mana?

  • O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai le vaega e 2 e uiga i le aoao atu i le Agaga? O a ni ou aafiaga i le aoao atu ma le aoao mai i le Agaga? O ni mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai e te aoao atu i le Agaga?

  • E mafai faapefea e se faiaoga ona fesoasoani i tamaiti aoga e atiae le faamaoni i tusitusiga paia ma le talalelei, ae le o ia lava? (Tagai vaega 3.) E mafai faapefea e se faiaoga ona fesoasoani e faasino atu tamaiti aoga agai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? E mafai faapefea e se faiaoga ona fesoasoani i tamaiti aoga ia mausali le faavae i le talalelei ina ia tumau ai le malolosi “pe a oo ina latou tutu na o i latou”?

  • Mafaufau i aoaoga a Peresitene Hunter e uiga i le taua o tagata taitoatasi (tagai vaega 4). E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou e te faiaoga ai ina ia atinae se molimau e silafia e le Atua tagata taitoatasi ma e alofa foi ia i latou? Mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia o se faiaoga, e aapa atu ai ia i latou e te aoaoina taitoatasi.

  • Ua faamamafa mai e Peresitene Hunter le taua o le aoao atu e ala i faataitaiga (vaega e 5). Aisea e sili atu ai ona mamana a tatou faataitaiga nai lo a tatou upu? Na faapefea ona faamanuiaina oe e se faiaoga sa avea o se faataitaiga lelei? E faapefea i faataitaiga a matua ona aoao ai a latou fanau?

  • O anafea na e aafia ai i se “vavega tele” lea na faamatala e Peresitene Hunter i le vaega e 6 pe o se faiaoga po o se o loo aoao? Mafaufau i ni faiaoga sa avea ma ni faatosinaga lelei i lou olaga. O le a le mea sa avea ai o se faatosinaga aoga? E mafai faapefea ona tatou aoao atu le talalelei ma le mana tele—i le fale, i se potuaoga, po o se isi lava nofoaga?

Mau Fesootai

Ioane 21:15–17; o1 Korinito12:28; 2 Timoteo 3:14–17; 2 Nifae 33:1; Alema 17:2–3; 31:5; MF&F 11:21–22; 50:17–22; 88:77–80

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

I ni fasipepa eseese, tusi ai fesili mai le faaiuga o le mataupu po o nisi fesili e fesootai ma le mataupu. Valaaulia le vasega e filifili mai se fesili ma suesue i le mataupu mo aoaoga e fesoasoani e tali ai. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea sa latou aoaoina.

Faamatalaga

  1. “O Se Faiaoga,” Liahona, Fep., 1973, 85.

  2. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 210–11.

  3. “Eternal Investments” (lauga na tuuina atu i taitai faalelotu o le OAE, Fep. 10, 1989), 2; si.lds.org.

  4. “Eternal Investments,” 3–4.

  5. “Eternal Investments,” 2–3.

  6. “Eternal Investments,” 4–5.

  7. “Fuafaatatau mo se Faiaoga Maoae” (lauga na tuuina atu i se konafesi a le Peraimeri, Ape. 1965), 3–4, Church History Library, Salt Lake City.

  8. “Fuafaatatau mo se Faiaoga Maoae,”1.

  9. The Teachings of Howard W. Hunter, 188.

  10. “Fuafaatatau mo se Faiaoga Maoae,” 4–6.