Aoaoga a Peresitene
Mataupu 12: Foi Mai ma Taumamafa i le Laoai a le Alii


Mataupu 12

Foi Mai ma Taumamafa i le Laoai a le Alii

“Aapa atu i e ua le toaaga mai ma iloa ai le olioli o le a e maua faapea ma i latou e te fesoasoani i ai.”

Mai le Soifuaga o Howard W. Hunter

O le aso na avea ai Howard W. Hunter ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia tuuina mai ai se valaaulia agaalofa i tagata o le Ekalesia o e ua le auai mai atoatoa:

“Ia i latou ua solitulafono pe ua i ai se mea e tiga ai, matou te fai atu, foi mai. Ia i latou ua tiga ma o loo tauivi ma le fefe, matou te fai atu, ia tatou tutu faatasi e soloi o outou loimata. Ia i latou o e o fenumiai ma mafatia i mea sese mai soo se itu, o mai i le Atua o mea moni uma ma le Ekalesia o faaaliga faifai pea. Foi mai. Tutu faatasi ma i matou. Faaauau pea. Ia talitonu. O loo lelei mea uma, ma o le a lelei pea mea uma. Taumamafa i le laoai ua i o outou luma i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma taumafai e mulimuli i le Leoleo Mamoe Lelei o le na sauniaina [le laoai]. Ia i ai le faamoemoe, tuu i ai le faatuatua, ia maua—ma foai atu—le alofa, le alofa mama o Keriso.” 1

I lana lauga muamua i le konafesi aoao o se Peresitene o le Ekalesia i nai masina mulimuli ane, na saunoa ai Peresitene Hunter sa uunaia o ia e faaauau lenei faamamafa. “Foi Mai,” na ia toe saunoa ai. “Talia moni le valaaulia [a le Faaola] e ‘o mai, ma mulimuli mai ia te au.’ … Ua na o Ia le ala mautinoa; o ia o le malamalama o le lalolagi.”2

I lona soifuaga atoa, sa fesoasoani ai Peresitene Hunter i le tele o tagata o le Ekalesia e toe toaaga mai. I le faamatalaina o lena aafiaga mai le popofou o le avea ma tagata matua, fai mai a ia:

“Na tofia au e le epikopo o la’u uarota e avea o se faiaoga o le uarota i se uso na mimitavale fai mai o ia o le tiakono aupito matua i le Ekalesia. O faiaoga o aiga o faiaoga faaleuarota ia i na aso. O lona faafitauli o le fiafia lea e taalo tapolo i Aso Sa. Sa faavaivai loto le feiloai ma ia ma lona toalua i lea masina ma lea masina, ma sa lei vaaia se alualu i luma. Ae mulimuli ane, na sa’o le upu sa ta’u atu ia te ia ma taia ai o ia i se mea na tali mai ai. O le upu o le feagaiga Na ma fesili atu ia te ia, ‘O le a le uiga o le feagaiga o le papatisoga ia te oe?’ Na suia ona foliga, ma o le taimi muamua lea na ma vaaia ai sona foliga popole. Na iu ina sau i la matou vasega, ua lafoai le tapolo, ae ave lona toalua i le malumalu.”3

Ata
O Keriso ma mamoe

“E tatau ia i tatou taitoatasi ona faitau ma saga faitau i le faataoto i le mamoe na se. … Ou te faamoemoe o le a uunaia e le savali o lena faataoto loto o i tatou taitoatasi.”

O Aoaoga a Howard W. Hunter

1

Ua aoao mai i tatou e le faataoto i le mamoe na se, ia saili i latou ua leiloloa.

Ua [tuuina mai] e le Au Peresitene Sili i tagata o le Ekalesia se valaaulia taua …

“Ia i latou ua le toe toaaga mai ma i latou ua faitio, matou te fai atu, ‘Foi mai. Foi mai ma taumamafa i le laoai a le Alii, ma toe tofo i fua suamalie faamalieloto o le faaaumea faatasi ma le Au Paia.’

“Ua matou mautinoa e toatele ua moomoo e toe foi mai, ae e lagona le faigata ona fai. Matou te faamautinoa atu o le a outou maua ni lima mafola e taliaina outou ma ni lima e naunau e fesoasoani ia te outou.” (Ensign, March 1986, p. 88.)

Ou te manatu na uunaia i tatou uma i lenei valaaulia lautele e pei o lea na ta’ua e le perofeta o Alema i le Tusi a Mamona e faatatau i se valaaulia lea na tuuina mai e le Alii. Fai mai a ia:

“Faauta, ua ia auina mai se valaaulia i tagata uma ona ua faaloaloa mai ia te i latou aao o le alofamutimutivale ma ua ia fetalai: Ia salamo, ona ou talia lea o outou.

“Ioe, ua fetalai mai o ia: O mai ia ia te au ma o le a outou aai ai i le fua o le laau o le ola; ioe, o le a outou aai ma feinu saoloto i le areto ma vai o le ola;

“Ioe, o mai ia ia te a’u ma aumai galuega o le amiotonu.” (Alema 5:33–35.)

E tatau ia i tatou taitoatasi ona faitau ma toefaitau i le faataoto i le mamoe na se o loo maua i le mataupu e sefululima o le Luka, e amata mai i le fuaiupu e fa:

“O ai ea so outou e ana mamoe e selau, afai e leiloa le tasi, e le tuua e ia le ivagafulu ma le iva i le vao, ae alu ma saili i le na leiloa, seia maua?

“A maua, ua faafuata ma le olioli.

“A oo atu foi i lona aiga ua faapotopoto ai i ana uo ma e tuaoi ma ia ua fai atu ia te i latou, Ia tatou olioli ia aua ua ou maua la’u mamoe na leiloa”[Luka 15:4–6]. …

Na faia e le Perofeta o Iosefa Samita se suiga taua o se fuaiupu se tasi i le Faaliliuga a Iosefa Samita. E faitauina: “O ai ea so outou e ana mamoe e selau, afai e leiloa le tasi, e le tuua e ia le ivagafulu ma le iva i le vao ae alu ma sailii le na leiloa, seia maua?” (FIS, Luka 15:4; faaopoopo le faatusilima.)

O lena faaliliuga ua ta’u mai ai na tuua e le leoleo mamoe lana lafu o loo saogalemu, ae alu i le vao—o lona uiga, alu i le lalolagi e sue mai le ua leiloa. Leiloa mai le a? Leiloa mai le lafu lea e i ai le puipuiga ma le saogalemu. Ou te faamoemoe o le a avea le savali o lena faataoto ma mea e uunaia ai loto o i tatou taitoatasi.4

2

O loo faamoemoe mai le Alii ia avea i tatou ma leoleo mamoe i lalo o Lana taitaiga e o e laveai mai i latou o loo tauivi pe ua leiloloa.

O le a se mea tatou te fai e fesoasoani ai ia i latou ua leiloloa lo latou ala i le vao?

Ona o le mea na fetalai ai le Matai e uiga i le tuua o le ivasefulu ma le iva ae o i le vao e saili le tasi ua leiloa, ma ona o le valaaulia a le Au Peresitene Sili ia i latou ua le toe toaaga mai, pe ua faitio ina ia “foi mai,” o lea matou te valaaulia ai outou ia auai i le laveaiga o agaga. Aapa atu i e ua le toaaga mai ma iloa ai le olioli o le a oo mai ia te outou ma i latou tou te fesoasoani i ai, ma o le a latou auai foi i le tuuina atu o le valaaulia e foi mai ma taumamafa i le laoai a le Alii.

Ua faamoemoe mai le Alii, lo tatou Leoleo Mamoe Lelei, ia avea i tatou ma leoleo mamoe i lalo o Lana taitaiga e saili mai i latou o loo tauivi pe ua leiloloa foi. E le mafai ona matou ta’uina atu pe faapefea ona fai, ae a oo ina e aofia ai ma sailia musumusuga, o le a manuia a outou taumafaiga i lo outou eria, … siteki, ma uarota. Ua tali mai nisi siteki i aioiga talu ai, ma ua matuai faamanuiaina lava.

O loo i ai le valaaulia a le Faaola ia i tatou i upu o se viiga masani:

Ua Ia valaau mai,

Ma Ia aioi mai:

“Ia outou saili mai,

A’u mamoe ua se?”

Ma o lena viiga, e usu soo, o loo ta’u mai ai la tatou tali e tatau ona i ai:

“Fai matou ma au auauna;

Ma ia e alofa mai.

Auina atu i le toafa,

Saili mamoe ua se.”

(Viiga, 1985, nu. 135.)

Afai tatou te faia lenei mea, o le a tatou maua faamanuiaga o le faavavau. 5

Saili e ua leiloloa, e ua faalogogata, ma e ua faatalale i le galuega a le Alii. … O le olega lototatalo a Alema o se faamanatu lelei lea o le paia o la tatou galuega:

“Le Alii e, sei e tuu mai ia te i matou ia mafai ona matou maua le manuia i le toe aumaia o i latou ia te oe ia Keriso.

“Faauta, Le Alii e, e taua o latou agaga.” (Alema 31:34–35.)6

Ata
o faifeautalai o loo aoao se aiga

“Le Alii e, sei e tuu mai ia te i matou ia mafai ona matou maua le manuia i le toe aumaia o [agaga] ia te oe ia Keriso. Faauta, Le Alii e, e taua o latou agaga”(Alema 31:34–35).

3

O lo tatou faamoemoega autu o le fesoasoani i tagata ia toe foi atu i le afioaga o le Atua.

Ua tele tausaga sa faia ai e le Ekalesia ni taumafaiga maoae e laveai mai ai i latou ua le toe toaaga mai. … Mo le a le faamoemoega? Ia faasaoina agaga o o tatou uso ma tuafafine ma vaai ua latou maua sauniga o le faaeaga.

A o avea au ma peresitene o se siteki i le eria o Los Angeles, sa matou talosagaina ma o’u fesoasoani ia epikopo ina ia filifilia ma le faaeteete ni ulugalii se toafa pe toalima o e mananao e faalautele lo latou alualu i luma i le Ekalesia. O nisi sa le toaaga mai, o isi o ni tagata faatoa liliu mai—ae sa faaosofia i latou ia alualu i luma faaleagaga. Sa matou faapotopotoina i latou i se vasega a le siteki ma aoao i latou i le talalelei. Nai lo le faamamafaina o le malumalu, sa matou taulai i sootaga sili atu ma lo tatou Tama Faalelagi ma lona Alo, o Iesu Keriso. O la matou faiga filifiliga ma le faaeteete na mautinoa ai le manuia, ma o le toatele o nei ulugalii na oo ina toaaga ma o i le malumalu.

Sei ou faamatalaina [se isi] aafiaga. … Sa i ai se alii i se tasi o uarota sa lei sau lava o ia i se fonotaga. E le lotu lona toalua. E fai lava si ona fiamisa, o lea sa le mafai ai ona matou auina i ai ni faiaoga o aiga i le fale. Sa ta’u atu e le epikopo i lea uso e i ai sana sootaga ma le Faaola e manaomia ona ia faalautele ma faateleina. Sa faamatala e lea uso i le epikopo le faafitauli o lona toalua e le lotu, o lea sa talanoa ai le epikopo i le tamaitai, ma faamamafa atu i ai lea lava mea—o se sootaga ma le Alii ua manaomia ona faalautele. Sa lei talia lava e le tamaitai ae sa fiafia o ia ina ua ia iloa e talitonu le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Keriso, ma amata ai ona tau le faamisamisa.

E lei faapea na vave ona manuia, ae o i latou sa asiasi i le aiga sa faamamafaina pea le sootaga a le ulugalii ma le Alii. Na oo mai le taimi ua avea ma se uo, ma sa iu ina malie o ia e o mai ma lana tane i le vasega a le siteki sa faiaoga ai uso a fautua maualuga. Sa matou faamamafaina ia feagaiga e osia e se tagata i le papatisoga, ma isi feagaiga. Na iu ina avea lea tamaitai ma tagata o le Ekalesia ma sa avea le alii ma se taitai perisitua aoga. …

Na faagaeetia lava au i se faaupuga i le itulau faaulutala o le Tusi a Mamona o loo faamatala mai ai faamoemoega o lena tusi paia: “Ina ia latou [Aiga o Isaraelu] iloafeagaiga a le Alii.” (faaopoopo le faatusilima.) O le faamamafa lena sa uunaia i matou o se au peresitene o le siteki e fai ia i latou o e ua le toaaga mai. Sa matou taumafai e valaaulia i latou i le tulaga taua o feagaiga sa latou osia ma le Alii; ona matou aoaoina lea o i latou i le taua o le feagaiga o le papatisoga ma isi feagaiga e mafai ona latou faia lea e tuufaatasia ai i latou o se aiga e faavavau. 7

O le faamoemoega atoa lava o le galueaiina lelei o le Ekalesia i le lotoifale, o le faaagavaaina lea o tagata taitoatasi e toe foi atu i le afioaga o le Atua. Na pau le mea e mafai ai lena mea, o le mauaina lea o sauniga ma osia feagaiga i le malumalu. 8

O a tatou taumafaiga e taulai i le osia o feagaiga faaola ma ia maua sauniga o le talalelei e tagata uma: i tagata e le lolotu e ala i a tatou galuega faafaifeautalai; i e ua le toaaga mai e ala i le faaaumea ma taumafaiga e toefaatoaaga mai ai; i tagata toaaga o le ekalesia e ala i le auai ma le auaunaga i le Ekalesia, ma i latou ua fai i lagi, e ala lea i galuega mo le togiolaina o e ua maliliu.9

O loo tatou taumafai ia ausia le faamoemoega e tasi mo tagata taitoatasi o le Ekalesia. O le mauaina lea o sauniga o le talalelei e tagata uma ma osia feagaiga ma lo tatou Tama Faalelagi ina ia mafai ai ona latou toe foi atu i lona afioaga. O lo tatou faamoemoega autu lena. O sauniga ma feagaiga o auala ia e ausia ai le natura paia lea e toe faafoi atu ai i tatou i lona afioaga. …

Manatua le faamoemoega: ia valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso. …

Ou te molimau atu, ou uso e ma tuafafine, i lona paia ma le mana e faasaoina ai i latou o le a o mai ia te ia ma loto momomo ma agaga salamo. E ala i sauniga ma lona Agaga Paia, e mafai ai e tagata taitoatasi ona mama. 10

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Ua fautuaina e Peresitene Hunter tagata uma o le Ekalesia e faitau ma toe faitau i le faataoto i le mamoe na se (tagai vaega 1; Luka 15:4–7). O a ni savali ua e maua mai lena faataoto ma isi aoaoga i le vaega muamua? Mafaufau pe mafai faapefea e na aoaoga ona taiala oe a o e auauna atu i le Ekalesia.

  • O le a lo tatou tiutetauave o ni leoleo mamoe i lalo o le taitaiga a le Alii? (Tagai vaega 2.) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tagata e toe toaaga i le Ekalesia? Ua faapefea ona faamanuiaina oe (po o se tasi e te iloa) e se tagata sa aapa atu ia te oe ina ua e “tauivi pe leiloa”?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai aafiaga na faamatalaina e Peresitene Hunter i le vaega e 3? E mafai faapefea e le faamamafaina o feagaiga ona fesoasoani i tagata o le Ekalesia ia toe toaaga mai?

Mau Fesootai

Esekielu 34:1–16; Luka 15:11–32; Ioane 10:1–16, 26–28; 13:35; 1 Ioane 1:7; Mosaea 18:8–10; Helamana 6:3; 3 Nifae 18:32; Moronae 6:4–6; MF&F 38:24

Fesoasoani mo Suesuega

O se mataupu faavae o se upumoni lea e taialaina ai faaiuga ma faatinoga. “A o e faitau, fesili ifo ia te oe lava, ‘O le a le mataupu faavae o le talalelei o loo aoao mai i lea savali? E mafai faapefea ona ou faaaogaina i lo’u olaga?” O Le Aoao Atu E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 17).

Faamatalaga

  1. I le Jay M. Todd, “President Howard W. Hunter: Peresitene Lona Sefulufa o le Ekalesia,” Ensign, Iulai 1994, 5.

  2. “O Mea Silisili Ese Lava ma le Aoga,” Liahona, Ian. 1995, 7.

  3. “Ia Fai i Matou ma Au Leoleo Mamoe Moni,” Ensign, Set. 1986, 9.

  4. “Ia Fai i Matou ma Au Leoleo Mamoe Moni,” 7–8.

  5. “Ia Fai i Matou ma Au Leoleo Mamoe Moni,” 9.

  6. “O Le Misiona a le Ekalesia” (lauga na tuuina atu i le semina a sui risone, Mat. 30, 1990), 4.

  7. “Ia Fai i Matou ma Au Leoleo Mamoe Moni ,” 8–9.

  8. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 218.

  9. The Teachings of Howard W. Hunter, 245–46

  10. The Teachings of Howard W. Hunter, 218.