Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Lotú mo e Fakahā Fakafo‘ituituí


Vahe 10

Lotú mo e Fakahā Fakafo‘ituituí

“Ko e faingamālie ‘o e fānau ‘a e ‘Otuá ke omi ki he ‘Otuá ‘o ma‘u ha fakahā.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

‘I he a‘u ki Sune ‘o e 1829, kuo ‘osi hoko ha ngaahi me‘a mahu‘inga lahi ‘i he mafola atu hono toe fakafoki mai ‘o e ongoongoleleí. Na‘e ‘osi fakaava ‘a e langí ‘i he taimi ‘o e ‘Uluaki Mata-Me‘a-Hā-Maí pea toe folofola mai mo e ‘Otuá ki he tangatá ‘i māmani. Na‘e ‘osi ma‘u ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e ngaahi lau‘i peleti ‘o e Tohi ‘a Molomoná mo ne liliu hono ngaahi pōpoaki toputapú. Na‘e toe fakafoki mai ‘a e lakanga fakataula‘eiki mā‘oni‘oní, pea na‘e ‘osi ‘atā ‘a e ouau ‘o e papitaisó ki he fānau ‘a e ‘Otuá. Na‘e hoko kotoa ‘a e ngaahi me‘á ni ‘i ha tali ki ha lotu ‘a e Palōfitá ‘i ha‘ane kole ha fakahinohino mei he ‘Eikí.

‘I he fakaofiofi ke ‘osi ‘a e ngāue ki hono liliú, na‘e toe kole fakahinohino ‘a e Palōfitá mei he ‘Eikí. Ka koe‘uhí na‘e ‘osi fakahinohino‘i ‘e Molonai ‘a Siosefa ke ‘oua na‘á ne fakahā ‘a e ngaahi lau‘i tohí ki ha taha tuku kehe pē kapau ‘e fekau‘i ia ke fai pehē, na‘e ongo‘i mātu‘aki ta‘elata ‘a Siosefa pea mo loto mafasia lahi fau ‘i hono fatongiá, ‘i he‘ene liliu ‘a e ngaahi lau‘i peletí. Neongo ia, na‘á ne ‘ilo fakahangatonu mei he lekōtí ‘e tuku mai ‘e he ‘Eikí ha kau fakamo‘oni makehe ‘e toko tolu ke nau fakamo‘oni‘i ki māmani ‘oku mo‘oni ‘a e Tohi ‘a Molomoná (vakai, 2 Nīfai 11:3; ‘Eta 5:2–4).

Na‘e fakamatala‘i ‘e Siosefa Sāmita ‘o pehē, “Na‘e ue‘i ‘a ‘Ōliva Kautele mo Tēvita Uitemā pea mo… Māteni Hālisi (na‘e toki ha‘u ke faka‘eke‘eke ‘i he hili ‘emau kamata ‘a e ngāué) ‘i he meimei taimi na‘a mau ‘ilo ai ‘a e me‘á ni, ke nau tuku ke u fehu‘i ki he ‘Eikí ke ‘ilo pe ‘e ‘ikai ke nau ma‘u ha faingamālie meiate Ia ke nau hoko ko e kau fakamo‘oni ko ‘eni ‘e toko tolú.”1 Na‘e lotu ‘a e Palōfitá ki ha fakahinohino peá ne ma‘u ha fakahā ‘o fakamahino ai ‘e fakangofua ‘a e kau tangatá ni ke nau mamata ki he ngaahi lau‘i peletí, pea pehē ki he heletā ‘a Lēpaní, Ulimí mo e Tumemí, pea mo e Liahoná (vakai, T&F 17).

Hili ha ngaahi ‘aho si‘i mei ai, na‘e ‘alu leva ‘a e Palōfitá mo e kau tangatá ‘e toko tolu ki he vao ‘akau ofi ki he ‘api ‘o e fāmili Uitemaá ‘i Feieti ‘i Niu ‘Ioke, ‘o kamata ke lotua ‘a e faingamālie ma‘ongo‘onga ko ‘eni kuo fakahoko mai kiate kinautolú. Na‘e mavahe ‘a Māteni, ‘i he‘ene ongo‘i ta‘e tāú. Na‘e lekooti ‘e he Palōfitá ‘a e me‘a na‘e hokó ‘o pehē: “Na‘e ‘ikai ke fuoloa ‘emau lotú, kuo mau fakatokanga‘i ha maama ‘i ‘olunga ‘iate kimautolu ‘i he ‘ataá, na‘e ngingila fau; pea vakai, na‘e tu‘u ha ‘āngelo [Molonai] ‘i homau ‘aó. Na‘e ‘i hono nimá ‘a e ngaahi lau‘i peleti na‘a mau lotua ke mamata ki ai ‘a e kau tangatá ni. Na‘á ne huke tahataha ‘a e ngaahi lau‘i peletí, koe‘uhí ke mau lava ‘o mamata ki ai, mo ‘ilo ‘a e ngaahi tohi tongi makehe na‘e tu‘u aí.”2 Na‘e toe ongona foki ‘e he kau tangatá ‘a e le‘o ‘o e ‘Otuá ‘i He‘ene fakamo‘oni‘i hono mo‘oni ‘o e liliú pea mo fekau‘i kinautolu ke nau fakamo‘oni‘i ‘a e me‘a kuo nau mamata mo fanongo ki aí. Na‘e toki ‘alu leva ‘a Siosefa kia Māteni, ‘a ia na‘e lotu toko taha pē ‘i he potu kehe ‘i he vao ‘akaú. Na‘á na lotu fakataha peá na mamata ki he me‘a-hā-mai tatau mo fanongo ki he le‘o tatau.

Na‘e manatu e fa‘ē ‘a Siosefa Sāmitá, he na‘e lolotonga ‘a‘ahi ‘i he taimi ko ‘ení ki he Palōfitá ‘i Feieti, ki he fiefia ‘a ‘ene tamá pea mo ‘ene nonga ‘i he hili ‘o e fakahā ko ‘ení: “ ‘I he hū mai ‘a Siosefa ki he [fale ‘o e fāmili Uitemaá], na‘e tōmape‘e hifo ‘i hoku tafa‘akí. Na‘e pehē mai ia, ‘Tangata‘eiki! Fine‘eiki! ‘oku ‘ikai ke mo ‘ilo e lahi ‘o ‘eku fiefiá. Na‘e tuku ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi lau‘i peletí ke fakahā ki ha toko tolu kehe meiate au, ‘o nau mamata mo kinautolu ki he ‘āngeló pea kuo pau ke nau fakamo‘oni ki hono mo‘oni ‘o e me‘a na‘á ku lea ‘akí, he kuo nau ‘ilo ‘iate kinautolu ‘oku ‘ikai ke u ‘alu holo ‘o kākaa‘i ‘a e kakaí. Pea kuó u ongo‘i ai ‘o hangē kuo hu‘i atu ha‘aku fu‘u kavenga mamafa na‘e fu‘u mafatukituki ke u ala fuesiá. Ka kuo pau ‘eni ke nau fuesia ha konga, pea ‘oku fakafiefia ia ki hoku lotó he ‘e ‘ikai ke u toe tu‘u toko taha pē ‘i māmani.’ ”3

‘I he kotoa e mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá, na‘á ne tafoki ai ki he ‘Otuá ‘i he lotu ke ma‘u mei ai e tokoni mo e fakahinohino na‘á ne fie ma‘ú. Na‘e fakamatala ‘e ha mēmipa ‘o e Siasí ha‘ane fanongo ki ha‘ane lotu ‘i Ketilani ‘i ‘Ōhaiō, ‘i ha taimi na‘e faingata‘a‘ia fakafo‘ituitui lahi ai: “Na‘e te‘eki ai ke u teitei fanongo au ‘i ha tangata, kuo fakataufolofola ki hono Tupu‘angá ‘o hangē na‘e ‘i ai totonu ‘o fanongo, ‘o hangē ha tamai ‘oku fakafanongo ki he mamahi ‘a ha fānau fai-tōnungá, kae tālunga ‘a e taimi ko ‘ení, … Na‘e ‘ikai ha toe fakangalingali, ‘ikai hiki e le‘ó ‘i ha loto vēkeveke, ka ko ha le‘o fepōtalanoa‘aki angamaheni pē, ‘o hangē ha talanoa ‘a ha tangata ki hano kaume‘á. Na‘e hangē kiate au, kapau na‘e to‘o atu ‘a e veilí, te u lava ‘o sio ‘oku tu‘u ‘a e ‘Eikí ‘o ‘afio mai ki He‘ene tamaio‘eiki loto fakatōkilalo taha kuo faifaiangé peá u sio ai.”4

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

‘E fanongo ‘a e ‘Eikí ki he‘etau ngaahi lotú mo folofola mai he ‘ahó ni, ‘o hangē pē ko ‘Ene folofola ki he Kāingalotu ‘o e kuonga mu‘á.

“Koe‘uhí kuo te‘eki tuku ‘e he ‘Eikí ke mahino ki māmani ‘i ha fa‘ahinga fakahā kuo ‘ikai ke toe folofola ki hono kakaí ‘i he taimi ‘oku nau fekumi ai ‘i he founga totonú, ko e hā ‘e pehē ai ko ha me‘a taukakapa ke hōifua ‘o toe folofola ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí ni ke fakamo‘ui ai kinautolu?

“Mahalo te ke ‘ohovale ‘i he fakakaukau ko ‘ení, ‘a ia te u fai fekau‘aki mo e fakamo‘ui ‘o Hono kakaí ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí, he kuo tau ‘osi ma‘u ha ngaahi tohi lahi ‘o ‘ene folofolá ‘a ia na‘á ne ‘osi foaki mai ki mu‘a. Ka te mou tui ko e folofola na‘e fai kia Noá na‘e ‘ikai fe‘unga ia kia ‘Ēpalahame, he kapau ko ia, na‘e ‘ikai toe fie ma‘u ‘a ‘Ēpalahame ia ke mavahe mei he fonua hono tupu‘angá ‘o kumi tofi‘a ‘i ha fonua muli ‘o fakatatau mo e lea na‘e fai kia Noá, ka na‘á ne ma‘u ha ngaahi tala‘ofa mei he to‘ukupu ‘o e ‘Eikí peá ne ‘a‘eva haohaoa ‘o ui ai ia ko e kaume‘a ‘o e ‘Otuá. Na‘e ‘ikai fie ma‘u ‘a e hako na‘e tala‘ofá, ‘a ‘Aisake, ke fakafalala ‘ene ‘amanakí ki he ngaahi tala‘ofa na‘e fai ki he‘ene tamai ko ‘Ēpalahamé, ka na‘e monū‘ia ‘i he fakapapau‘i ‘o hono tali ‘i he ‘ao ‘o e langí ‘aki ‘a e le‘o fakahangatonu ‘o e ‘Eikí kiate iá.

“Kapau ‘oku lava ‘o mo‘ui ha taha ‘i ha ngaahi fakahā na‘e foaki ki ha taha kehe, ‘e ‘ikai ‘apē tonu ke u fehu‘i, ko e hā ‘oku toe fie ma‘u ai ke toe folofola ‘a e ‘Eikí kia ‘Aisake ‘o hangē ko ia na‘á Ne faí, ‘o hangē ko ia ‘oku lekooti ‘i he vahe 26 ‘o e tohi ‘a Sēnesí? He ‘oku toe folofola tatau ai ‘a e ‘Eikí, pe ko ha‘ane toe tala‘ofa mai, ke fakahoko ‘a e fakapapau na‘á ne ‘osi fuakava ki mu‘a ma‘a ‘Ēpalahamé. Ko e hā ‘oku toe fakahoko tu‘o ua ai kia ‘Aisaké? Ko e hā na‘e ‘ikai mahino ai ‘a e ‘uluaki tala‘ofá kia ‘Aisake ‘o hangē ko ia na‘e hoko kia ‘Ēpalahamé? ‘Oku ‘ikai ‘apē ko ‘Aisaké ko e foha ia ‘o ‘Ēpalahame? He ‘ikai ‘apē ke lava ‘o falala fakalongolongo pē ki he lea ‘a ‘ene tamaí ‘i he‘ene hoko ko e tangata ‘a e ‘Otuá? Mahalo pē te ke pehē ko ha tangata mātu‘aki makehe ia pea kehe mei he hou‘eiki tangata ‘o e ngaahi ‘aho ki mui ní; ka na‘e fakamonū‘ia‘i ia ‘e he ‘Eikí ‘aki ha ngaahi tāpuaki fakaofo mo kehe, koe‘uhí he na‘e kehe ia mei he kakai tangata ‘o e kuonga ko ‘ení. Te u pehē ko ha tangata makehe ia pea na‘e ‘ikai ngata pē ‘i he makehe hono tāpuaki‘í, ka na‘e tāpuekina lahi foki. Ka ‘i hono kotoa ‘o e makehe na‘á ku ‘ilo ‘i he tangatá ni, pe ko e ngaahi faikehekehe kotoa ‘iate ia mo e kakai tangata ‘i he kuonga ko ‘ení, na‘e mā‘oni‘oni ange mo haohaoa ange ia ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá pea na‘e ha‘u kiate Ia ‘i he loto ma‘a mo ha tui lahi ange ‘i ha toe tangata ‘i he kuonga ko ‘ení.

“Ko e lau tatau pē ‘e fai ‘i he kaveinga ‘o e hisitōlia ‘o Sēkopé. Ko e hā na‘e folofola ai kiate ia ‘a e ‘Eikí fekau‘aki mo e tala‘ofa tatau na‘á Ne ‘osi fai kia ‘Ēpalahamé peá Ne toe fai fo‘ou ia kia ‘Aisaké? Ko e hā na‘e ‘ikai nonga ai ‘a Sēkope ‘o fiemālie ‘i he folofola na‘e ‘osi fai ki he‘ene ngaahi tamaí?

“Ko e taimi na‘e ofi ai ke tukuange ‘a e fānau ‘a ‘Isilelí mei he fonua ‘o ‘Isipité, ko e hā na‘e mahu‘inga ai ke kamata folofola ‘a e ‘Eikí kiate kinautolú? Ko e tala‘ofa pe folofola kia ‘Ēpalahamé, ‘e nofo pōpula hono hakó mo fakamamahi‘i ‘i ha ta‘u ‘e fāngeau, pea hili iá, te nau foki mai mo ha koloa lahi. Ko e hā na‘e ‘ikai ke nau falala ai ki he tala‘ofa ko ‘ení, pea, ‘i he‘enau kei nofo pōpula ‘i ‘Isipite he ta‘u ‘e fāngeaú, na‘a nau mavahe mai ‘o ‘ikai toe tatali ki ha fakahā, ka na‘e fakafalala ‘ata‘atā pē ki he tala‘ofa na‘e fai kia ‘Ēpalahamé, ‘oku tonu ke nau mavahe mei ai? …

“… Te u tui na‘e ‘a‘eva ‘a ‘Īnoke mo e ‘Otuá. Te u tui na‘e fefolofolai ‘a ‘Ēpalahame mo e ‘Otuá pea talanoa mo e kau ‘āngeló. Te u tui na‘e fakahoko ‘e ‘Aisake hano fakafo‘ou ‘o e fuakava na‘e fai kia ‘Ēpalahame ‘e he le‘o tonu pē ‘o e ‘Eikí. Te u tui na‘e pōtalanoa ‘a Sēkope mo ha kau ‘āngelo mā‘oni‘oni mo fanongo ki he folofola hono Tupu‘angá, na‘e fefa‘uhi mo e ‘āngeló kae ‘oua kuó ne ikuna mo ma‘u ha tāpuaki. Te u tui na‘e ‘ave ‘a ‘Ilaisiā ki he langí ‘i ha saliote afi mo e fanga hoosi na‘e hangē ha afí. Te u tui na‘e mamata ‘a e kau mā‘oni‘oní ki he ‘Eikí pea fefolofolai mo Ia ko e mata ki he mata ‘i he hili ‘o ‘Ene toetu‘ú. Te u tui na‘e hoko mai ‘a e siasi faka-Hepeluú ki he Mo‘unga ko Saioné pea ki he kolo ‘o e ‘Otua mo‘uí, ‘a e Selusalema fakalangí, pea ki ha kau ‘āngelo tokolahi ta‘e-fa‘alaua. Te u tui na‘a nau mamata ki ‘itāniti ‘o mamata ki he Fakamaau ‘o e taha kotoá, pea mo Sīsū, ko e Fakalaloa ‘o e fuakava fo‘oú.

“Ka ‘e fakapapau‘i mai nai ‘e he ngaahi me‘á ni kotoa kiate au, pe ‘ave au ki he ngaahi potu ‘o e ‘aho ta‘engatá ‘o ta‘e ha ‘ila hoku kofú, pea ma‘a, mo hinehina? Pe kuo pau ke u ngāue‘i pē ‘e au, ‘i he‘eku tui mo faivelenga ‘i hono tauhi ‘o e ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí, ke u fakapapau‘i ai hoku fakamo‘ui ‘o‘okú? Pea ‘oku ‘ikai ‘apē ke u ma‘u ha faingamālie tatau mo e kau mā‘oni‘oni ‘o e kuonga mu‘á? Pea he ‘ikai ‘apē fanongo ‘a e ‘Eikí ki he‘eku ngaahi lotú mo ongo‘i ‘eku ngaahi tangí ‘o vave tatau mo ia na‘á Ne fai kiate kinautolú, ‘o kapau te u ha‘u kiate Ia ‘i he founga na‘a nau faí?”5

Te tau lava ‘o lotua ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku tau fakahokó.

Na‘e lipooti ‘e Sala Kuleinisā Kimipolo ‘o pehē: “Ko e taimi pē na‘e fai ai ‘e Siosefa Sāmita ha fakahinohino ki he kau takí ‘i he Ako‘anga ‘o e Kau Palōfitá, na‘á ne talaange ke nau lotua ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku nau fakahokó.”6

“Feinga ke ke ‘ilo ‘a e ‘Otuá ‘i ho‘o kōpate tautau‘anga valá, ui kiate Ia ‘i he ngoue‘angá. Muimui ‘i he ngaahi fakahinohino ‘a e Tohi ‘a Molomoná, pea lotua ia, lotua homou ngaahi fāmilí, ho‘omou fanga pulú, ho‘omou tākangá, ho‘omou fanga monumanú, ho‘omou koané, pea mo e me‘a kotoa pē ‘oku mou ma‘ú [vakai, ‘Alamā 34:18–7]; kole ke tāpuaki‘i ‘e he ‘Otuá ho‘omou ngaahi ngāué, pea mo e me‘a kotoa pē ‘oku mou kau aí.”7

“ ‘Oua ‘e fakavaivai ‘i homou ngaahi fatongia ki homou fāmilí, kae ui ki he ‘Otuá ke ‘iate kimoutolu ‘a ‘Ene ngaahi tāpuakí, mo homou ngaahi fāmilí, ke ‘i ho‘omou ngaahi tākangá mo ho‘omou fanga sipí, pea mo e me‘a kotoa pē fekau‘aki mo kimoutolu—koe‘uhí ke mou ma‘u ha nonga mo tu‘umālie—pea ‘i he lolotonga ho‘omou fai ‘ení, ‘hūfia ke melino ‘a [Saione], he ‘e monū‘ia ‘a kinautolu ‘oku ‘ofa aí.‘ [Vakai, Saame 122:6.]”8

‘Oku fakahaa‘i ‘e ha lotu na‘e lekooti ‘e he Palōfitá ‘i ‘Aokosi ‘o e 1842 ‘a ‘ene faka‘amua ha poto mei he ‘Otuá: “ ‘A e ‘Afiona, ‘okú Ke ‘afio‘i mo tokaima‘ananga ki he loto kotoa pē ‘o e tangatá …, ‘afio mai ki Ho‘o tamaio‘eki ko Siosefá ‘i he taimi ko ‘ení; pea tuku mai ‘a e tui ‘i he huafa ‘o Ho ‘Alo ko Sīsū Kalaisí, ke ‘i ha tu‘unga mā‘olunga ange ‘i ha tu‘unga kuo faifaiangé pea ma‘u ‘e Ho‘o tamaio‘eikí, ke foaki kiate ia ‘a e tui ‘a ‘Ilaisiaá; pea tuku ‘a e maama ‘o e mo‘ui ta‘engatá ke ulo ‘i hono lotó, ‘o ‘oua na‘a toe ‘ave; pea tuku ke lilingi ‘a e folofola ‘o e mo‘ui ta‘engatá ki he mo‘ui Ho‘o tamaio‘eikí, koe‘uhí ke ne ‘ilo Ho finangaló, Ho‘o Fonó, mo Ho‘o ngaahi fekaú, pea mo Ho‘o Fakamāú, mo ne fakahoko kinautolu. ‘Ofa ke tauafu mai Ho‘o ‘alo‘ofá, mo Ho nāunaú, mo e ngeia fakalangí ‘o hangē ko e hahau he funga Mo‘unga Heamoní, ‘i he hulu fau Ho‘o ‘alo‘ofá, mālohí, mo e leleí, ke lilingi ia ki he ‘ulu ‘o Ho‘o tamaio‘eikí.”9

Ko e taimi ‘oku tau lotu ai ‘i he tuí mo mahinongofuá, ‘oku tau ma‘u leva ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku ‘afio‘i ‘e he ‘Otuá ‘oku taau ke foaki mai kiate kitautolú.

“Kole ‘i he loto fakatōkilalo ‘i he taloni ‘o e ‘alo‘ofá, ke nofo‘ia ma‘u pē ‘e he Laumālie ‘o e ‘Eikí kimoutolu. Manatu‘i kapau he ‘ikai ke tau kole he ‘ikai ke tau ma‘u ha me‘a; ko ia, kole ‘i he tui, pea te mou ma‘u ‘a e fa‘ahinga tāpuaki ‘oku ‘afio‘i ‘e he ‘Otuá ‘oku taau ke foaki kiate kimoutolú. ‘Oua ‘e lotu ‘i he loto mānumanu ke mou faka‘aonga‘i ia ‘i ho‘omou ngaahi holi taukakapá, ka mou lotu tāuma‘u ke ma‘u ‘a e ngaahi me‘afoaki lelei tahá [vakai, T&F 46:8–9].”10

“Ko e anga-ma‘á ko e taha ia ‘o e ngaahi tefito‘i mo‘oni mahu‘inga ‘okú ne faka‘atā ke tau ma‘u ‘a e loto to‘á ‘i he‘etau hū ki he‘etau Tamai ‘oku ‘i he langí ‘o kole ha poto mei Hono to‘ukupú. Ko ia ai, kapau te ke pukepuke ‘a e tefito‘i mo‘oni ko ‘ení ‘i ho lotó, te ke kole ‘i he loto to‘a ‘i hono ‘aó pea ‘e lilingi atu ia ki ho ‘ulú [vakai, T&F 121:45–46].”11

“Tuku ke lotu ‘a e Kāingalotú ki he langí, koe‘uhí ke ongona ‘e he ‘Eiki Sāpaotí, he ‘oku ‘aonga lahi e lotu fakamātoato ‘a e tangata mā‘oni‘oní [vakai, Sēmisi 5:16].”12

Na‘e fakamatala‘i ‘e Henelī W. Pikelā ‘o pehē: “ ‘I he‘etau lave fekau‘aki mo e lotu ki he‘etau Tamai ‘i he langí, na‘e tu‘o taha ha‘aku fanongo ki ha pehē ‘e Siosefa Sāmita, ‘‘‘Ai ke faingofua mo mahinongofua ho‘o kole ‘a e me‘a ‘okú ke fie ma‘ú, ‘o hangē pē ko ha‘o ‘alu ki hao kaungā‘api ‘o pehē ange, ‘Oku ou kole atu ho‘o hōsí ke u ‘alu ai ki he fahi‘anga papá.’ ”13

Te tau lava ‘o ma‘u ha fakahā fakafo‘ituitui ‘o fakafou ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní.

“Ko ha faingamālie ‘o e fānau ‘a e ‘Otuá ke nau omi ki he ‘Otuá ‘o ma‘u ‘a e fakahaá. … ‘Oku ‘ikai filifilimānako ‘a e ‘Otuá; ‘oku tau ma‘u kotoa ‘a e faingamālie tatau.”14

“ ‘Oku mau tui ‘oku tau ma‘u ha totonu ki he fakahaá, mo e me‘a hā maí, mo e misí mei he ‘Otua ko ‘etau Tamai fakalangí; mo e māmá pea mo e potó, ‘o fou ‘i he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ‘i he ngaahi tefito kotoa pē fekau‘aki mo ‘etau tu‘unga fakalaumālié; ‘o kapau te tau tauhi ‘Ene ngaahi fekaú, ke tau lava ai ‘o mo‘ui taau ‘i Hono ‘aó.”15

“ ‘E ala ‘aonga ki ha taha ke ne fakatokanga‘i ‘a e ‘uluaki faka‘ilonga ‘o e laumālie ‘o e fakahaá; hangē ko ‘ení, ko e taimi te ke ongo‘i ai ‘a e ‘ilo haohaoa ‘oku taumalingi mai kiate koé, ‘e lava ke ‘oatu ai ha ngaahi fakakaukau fakafokifā, pea ‘i ho‘o fakatokanga‘i ‘ení, te ke ‘ilo ai ‘e hoko mai ‘i he ‘aho tatau pe vavé ni mai pē; pe ‘i hono fakalea ‘e tahá, ko e ngaahi me‘a ko ia na‘e fakahū ki ho‘o fakakaukaú ‘e he Laumālie ‘o e ‘Otuá, ‘e hoko ia; pea ‘i ho‘o ako ‘o mahino kiate koe ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá, te ke lava ai ‘o tupulaki ‘i he tefito‘i mo‘oni ‘o e fakahaá, kae ‘oua kuó ke haohaoa ‘ia Kalaisi Sīsū.”16

“ ‘Oku ‘i ai ha‘aku tohi Fuakava Fo‘ou motu‘a ‘i he lea faka-Latiná, faka-Hepeluú, faka-Siamané pea mo e faka-Kalisí. … ‘Oku ou fakafeta‘i ki he ‘Otuá ‘i he‘eku ma‘u ‘a e tohi motu‘á ni; ka ‘oku ou fakafeta‘i lahi ange kiate Ia ‘i he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní. Kuó u ma‘u ‘a e tohi motu‘a taha ‘i he māmaní; ka ‘oku ou ma‘u ‘a e tohi motu‘a tahá ‘i hoku lotó, ‘io, ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní. … ‘Oku ‘i loto ‘iate au ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, pea ‘oku lahi ange ‘a e mahino ‘okú ne ma‘ú ‘i māmani kotoa; pea te u feohi mo ia.”17

“He ‘ikai lava ‘e ha tangata ‘o ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní kae ta‘e ma‘u ‘a e fakahaá. Ko e Laumālie Mā‘oni‘oní ko e tokotaha fai fakahaá ia.”18

Na‘e lipooti ‘e Sione Teila he lolotonga ‘ene hoko ko e Palesiteni ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē: “ ‘Oku ou manatu‘i lelei ha lea na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita kiate au ‘i he ta‘u ‘e fāngofulu tupu kuo hilí. Na‘á ne pehē mai, ‘‘Eletā Teila, kuo ‘osi papitaiso koe, kuo ‘osi hilifaki ha ngaahi nima ki ho ‘ulú ke ke ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, pea kuo ‘osi fakanofo koe ki he lakanga fakataula‘eiki mā‘oni‘oní. Ka ko ‘eni, kapau te ke hokohoko atu ‘o muimui ‘i he tataki ‘a e laumālie ko iá, te ne taki tonu ma‘u pē koe. ‘E fehangahangai ia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi mo ho‘o fakakaukaú; kae tuku pē ia, muimui koe ki he‘ene fakahinohinó; pea kapau te ke fai pau ki he‘ene fanafaná, ‘e hoko ia ‘i hono taimi totonu ko ha tefito‘i mo‘oni ‘o e fakahaá ke ke lava ‘o ‘ilo ai ‘a e me‘a kotoa pē.’ ”19

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • Fakatokanga‘i hono mahu‘inga ‘o e lotú ‘i he me‘a na‘e hoko kia Siosefa Sāmita mo e kau Fakamo‘oni ‘e Toko Tolu ‘o e Tohi ‘a Molomoná (peesi 143–45). Kuo tokoni‘i fēfē ‘e he lotú ha me‘a kuo hoko kiate koe mo e Tohi ‘a Molomoná? Ko e hā ha toe tafa‘aki ‘o e mo‘uí ‘oku tokoni‘i ‘e he lotú?

  • Ko e hā ho‘o fakakaukau ‘i ho‘o lau ‘a e palakalafi ‘i he konga ki lalo ‘o e peesi 145? ‘I ho‘o fakakaukau ki he kupu‘i leá ni, fakakaukau pe ko e hā te ke lava ‘o fai ke fakalelei‘i ai ‘a e founga ho‘o “fakataufolofola ki [ho] Tupu‘angá.”

  • Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau fakafalala ‘ata‘atā pē ki he ngaahi fakahā mei he kuo hilí? (Hangē ko ‘ení, vakai ki he peesi 146–48). Ko e hā ‘oku tau fie ma‘u ai ke hokohoko atu ‘a e ma‘u fakahā fakafo‘ituituí?

  • Toe vakai‘i ‘a e konga ‘oku kamata ‘i he peesi 148. Faka‘ilonga‘i ‘a e ngaahi akonaki ‘a e Palōfitá fekau‘aki mo e taimi ‘oku totonu ke tau lotu aí pea mo e me‘a ‘oku totonu ke tau lotuá. ‘E tokoni fēfē atu ‘a e ngaahi akonaki ko ‘ení ki ho‘o lotu fakafo‘ituituí? ‘E founga fēfē ha‘anau tokoni‘i ‘a e fāmilí ‘i he lotu fakafāmilí?

  • Ako ‘a e ngaahi akonaki ‘a e Palōfitá ‘i he peesi 150–51 fekau‘aki mo e founga ‘oku totonu ke tau lotu aí. Ko e hā hono mahu‘inga ‘o hono faka‘aonga‘i ‘o e ngaahi lea “faingofua mo mahinongofua” ‘i he taimi ‘oku tau lotu aí? ‘Oku ‘omi fēfē ‘e he mo‘ui mā‘oni‘oní ha loto to‘a ‘i he‘etau hū ki he‘etau Tamai Hēvaní ‘i he lotú? Ko e hā ha me‘a kuó ne tokoni‘i koe ke ke ma‘u ha fakamo‘oni ‘oku ongo‘i mo tali ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi lotú?

  • Lau kakato ‘a e palakalafi ‘uluaki ‘i he peesi 151. Ko e fē ha taimi na‘e ‘aonga ai kiate koe ha‘o fakatokanga‘i ‘a e “ ‘uluaki faka‘ilongá” ‘i hono ue‘i koe ‘e he Laumālié? ‘E founga fēfē ha‘atau ako ke fakatokanga‘i vave ‘a e fanafana ‘a e Laumālié ‘i he‘enau hoko maí?

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: 1 Ngaahi Tu‘i 19:11–12; Sēmisi 1:5–6; Hilamani 5:30; 3 Nīfai 18:18–21; T&F 6:22–23; 8:2–3; 88:63–65

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. History of the Church, 1:52–53; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, p. 23, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti, ‘Iutā.

  2. History of the Church, 1:54; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, pp. 24–25, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  3. Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 8, p. 11, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  4. Daniel Tyler, ‘i he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Feb. 15, 1892, p. 127.

  5. Tohi meia Siosefa Sāmita ki he tokoua ‘ene tamaí ko Sila Sāmita, 26 Sepitema 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō; ‘i he Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1845 manuscript, pp. 229–32, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  6. Sarah Granger Kimball, ‘i he “R. S. Report,” Woman‘s Exponent, August 15, 1892, p. 30.

  7. History of the Church, 5:31; mei he “Gift of the Holy Ghost,” ko ha fakamatala faka‘ētita na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, June 15, 1842, p. 825; ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita he pepá.

  8. “To the Saints of God,” ko ha fakamatala faka‘ētita na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, Oct. 15, 1842, p. 952; toe fakalelei‘i e faka‘ilonga leá; ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita he pepá.

  9. History of the Church, 5:127–28; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei he tohinoa ‘a Siosefa Sāmitá, August 23, 1842, ofi ki Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; ‘oku hala hono faka‘aho ‘a e kongá ni ki he ‘aho 22 ‘o ‘Aokosi 1842, ‘i he History of the Church.

  10. Tohi meia Siosefa Sāmita mo Sione Uitemā ki he Kāingalotu ‘i Kōlesivilí ‘i Niu ‘Ioke, 20 ‘Aokosi 1830, Hāmoni ‘i Penisilivēnia; ‘i he Newel Knight, Autobiography and Journal, ca. 1846–47, p. 129, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  11. Fakamatala na‘e hiki ‘e Siosefa Sāmita ‘i Fēpueli ‘o e 1840 ‘i Filatelafia ‘i Penisilivēnia; ko e tatau mo‘oní ‘oku tauhi fakafo‘ituitui pē.

  12. History of the Church, 6:303; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate, Tōmasi Puloka, mo Uiliami Keleitoni.

  13. Henry W. Bigler, ‘i he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, March 1, 1892, pp. 151–52.

  14. Malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i Siulai nai ‘o e 1839 ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate, ‘i he Willard Richards, Pocket Companion, pp. 75, 78–79, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  15. Tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Aisake Kālani, 22 Mā‘asi 1839, Fale Fakapōpula Lipetií ‘i Lipetī ‘i Mīsuli, na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, February 1840, p. 54.

  16. History of the Church, 3:381; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 27 ‘o Sune 1839, ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate.

  17. History of the Church, 6:307–8; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate, Tōmasi Puloka, mo Uiliami Keleitoni.

  18. History of the Church, 6:58; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 15 ‘o ‘Okatopa 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate.

  19. John Taylor, Deseret News: Semi-Weekly, Jan. 15, 1878, p. 1.

ʻĪmisi
Moroni

‘I Sune 1829, na‘e faingamālie ai ‘a ‘Ōliva Kautele, Tēvita Uitemā mo Siosefa Sāmita ke nau mamata kia Molonai mo e ngaahi lau‘i peletí. Hili ha taimi nounou mei ai, na‘e toe mamata foki ‘a Māteni Hālisi ki he ‘āngeló mo e ngaahi lau‘i peletí.

ʻĪmisi
family praying

“‘Oua ‘e fakavaivai ‘i homou ngaahi fatongia ki homou fāmilí, kae ui ki he ‘Otuá ke ‘iate kimoutolu mo homou ngaahi fāmilí ‘a ‘Ene ngaahi tāpuakí.”