Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Ko hono Mahuʻinga ʻo e Toetuʻú


Vahe 7

Ko hono Mahuʻinga ʻo e Toetuʻú

Hangē ko e moʻui ʻa Kalaisi ʻi he hili ʻo e maté, ʻe pehē foki mo e tangata kotoa pē, ʻo taki taha maʻu hono tuʻunga ʻi he maama ka haʻú ʻa ia ʻoku tuha lelei taha mo iá.1

Talateú

ʻI he 1912, ne tofanga ai ʻa ʻEletā Tēvita O. Makei, ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo siʻono uaifi ko ʻEma Leí, he ʻuluaki mamahi kāfakafa ʻo e tuʻunga fakaemātuʻá, ʻi he taimi ne siʻi mālōlō ai ʻena kiʻi tamasiʻi taʻu ʻe taha mo e konga ko Loilí (Royle). ʻOku hā mei hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Makei ʻa e meʻa ne hokó ʻa e loto mafasia naʻá ne maʻú, ka ʻokú ne toe fakafōtunga mai foki ʻa ʻene tui ki he toetuʻu ʻi he kahaʻú:

“Mōnite, ʻaho 8 ʻo ʻEpeleli 1912. He toki pō faingataʻa lahi moʻoni ki siʻema kiʻi tamasiʻí! Ko siʻene mānava kotoa pē naʻe hangē ne fakamamahi ki ai! Naʻe sivi ia he pongipongí ni ʻe he kau toketaá, ʻo ʻilo tā ko siʻene mamahí ne tupu ia mei he ake [fufula hono maʻamaʻá] he ongo tafaʻakí fakatouʻosi. ʻI he fakamatala ko iá ne mei mole ai pē ʻema ʻamanakí; ka ʻi hono fakamatala mai ki mui ange [ʻe he toketaá] ʻi haʻane sivi kuó ne ʻilo ʻa e siemu ʻokú ne fakatupu ʻa e mahakí pea ʻokú ne maʻu mo e faitoʻó, ne ma toe loto lahi ai.

“Ka ne fuʻu vaivai pē ʻa Loili pea ʻohofia lahi ai mo ha ngaahi mahaki kehekehe. Naʻá ne siʻi ʻūkuma loto lahi pē ʻi he ʻahó kakato, mo ne tali ʻa e fanga kiʻi faitoʻo ne faʻa ʻoange fakataimi ki aí, ʻo ngali tangata. ʻI he taimi 9:30 P.M., ne u toe faingāue leva ki ai mo ʻeku Tangataʻeikí, Tōmasi E. [Makei]. Naʻe kei ongoʻi ʻamanaki lelei pē ʻa Lei, pea tokoto pē he mohengá mo ia ʻo kiʻi mālōlō. Naʻe ʻikai fuoloa kuo vaivai ange ʻa e tā siʻono mafú, peá ma ʻilo he ʻikai fuoloa kuo mavahe atu ʻema kiʻi pēpeé. Ko e foʻi lea fakamuimui taha ne ongo mei siʻono loungutú ko e ʻMamā.ʻ Ki muʻa siʻi pea toki mālōloó, naʻá ne fakamafao mai siʻono kiʻi nimá, pea ʻi heʻeku punou hifo ke kuku iá, naʻá ne puke hoku kiá, ʻo ne fakahoko mai ʻa e taha ʻo e fekita ʻofa taha ʻoku maʻu ʻe ha tamai mei hano foha ʻofeina. Naʻe hangē ne ʻosi mahino ki ai ʻe siʻi mālōloó, peá ne loto ke ne pehē mai, ʻNofo ā, Papā, ʻ ka ne ʻosi lōngonoa siʻono kiʻi leʻó ʻi heʻene vaivaiá mo ʻene felangākí. ʻOku ou tui naʻá ne toki fakatokangaʻi ki mui ange siʻene faʻeé. Naʻe lau momeniti pē siʻi mālōlō ʻa e fineʻeikí; pea ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻoku fepunakaki holo ʻa e kau nēsí, naʻe taimi nounou pē kuo punou hifo ki siʻene tama ʻofeiná pea ʻikai toe mavahe mei ai kae ʻoua kuo mau taki ia ki tuʻa mei he loki ne toʻo atu ai ʻe Mate siʻema kiʻi tamasiʻí.

“Naʻe mālōlō ʻi he taimi 1:50 A.M., ʻo ʻikai pē ha toe fakafefeka ʻi hono ngaahi uouá. Mahalo naʻe ʻikai toe kaunga tonu ange ki ha taha ʻa e lea ʻʻOku ʻikai mate ka ʻoku mohe peé, ʻ he naʻe mohe moʻoni. Naʻe ʻikai ke mate.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Naʻe hoko ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú ko e kau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻú.

ʻI he taʻu ʻe meimei uaafe kuo hilí … naʻe ʻi ai ha kau ʻaposetolo loto mamahi. Naʻe mātuʻaki loto mamahi lahi ʻa Pita; Naʻe loto tēngihia mo Sione; pea pehē kia Mele, ko e faʻē ʻa Kalaisí. Ko e toenga ʻo e kau ʻaposetoló ne nau hola. Naʻe ʻilo ʻe Siutasi hono kovi ʻo ʻene hiá. Ko ha pō fakamamahi moʻoni!

ʻI he pongipongi hono hokó ne toe tuʻu ʻa Kalaisi. …Pea koeʻuhí ne hoko moʻoni ʻeni, ne fokotuʻu ai ʻe he meʻá ni ʻa e tuʻunga taʻe faʻamate ʻo e laumālié, a ē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻofaʻanga ko ia ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, mo e hokohoko atu ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku nau ʻi ai moʻoni pē ʻi he feituʻu ko ia ʻo e ngaahi laumālié, ʻo tatau mo e taimi ne malanga ai ʻa Kalaisi ki he ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá.3

Koeʻuhí ko ʻenau ofi tonu ki he meʻa ne hokó [ki he Toetuʻu ʻa Sīsuú] ʻoku toe mahuʻinga ange ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni ne fai ʻe he Kau ʻAposetoló. Ko e konga ʻoku mahulu hake hono mahuʻinga ʻi he fakamoʻoni ʻa e kau ʻAposetoló ko e taimi ne nau tofanga ai ʻi he lotofoʻí mo e mamahí ʻi he pekia ko ia ʻa Sīsuú. Ko e taʻu ē ʻe ua mo e konga mo hono fakamālohia mo tataki kinautolu ʻe he ʻi ai ʻa Kalaisí. Ka ko ʻeni kuo mavahe atu. Kuo tuku pē kinautolu, pea naʻe hangē ne nau puputuʻu mo ʻikai toe lava ha meʻá. …

“Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne liliu fakafokifā ʻa e kau ākongá ni ke nau loto lahi, taʻe manavahē, mo hoko ko e kau tangata malanga loto toʻa ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? Ko e fakahā ko ia kuo ʻosi toe tuʻu ʻa Kalaisi mei he faʻitoká. Naʻá ne tauhi ʻene ngaahi palōmesí, pea kuo fakahoko hono misiona fakae-Mīsaiá” …

ʻOku ʻikai fakamatalaʻi ʻe Maʻake ia ha taha ʻo e ngaahi hā holo ʻa e ʻEiki ne toe tuʻú; ka ʻokú ne fakamoʻoniʻi naʻe tala ʻe he ʻāngelo ʻi he fonua lotó ʻa e toetuʻú, mo talaʻofa ange ʻe feʻiloaki ʻa e ʻEikí mo ʻene kau ākongá. ʻOku tau ongona meia Maʻake ʻa e fanongonongo nāunauʻia ko ia ʻo e ʻuluaki fonualoto kuo toe tuʻu mei ai ha taha ʻi he māmaní kotoa. Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá kuo fetongi ai ʻa e kupuʻi lea “ ʻOku toka hení” ʻe he pōpoaki fakalangi ko ia “Kuó ne toe tuʻú.” He ʻikai lava ke toe veiveiua ha taha ʻo pehē ne taʻe tui ʻa e loto ʻo Maʻaké ki hono moʻoni ʻo e toe tuʻu mei he fonua lotó. Naʻe ʻikai toe fehuʻia ki ai ʻa e toetuʻú—naʻe hoko moʻoni; pea ko e hā ko ia ʻa e ʻEikí mo e Pulé ki he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko ha foʻi moʻoni ia ne fokotuʻu maʻu ʻi heʻene fakakaukaú ʻo ʻikai ha toe veiveiua. Naʻá ne līʻoa ai ʻene moʻuí ki hono malangaʻi ʻo e moʻoni ko ʻení, pea kapau ʻoku ala falalaʻanga ʻa e hisitōliá, naʻá ne silaʻi ʻaki ʻene fakamoʻoní hono totó.

Ko ha tokotaha ʻe taha naʻá ne lekooti ʻa e fakamoʻoni ʻa kinautolu ne nau siotonú, ko Luke, ko ha taha Senitaile, pe, hangē ko e fakakaukau ʻa ha niʻihi, ko ha taha malanga ʻi ʻAnitioke mo Sīlia, ʻa ia naʻá ne ngāue fakafaitoʻo ai ko ha toketā. (Kolose 4:14.) Pea naʻa mo ha niʻihi ʻo hono kau fakaanga ʻi onopōní kuo nau fokotuʻu ia ko ha taha fai hisitōlia fika ʻuluaki, pea kuo hanga ʻe heʻene fetuʻutaki fakahangatonu mo e kau fuofua ʻaposetoló ʻo ʻai ʻene fakamatalá ke mahuʻinga fau.

Ko e meʻa naʻá ne tohí ko e ola ia ʻo ha ngaahi fekumi mo ha fakatotolo fakafoʻituitui, pea naʻe toʻo mai ia mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala kotoa pē ne ala maʻú. Ko ʻene fakaʻekeʻeké mo e ngaahi meʻa naʻá ne hikí, naʻe tautautefito ia ki he ngaahi fakamatala “[ʻanautolu] naʻe mamata pau ki ai mo hoko ko e kau faifekau ʻo e Folofolá.” Naʻá ne pehē kuó ne “muimuiʻi totonu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá, ” koeʻuhí ke ne lava ʻo “tohi fakahokohoko” [Vakai, Luke 1:1–4]. Ko hono ʻuhingá, naʻe maʻu ʻe Luke ʻa e fakamoʻoni ʻa “kinautolu ko ʻeni ne siotonú” fakahangatonu pē meiate kinautolu kae ʻikai mei hano fakamatalaʻi ʻe ha taha kehe.

Fakatatau mo e ngaahi fakamoʻoni falalaʻanga kotoa pē, ʻoku tau maʻu ʻa e tohi ʻa Luké ʻo tatau tofu pē mo e meʻa naʻá ne hikí. ʻI he vahe 24, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe Luke ʻa e pōpoaki fakalangi ko ia: “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté? ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake.” [Luke 24:5–6.]

ʻE lava ke tau tali ʻa ʻene fakamatalá mo ʻene fakamoʻoní ʻo hangē ko Pita mo Paula pea mo e fakamoʻoni ʻa e kau ʻaposetolo kehé ki he toetuʻú, ʻi he tuʻunga tatau ʻo ʻetau ʻiloʻi pau ʻoku tonú. “ ʻAkinautolu naʻe fakahā [ʻe Kalaisi] ia ki ai ʻi he hili ʻene maté, ʻi he ngaahi fakamoʻoni ʻilongofua pea lahi, he naʻa nau mamata kiate ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu, pea lea ia ki he ngaahi meʻa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” [Vakai, Ngāue 1:3]. Ko hai ʻe toe taʻe tui ki he falala kakato ʻa Luke ki hono moʻoni ʻo e toetuʻú?

ʻOku moʻoni pē ia naʻe ʻikai fakamoʻoniʻi ʻe Maʻake pe ko Luke ne sio tonu ki he ʻEiki ne toe tuʻú, pea kuo hanga ai ʻe ha niʻihi ʻo pehē he ʻikai lava ʻo lau ʻena fakamoʻoni kuo hikí ko ha fakamoʻoni siotonu. Neongo naʻe ʻikai ke na fakamoʻoni pehē, ka naʻá na tui pau naʻe mamata moʻoni ha niʻihi kehe kiate Ia, pea ʻoku hā mai ai hono mālohi taʻe toe fehuʻia ʻo e fakamoʻoni naʻe ʻi he kau ʻaposetoló pea mo ha kau ākonga kehe—naʻe moʻoni ʻa e toetuʻú.

Neongo ia, ʻoku fakameʻamālie, he ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni ʻokú ne ʻomi ha fakamoʻoni tonu ʻa ha taha siotonu ki he hā ʻa Sīsū ʻi he hili ʻo ʻene pekiá mo hono telió. ʻOku ʻikai ngata pē hono poupouʻi ʻe he fakamoʻoni fakafoʻituitui ko ʻení ʻa e fakamoʻoni ʻa e ongo tangata ne u lau atú, ka mo ha toe kau fakamoʻoni kehe foki. Ko ʻeku ʻuhinga ʻeni kia Saula, ko ha Siu mei Tāsisi, naʻe akoʻi ʻia Kāmelieli, ko ha Fālesi moʻoni, pea ki muʻa ke uluí, naʻe hoko ia ko e fakatanga lahi fau ki he taha kotoa pē ne tui ki he Sīsū ʻo Nasaleti kuo toe tuʻu mei he maté. Ka ʻi he tohi fakamatala motuʻa taha ʻoku maʻu fekauʻaki pe ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e toetuʻu ʻa Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai e lea ko ʻeni ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó:

“He ko e ʻuluaki ʻo e meʻa naʻá ku ʻaʻau atu kiate kimoutolú, ʻa ia naʻá ku maʻu foki, ko e pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahalá ʻo fakatatau ki he ngaahi tohí, pea naʻe fai ia, pea naʻe toetuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻo e ʻahó, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohí; pea naʻe mamata kiate ia ʻa Kīfasi, pea mo e Toko Hongofulu Mā Toko Uá. Hili ia pea mamata fakataha kiate ia ʻa e kāinga ʻe toko nimangeau tupu, pea ʻoku kei moʻui honau tokolahi, ka kuo tō ʻo mohe ʻa e niʻihi. Hili ia, naʻe mamata ʻa Sēmisi kiate ia; pea hoko mo e kau ʻaposetoló kotoa. Pea ne u mamata fakamui foki ʻe au kiate ia, ʻo hangē ko e fānau taʻe hoko” [1 Kolinitō 15:3–8].4

He ʻikai lava ʻe he ngaahi fakaanga fakaemāmaní ʻo fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa e kakai ne siotonú.

ʻOku fuʻu tokolahi fau ha kakai he ʻahó ni ʻoku tatau mo e kau tangata ʻi he ʻAleopeikó ʻi he taʻu ʻe uaafe kuo hilí ʻa ia ne nau fokotuʻu ha ʻesi-feilaulau ki he “ ʻOtua ʻoku ʻIkai ʻIloá, ” ka naʻe siʻi fau pe naʻe ʻikai haʻanau ʻilo kiate iá. ʻOku tau lau naʻe pehē ʻi heʻene fononga atu ki he ʻAleopeikó, naʻe fakatokangaʻi ʻe Paula ha ngaahi maka-fakamanatu ne ʻosi langa ki ha ngaahi ʻotua kehekehe. … Naʻe faʻa fakatahataha mai ki heni ʻa e kau tangata potó mo e kau fakamaau ʻo e fonó, kau mohu ʻatamaiʻiá, mo e kau poto taha ʻo e maama motuʻá, ʻo fakakaukauʻi mo aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamisiteli ʻo e moʻuí pea mo e ikuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Ka ʻi he lotolotonga ʻo e poto fakaemāmani ko ʻení, naʻe tuʻu ai ha kiʻi tangata kanoʻi mata lanu melomelo, toko taha pē, ʻo ne fakafepakiʻi ʻa e konga lahi ʻo ʻenau ngaahi fakakaukau fakapotó ʻo tala ʻoku loi pea ʻoku mātuʻaki hala mo ʻenau lotu ki he ngaahi ʻīmisí—ko e tangata pē ia ʻe taha ʻi he kolo hau ko ʻeni ʻo e kau potó naʻá ne ʻiloʻi ʻi he meʻa naʻe hoko tonu kiate iá ʻe lava ha tangata ʻo hū atu ʻi he taulanga ʻo e maté pea toe moʻui. … Pea ʻi he malangaʻi lelei ʻe Paula ʻa e natula ʻo e ʻOtuá, naʻe fakafanongo ʻa e kau potó mo fifili kae ʻoua kuo aʻu ki heʻene fakamoʻoniʻi naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū mei he maté.

ʻI heʻenau fanongo ki he toetuʻú, naʻe manuki ha niʻihi pea ʻalu ha tokolahi, tuku kehe ha niʻihi tokosiʻi, kae tuku ia naʻá ne fakahā ʻa e moʻoní ke ne tuēnoa lahi ange. [Vakai, Ngāue 17:22–33.] ʻI he ʻaho ní, ko e taimi ʻoku tau lea ai fekauʻaki mo e toetuʻú, ʻoku manuki ha niʻihi pea ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku taʻe tui ʻo mavahe atu, ʻo tatau pē mo ia ne hoko ʻi he ʻAleopeikó. Pea ʻoku tatau pē ʻa e ʻahó ni mo e taimi ko iá, ʻa e tokolahi fau ha kau tangata mo ha kakai fefine ʻoku ʻi ai hanau ngaahi ʻotua ʻoku nau fakakaukau lahi ange ki ai kae ʻikai ko e ʻEiki kuo toetuʻú. …

Fokotuʻu muʻa ia ko ha foʻi moʻoni ko Kalaisí naʻá ne toe toʻo Hono sinó pea hā mai ko ha Tangata sino nāunauʻia kuo toetuʻu, pea te ke tali ai ʻa e fehuʻi ʻo e ngaahi kuonga kotoa pē— “Kapau ʻe mate ʻa e tangatá, ʻe toe moʻui ia?” [Vakai, Siope 14:14.]

Ko e toetuʻu mei he faʻitoká naʻe moʻoni ia mo ha meʻa ne fakapapauʻi ʻe he kau ākonga ne nau ʻiloʻi moʻoni ʻa Kalaisí. Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha fakaveiveiua ʻi honau ʻatamaí. Naʻa nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he meʻa moʻoní ni. Naʻa nau ʻilo koeʻuhí he naʻe mamata ki ai honau matá, mo ongoʻi ʻe honau telingá, mo ongoʻi ʻe honau nimá ʻa e ʻiate kinautolu ʻa e Huhuʻi kuo toe tuʻú.5

Ko e fou kāfakafa atu ko ia ʻa e laumālie ʻo e tangatá ʻi he taulanga ʻo e maté ki he moʻui taʻengatá, ko e taha ia ʻo e ngaahi pōpoaki nāunauʻia taha ne fai ʻe hotau Huhuʻi ko Kalaisí. ʻOku hangē kiate ia ʻa ʻene foua ʻa e māmaní ko ha ʻaho pē ʻe taha pea ko ʻene ʻosi pē ʻa e ʻaho ko iá, ko ʻene tō ia ʻa e laʻā ʻo e moʻuí. Ko e maté, ko ha mohe pē, ka ʻoku muiaki mai ai ha toe tuʻu hake nāunauʻia ʻi he pongipongi ʻo ha maama taʻengata. ʻI he taimi ne mamata ai ʻa Mele mo Maʻata ki he sino kuo mate ʻo siʻona tuongaʻané ʻi he fonua loto fakanonoá, naʻe kei lau pē ʻe Kalaisi ia ko ha taha ʻoku kei moʻui. Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi foʻi lea ko ʻení: “… ko Lāsalosí ʻoku mohe …” (Sione 11:11.) Kapau naʻe… ʻilo ʻe he taha kotoa naʻe toe tuʻu moʻoni ʻa e Kalaisi naʻe kalusefaí ʻi he ʻaho hono tolú—pea hili haʻane fakafeʻiloaki mo feohi mo ha niʻihi kehe ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, naʻe toe fakamoʻui ʻe hono laumālié hono sino naʻe fakalaveaʻí, pea hili haʻane nofo ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha ʻaho ʻe fāngofulu, naʻe hāʻele hake leva hono laumālie kuo fakanāunauʻiaʻí ki heʻene Tamaí—ko ha toki nonga lahi moʻoni ia ʻe hoko ki he ngaahi laumālie ʻoku fekuki mo e fakataʻetaʻetui mo fakaveiveiuá!

ʻOku poupouʻi fakataha ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo Pita mo Paula mo Sēmisi, pea fakataha mo e kau ʻuluaki ʻaposetolo ki muʻá ʻoku ʻikai ngata pē ʻene hoko moʻoni ʻa e toetuʻú, ka ko hono fakakakato ia ʻo e misiona fakalangi ʻo Kalaisí he māmaní.6

Ko e fakamoʻoni fakapapau fakamuimui taha mo maʻongoʻonga taha ki he toe tuʻu ʻa Sīsū mei he faʻitoká, ko e hā ko ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he hili ha taʻu ʻe tahaafe hivangeau mei heʻene toetuʻú. … ʻOku ʻikai ngata pē ʻene mahuʻinga ʻa e mana ko ʻeni ʻo e moʻuí ʻiate ia peé, ka ʻi heʻene toe fekauʻaki mo hono kotoa ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakaKalisitiane moʻoní.7

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Toetuʻu ʻa Kalaisí ʻa e māfimafi ʻo e ʻOtuá pea mo e moʻui taʻe mate ʻa e tangatá.

ʻI ha taʻu ʻe fāngeau tupu, ne vakai maʻu pē ʻa e tangatá ki he faʻitoká ʻo mamata ko e ngataʻanga ia ʻo e moʻuí. Pea ʻi he lauimiliona kuo hū ki he faʻitoká, ne teʻeki ke teitei ʻi ai ha foʻi tokotaha ʻe toe foki mai ko ha taha kuo toetuʻu mo taʻe faʻa mate. “Naʻe teʻeki ai ʻi he potu kotoa ʻo māmaní, ha faʻitoka ne toe tuʻu mei ai ha taha. Naʻe teʻeki ke tui ha loto ʻo ha taha; pe fakahā ʻe ha leʻo ʻo ha taha ʻoku ʻi ai ha faʻitoka pehē—ko ha faʻitoka kuo toʻo mei ai ʻe he mālohi ʻo e Taha Ikuná, ʻa ia ʻoku mālohi ange ʻi he fili lahi ʻo e tangatá, ʻa Mate.”

Naʻe hoko ai ia ko ha pōpoaki foʻou mo nāunauʻia ne fakahoko mai ʻe he ʻāngeló ki he kau fefine naʻa nau ʻunuʻunu atu ʻi he manavasiʻi mo e loto ʻofa ki he fonualoto naʻe telio ai ʻa Sīsuú: “… ʻOku mou kumi ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí, ʻa ia naʻe tutuki ki he ʻakaú: kuo tuʻu hake ia; ʻoku ʻikai ʻi heni ia: vakai ki he potu naʻa nau fakatokoto ai iá.” (Maʻake 16:6.)

Kapau ko e maná ko ha meʻa kilukilua pea ko hono ngaahi tupuʻangá ʻoku tāumamaʻo ia ki he poto ʻo e tangatá, pea te tau pehē leva ko e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ko e mana fakaofo taha ia ʻo e kuonga kotoa pē. ʻOku fakahā mai heni ʻa hono māfimafi ʻo e ʻOtuá pea mo e moʻui taʻe mate ʻa e tangatá.

Neongo ia, ko e toetuʻú ko e mana, koeʻuhí pē ko e ʻikai maaʻusia ʻe he mahino mo e ʻilo ʻa e tangatá. Kiate kinautolu ko ē ʻoku nau tali ia ko e moʻoní, ʻoku hoko ia ko hano fakahāsino mai ʻo e fono fakalūkufua ki he moʻuí. Pea koeʻuhí ko e ʻikai mahino ki he tangatá ʻa e fonó, ʻokú ne ui leva ia ko e mana.8

Ko e Toetuʻú mo e Faʻahitaʻu Failaú ʻokú na fekauʻaki lelei, ʻo ʻikai koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi natula ʻe fakafehoanaki ki he toetuʻú, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ʻokú ne fokotuʻu mai ko ha fakakaukau LANGAKI MOʻUI. ʻOku hangē ʻa e lōngonoa ʻo e maté ko e Faʻahitaʻu Momoko ʻoku maliu atú he ʻokú ne puke kotoa ʻa e ngaahi ngoue vesitapoló ʻi hono ʻaofinimá, ka ʻi he ʻunuʻunu mai ʻa e Faʻahitaʻu Failaú, ʻoku teke ia ʻe he mālohi foaki moʻui ʻo e māfaná mo e māmá ke ne tukuange hono nimá, pea ko e meʻa ko ia naʻe hangē naʻe maté ʻoku tupu mei ai ha moʻui foʻou, kuo fakafoʻou, fakalongomoʻuiʻi, mo fakamālohia ʻi he hili ʻo ha mohe maʻu.

ʻOku pehē pē mo e tangatá. Ko e meʻa ʻoku tau ui ko e maté naʻe lau pē ia ʻe Sīsū ko e mohe. Naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá, “ko Lāsalosí ʻoku mohe” [vakai, Sione 11:11]. Ko ʻene lea fakanonga ki he mātuʻa loto mamahi mo tangi ʻa e kiʻi taʻahiné, “ko e taʻahiné… ʻoku mohe” [vakai, Maʻake 5:39]. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ko e mate ki he Fakamoʻui ʻo māmaní—ko e moʻui pē—ko e moʻui taʻengata. Naʻe moʻoni pē ʻene folofolá, “Ko au ko e Toetuʻu mo e Moʻui. ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia.” [Sione 11:25.]

ʻI he mahino ko ʻení, ʻoku tonu leva ke hoko ʻa e talangofua ki he fono taʻengatá ko ha meʻa fakafiefia, kae ʻikai ko ha kavenga mafasia, he ko e moʻuí ko e fiefia, ko e moʻuí ko e ʻofa. … ʻOku ʻomi ʻa e moʻuí ʻe he talangofua kia Kalaisi mo ʻene ngaahi fonó. Fakatauange ke fakamamafaʻi ʻi he Toetuʻu kotoa pē ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, mo fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e ʻilo pau fakalangi ko Kalaisí naʻe toe tuʻu moʻoni, pea fakapapauʻi ʻiate ia ʻa e tuʻunga taʻe faʻamate ʻo e tangatá.9

ʻOku maʻu ʻe he kau angatonú ʻa e fakamoʻoni fakanonga ʻo e Toetuʻú.

ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ia ke fai ai ha manavasiʻi ki he maté; ko ha meʻa pē ia ʻoku hoko he moʻuí. ʻOku fakanatula tatau pē ia mo e fanauʻi maí. Ko e hā te tau manavasiʻi ai ki aí? ʻOku manavasiʻi ki ai ha niʻihi koeʻuhí he ʻoku nau pehē ko e ngataʻanga ia ʻo e moʻuí, pea ko e moʻuí tokua ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻoku tau maʻú. Ko e moʻui taʻengatá ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia ki he tangatá.

Kapau ʻe “fai” ʻe he tangatá “hono finangaló” [vakai, Sione 7:17], kae tuku ʻene sio taʻe toe ʻi ai ha ʻamanaki ki he fakapoʻuli mo e pulonga ʻo e fonualotó, ʻe hanga ai honau fofongá ki he langí ʻo ʻiloʻi kuo ʻosi toe tuʻu ʻa Kalaisi!

He ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo tali ʻa e toetuʻú mo kei tuʻu maʻu ai pē ʻi heʻene tuí kae taʻe tali ai ʻoku ʻi ai hano ʻOtua. ʻI he toetuʻú ne ikunaʻi ai ʻe Kalaisi ʻa e maté mo hoko ko ha taha taʻe faʻa mate. Ko e kupuʻi lea “Ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua” (Sione 20:28) naʻe ʻikai ko ha lea noa pē ʻa Tōmasi ʻi he taimi naʻe mamata ai ki he ʻEiki kuo toe tuʻú. Ko e taimi pē ʻoku tau tali ai ʻoku fakalangi ʻa Kalaisi, ʻoku faingofua leva ke tau fakakaukau ki heʻene Tamaí ʻo tatau tofu pē mo ia; ʻo hangē ko e folofola ʻa Sīsuú, “… ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí…” (Sione 14:9.)10

Hangē ko e moʻui ʻa Kalaisi ʻi he hili ʻo e maté, ʻe pehē foki mo e tangata kotoa pē, ʻo taki taha maʻu hono tuʻunga ʻi he maama ka haʻú, ʻa ia ʻoku tuha lelei taha mo iá. Ko e pōpoaki leva ʻo e toe-tuʻú, ʻa e pōpoaki fakafiemālie taha mo nāunauʻia taha kuo faifaiangé pea tuku ki he tangatá, ko hono fakafiemālieʻi ko ia hotau lotó ʻi he mālōlō ha taha ʻoku tau ʻofa ai, ʻe he fakamahino fakalangi ko ia mo e ʻamanaki lelei ʻoku talaki ʻi he māmaní:

“ ʻOku ʻikai ʻi heni ia: he kuo toe tuʻu.” [Vakai, Mātiu 28:6.] Koeʻuhí ko e moʻui ʻa hotau Huhuʻí te tau moʻui mo kitautolu foki. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ia, pea ʻoku ou fakatauange ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni fakalangi ko iá.11

Naʻe foua ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻo e moʻui fakamatelié ʻo tatau tofu pē mo koe pea mo au. Naʻá ne ʻilo ʻa e fiefiá, mo foua ʻa e mamahí. Naʻe fiefia pea mo mamahi fakataha mo e kakaí. Naʻá ne ʻilo ʻa e anga fakakaumeʻá. Naʻá ne toe foua foki mo e loto mamahí tupu mei he kau lavakí pea mo e kau tukuakiʻi loí. Naʻe mate fakamatelie ʻo tatau pē mo ia ʻe hoko kiate kimoutolú. Pea koeʻuhí ne toe moʻui ʻa Kalaisi ʻi he hili ʻo ʻene pekiá, ʻe pehē pē mo kimoutolu, pea ʻe pehē pē mo au. …

Ko Sīsuú ko e tangata haohaoa pē ia ʻe taha kuo faifaiangé pea moʻui. ʻI heʻene toe tuʻu mei he pekiá, naʻá ne ikunaʻi ai ʻa e maté pea kuó ne hoko he taimí ni ko e ʻEiki ʻo e māmaní. He toki meʻa vaivai moʻoni mo mātuʻaki fakavalevale ka ko ha taha te ne fakasītuʻaʻi fakaʻaufuli ʻa e tōʻonga moʻui ʻa Kalaisí, ʻo tautautefito ki he foʻi moʻoni ko ia ʻe fakaiku hono fakasītuʻaʻi ko iá ki he mamahí, loto mamahí, pea naʻa mo e maté! …

Ko e taimi ʻoku tafe ai ʻi he halanga toto ʻo e kau Kalisitiane he funga māmaní ʻa e tui ko ʻení [tui kia Sīsū Kalaisí], ʻi he taimi te nau ongoʻi ai ʻi honau lotó ʻa e līʻoa mo hono mateakiʻi ʻo e Kalaisi kuo Toetuʻú pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne fakafōtunga maí, ʻoku fakahoko ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ʻuluaki sitepu ki he melino tuʻuloa ko ia ʻoku tau lotua fakaʻahó.12

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku ui ko e kau Kalisitiane ʻoku ʻikai ke nau tui kinautolu ki he toetuʻú, pea ʻoku ʻi homou umá leva mo e uma ʻo e … niʻihi kehe ʻo e Siasí ni ʻa e fatongia ko ia ke fakahā ki māmani hono fakalangi ʻa hono tuʻunga faka-ʻAló, ʻa ʻene toetuʻu moʻoni mei he faʻitoká, pea mo ʻene hā hangatonu ʻi he ʻao ʻo e Tamaí ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá.13

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻoku maʻu ki he Toetuʻu moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí? (Vakai, peesi 75–77, 79].) Kuo fakamālohia fēfeeʻi hoʻo fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa Sīsuú ʻe he fakamoʻoni ʻa ʻEne kau ʻAposetolo he kuonga muʻá mo onopōní?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku feinga ai ʻa e “poto fakamāmaní” ke ne fakafepakiʻi hono moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsuú? (Vakai, peesi 77–78.)

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e tokāteline ʻo e Toetuʻú ko ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Makei ko e Toetuʻú ko “hano fakahāsino mai ʻo e fono fakalūkufua ki he moʻuí” pea ko e “Toetuʻú mo e Faʻahitaʻu Failaú ʻokú na fengāueʻaki lelei.” Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku faitatau ai ʻa e Toetuʻú mo e faʻahitaʻu failaú? (Vakai, peesi 79–80].) Te ke fakaʻaongaʻi fēfeeʻi ʻa e fakafehoanaki ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e Toetuʻú?

  • ʻE anga fēfē haʻatau maʻu pe fakamālohia ha fakamoʻoni ki he Toetuʻú? (Vakai, peesi 80–81.) ʻOku tokoniʻi fēfeeʻi ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he Toetuʻú ʻa e ngaahi fili ʻokú ke faí? Ko e hā mo ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku mahino ngofua ʻi he hili haʻatau maʻu ha fakamoʻoni ki he Toetuʻú?

  • ʻOku fakasiʻisiʻi fēfeeʻi ʻe he ʻilo ki he Toetuʻú ʻa e mamahi ʻoku fekauʻaki mo e maté pea mo tokoni ke fakafiemālieʻi kinautolu ʻoku mamahí? (Vakai, peesi 80–81.) Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke fakatokangaʻi ʻi ha kakai kuo fakamālohia ʻi hono siviʻi ʻo ʻenau fakamoʻoni ki he Toetuʻú?

  • Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻi ai ha ʻOtua kuo ʻosi toetuʻú?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻaki:Siope 19:25–27; Maʻake 16:1–6; Ngāue 2:22–32; 4:33; 1 Kolinitō 15:3–8; 3 Nīfai 11:15; T&F 76:22–24

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 59.

  2. Ngāueʻaki ʻi he tohi ʻa David Lawrence McKay ko e My Father, David O. McKay (1989), 84–85.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1950, 178.

  4. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1939, 112–14; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1944, 120–22; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 57; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1944, 120; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 56.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1939, 115.

  10. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 58–59.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1944, 125.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 59.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1950, 179.

ʻĪmisi
Christ’s resurrection

“Ko e toetuʻu mei he faʻitoká naʻe moʻoni pea ko ha meʻa ia ne fakapapauʻi ʻe he kau ākonga ne nau ʻiloʻi moʻoni ʻa Kalaisí. … Naʻa nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he meʻa moʻoni ko iá.”