Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ko Hoku Fakavaʻé: Fetuʻutaki


“8: Ko Hoku Fakavaʻé: Fetuʻutaki,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“8: Ko Hoku Fakavaʻé: Fetuʻutaki,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ko hoku Fakavaʻé: Fetuʻutaki—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 20

Fakalaulauloto:

Ko e fē ha taimi kuo tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú?

Mamata ʻi he:

Creating Lift,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos. (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e fakamatala ki he “Ko e ʻAi ke Kaké.”)

Ko e ʻAi ke Kaké

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
Dieter F. Uchtdorf

Palesiteni Dieter F. Uchtdorf:

Ke lava ha vakapuna ʻo mavahe mei he kelekelé, kuo pau ke ke ʻai ia ke mahiki hake. ʻI he puna vakapuná, ʻoku lava ke mahiki hake ia ʻi he taimi ʻoku puhiʻi atu ai e ʻeá ʻi ʻolunga he ongo kapakaú ʻi ha founga ʻe mālohi ange ai e ʻea ʻoku puhi atu ʻi he lalo kapakaú kae ʻikai ko ʻolunga. ʻI he taimi ʻoku mālohi ai e mahiki ʻa e vakapuná ʻo lahi ange ia ʻi he fusi ʻa e kalāvité ki laló, ʻe mavahe hake leva ʻa e vakapuná mei he kelekelé pea lava ʻo puna.

ʻI he founga tatau pē, te tau lava ʻo hikiʻi hake ʻetau moʻui fakalaumālié. ʻI he taimi ʻoku lahi ange ai e mālohi ʻokú ne teke hake kitautolu ki he langí ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa ʻoku nau fusi hifo kitautolu ki laló, te tau lava ʻo puna fakatuputupulangi ke aʻu ki he ʻafioʻanga ʻo e Laumālié.

Neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahiki haké, ka te u nofo taha pē ʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha.

Lotu!

Ko e lotú ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne hikiʻi hake kitautolú. ʻOku maʻu ʻe he lotú ʻa e mālohi ke hiki kitautolu ke tau mavahe hake mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻoku tau hohaʻa ki aí. ʻE lava e lotú ʻo hiki fakalaka hake kitautolu ʻi he ngaahi ʻao ʻo e siva ʻa e ʻamanakí mo e fakapoʻulí ki ha tafaʻaki-langi ʻoku maama mo maʻá.

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie maʻongooʻnga taha ʻoku tau maʻu ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ko e lava ko ia ke tau fetuʻutaki mo Iá. Te tau lava ʻo talanoa kiate Ia kau ki he ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻuí, ngaahi faingataʻaʻiá, mo hotau ngaahi tāpuakí. ʻE lava ke tau fakafanongo pea maʻu ha tataki fakalangi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha taimi pe faʻahinga feituʻu pē.

(Vakai, “Ko e Lotú mo e Tafaʻaki-Langi Lanu Puluú,” Liahona, Sune 2009, 5–6.)

Aleaʻi:

Ko e hā ʻoku hoko ai e fakafanongó ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotú?

Laukonga:

Ko e potufolofola mo e lea ko ʻení naʻe fai ʻe Palesiteni Nalesoni:

“Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2).

“ʻE tāpuekina hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ako ke fakafanongó, pea fakafanongo ke ako mei he fānaú, mātuʻá, hoá, kaungāʻapí, mo e kau taki ʻo e Siasí, ʻa ia te nau fakalahi kotoa hoʻo malava ke fakafanongo ki he faleʻi mei ʻolungá” (Russell M. Nelson, “Listen to Learn,” Liahona, July 1991, 24).

Aleaʻi:

ʻE anga fēfē haʻatau ako ke ʻiloʻi lelei ange e ngaahi tali ki heʻetau lotú?

Laukonga:

Ko ha lea ʻeni ʻa e kau taki ʻo e Siasí:

“ʻOku fanongo mai ʻetau Tamai Hēvaní ki he ngaahi lotu ʻEne fānaú he māmaní ʻo kole meʻakaí, vala ke tuí, pea mo e ngeia te nau maʻu ʻi haʻanau lava ke tokonaki pē maʻanatolú” (Henry B. Eyring, “Ngaahi Faingamālie ke Fai Lelei,” Liahona, Mē 2011, 22).

“Kuo pau ke tau kole tokoni mei heʻetau Tamai Hēvaní pea fekumi ki ha mālohi ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻI he ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo fakalaumālié fakatouʻosi, ʻe lava ai ʻe he [meʻá ni] ke tau tokonaki fakapotopoto maʻatautolu mo e niʻihi kehé” (Robert D. Hales, “Hoko ko ha Kau Tauhi Fakapotopoto Fakatuʻasino mo Fakalaumālie,” Liahona, Mē 2009, 7–8).

Tukupā:

Te u lotu fakafoʻituitui pea mo hoku fāmilí he pongipongi mo e efiafi kotoa pē. Te u fakaʻaongaʻi ha taimi he hili ʻa e lotu kotoa pē ke fakafanongo ʻi he loto-ʻapasia ki ha fakahinohino.