Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ko Hoku Fakavaʻé: Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto ʻa e Taimí


“4: Ko Hoku Fakavaʻé: Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto ʻa e Taimí,” Ko Hono Maʻu ʻo e Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“4: Ko Hoku Fakavaʻé: Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto ʻa e Taimí,” Ko Hono Maʻu ʻo e Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ko Hoku Fakavaʻé: Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto ʻa e Taimí—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 20

Fakalaulauloto:

Ko e hā ʻoku hoko ai e taimí ko ha taha ʻo e ngaahi meʻa-foaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá?

Mamata ʻi he:

The Gift of Time,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [2:27]. (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e fakamatala ki he “Ko e Meʻa-foaki ʻo e Taimí.”)

Ko e Meʻa-foaki ʻo e Taimí

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, vahe ʻa e ngaahi kongá pea lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
fefine ʻoku malimali

Kofi: Mālō e lelei, Sisitā Penikasi. Fēfē hake?

Sisitā Penikasi: Kofi, ʻokú ke sai pē?

Kofi: ʻOiau, Sisitā Penikasi. ʻOku ou femoʻuekina lahi. Kuo pau ke u ngāue mo tokoni pea mo tokoniʻi hoku fāmilí … pea mo ʻeku soká, foki. ʻOku ʻikai maʻu haku taimi!

Sisitā P.: Kofi, ʻokú ke maʻu e taimi lahi.

Kofi: ʻA e hā?

Sisitā P.: Tamani, kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻOtuá ha meʻaʻofa maʻongoʻonga—ko hotau taimí. Kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi ia ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Kofi: ʻO anga fēfē, Sisitā Penikasi? Kuo lahi maʻu pē e meʻa ʻokú ke faí. Kuó ke lavameʻa ʻi hoʻo fāmilí, ʻi hoʻo pisinisí. Kuó ke tokoniʻi mo tāpuakiʻi ha tokolahi, hangē ko aú. ʻIkai ke u ʻilo pe ʻokú ke fakahoko fēfē ia.

Sisitā P.: ʻOkú ke fie ʻiloʻi moʻoni? Kapau te ke tangutu ʻo fanongo, te u talaatu ʻeku fakapulipulí.

ʻOku ou ʻā ʻi he pongipongi kotoa ʻoku teʻeki hopo ʻa e laʻaá. ʻOku ou teuteu, tafitafi hoku matá mo fanofano.

ʻOku ou lau e folofolá. Peá u ʻai leva ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi he ʻaho ko iá.

ʻOku ou fakakaukau ki ha taha te u lava ʻo tokoniʻi. ʻOku ou lotu ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá. Peá u fakafanongo leva.

ʻOku haʻu ki heʻeku fakakaukaú he taimi ʻe niʻihi ʻa e hingoa pe fofonga ʻo e kakaí. ʻOku ou tānaki kinautolu ki heʻeku lisí.

Kofi: Ko e founga nai ia ʻokú ke ʻiloʻi maʻu ai pē kakai ʻoku nau fiemaʻu hoʻo tokoní?

Sisitā P.: ʻIo, Kofi. Pea ʻoku ou lotua ha ivi mo ha poto. ʻOku ou lotua ke hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakatapui [ʻeku] ngāué.” ʻOku lau ki ai e 2 Nīfai 32.

ʻOku ou fakafetaʻi kiate Ia. ʻOku ou palōmesi ke fai hoku lelei tahá. ʻOku ou kole ke Ne fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke u lavá.

Peá u sio leva ki heʻeku lisí. ʻOku ou fokotuʻu e 1 he tafaʻaki ʻo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, pea hoko ai e 2.

Kofi: ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē ʻa e meʻa ke fakamuʻomuʻá?

Sisitā P.: ʻOku ou fakafanongo ʻi he taimi ʻoku ou lotu aí! Hili iá peá u kamata ngāue leva. ʻOku ou vakai ki he fika 1, peá u feinga ke ʻuluaki fai ia, pea hoko ki he fika 2.

ʻOku feliliuaki ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku talamai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fai ha meʻa ʻe taha. ʻOku lelei ia.

ʻOku ou ngāue mālohi, ka ʻoku ou maʻu ha nonga. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá.

Ko ia, ʻi he maʻu ʻeku lisí mo e Laumālié, Kofi, ʻoku ou fai leva ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Kofi: ʻOku ongo faingofua pea mo toe faingataʻa pē.

Sisitā P.: ʻOkú ke moʻoni! Ko e taimi ʻoku ou mateuteu ai ke mohé, ʻoku ou lotu. ʻOku ou lipooti ki he Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakamatala kiate Ia ʻa e meʻa ne hoko ʻi he ʻahó. ʻOku ou fai ha ngaahi fehuʻi. ʻOku ou ʻeke pe ko e hā te u lava ʻo fakahoko lelei angé. ʻOku ou fakafanongo. ʻOku ou faʻa ongoʻi ʻEne ʻofá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne faitokonia ʻa e meʻa ʻoku ou feinga ke faí. ʻOku ou maʻu leva ha nonga, peá u mohe.

Kofi: Ko e meʻa lelei ia, Mama Penikasi. ʻOku ou fiemaʻu ʻa e nonga ko ʻení. ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi hoku taimí. ʻOku ou fie ngāue mo tokoni lelei ange.

Aleaʻi:

Ko e hā e meʻa naʻá ke ako meia Sisitā Penikasi ʻi he vitioó?

Laukonga:

Ko e potufolofola mo e ngaahi fakamatala ko ʻení naʻe fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí:

“He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué” (ʻAlamā 34:32).

“Ko e taimí ʻa e tefitoʻi meʻa mahuʻinga taha ʻi he māmaní. … Kapau ʻe fakaʻaongaʻi totonu, te ne ʻomai ʻa e ngaahi meʻa ʻe lahi ange ai hoʻo fiemālié, faingamālié, pea mo hoʻo nongá. Tau fakakaukau ange ki aí, pea ʻoua naʻa tau nofo pē ʻo kūnima mo maumauʻi ʻa e taimí” (Brigham Young, ʻi he Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 214).

“ʻE lava ke ikunaʻi ngofua kitautolu ʻe he ngaahi meʻa angamaheni mo taʻeʻaonga ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ʻaonga mo mahuʻinga foki e mohé, kaí, valá, ngāué, vaʻingá, fakamālohisinó, mo ha ngaahi ʻekitivitī angamaheni kehe. Ko hono aofangatukú, ʻoku tau aʻusia ha meʻa ko e ola ʻo ʻetau ʻilo mo e loto-fiemālie ke ako mei he Tamaí, ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní; ka ʻoku ʻikai ko hano fakalūkufua pē ʻo ha ngaahi ʻekitivitī fakaʻaho he lolotonga ʻo e moʻuí” (David A. Bednar, “Ngaahi Talaʻofa Lahi ʻAupito mo Mahuʻinga,” Liahona, Nov. 2017, 93).

Tukupā:

Te u akoako fakahoko ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení ʻi he ʻaho kotoa pē ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ange hoku taimí, pea te u lipooti ia ki he Tamai Hēvaní ʻi he pō kotoa pē ʻi heʻeku lotú.