“ʻE lelei kiate kitautolu kapau te tau ako ʻa e vahe 109 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo muimui ki he naʻinaʻi ʻa Palesiteni [Hauati W.] Hanitaá ‘ke fokotuʻu ʻa e temipale ʻo e ʻEikí ko e fakaʻilonga maʻongoʻonga ʻo [ʻetau] hoko ko e mēmipá’” (Quentin L. Cook, “Sio Kiate Koe ʻi he Loto Temipalé,” Liahona, Mē 2016, 99).
Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha fāifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo moihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá” (Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2018, 7).
Aleaʻi:
ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he moihū ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí hotau ivi matuʻuaki fakaelotó?
Tukupā:
Te u fokotuʻu ha ʻaho ke u ʻalu ai ki he temipalé kapau ʻe ʻi ai haʻaku lekomeni temipale. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻaku lekomeni temipale, te u fokotuʻu ha taimi ke u talanoa ai mo ʻeku pīsopé pe palesiteni fakakoló ke fakafoʻou ʻeku lekomení pe aleaʻi e founga te u lava ai ʻo teuteu ke maʻu hoku ngaahi ouau fakatemipalé.