Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ko Hoku Fakavaʻé: Hoko ʻo Taha, Ngāue Fakataha


“9: Ko Hoku Fakavaʻé: Hoko ʻo Taha, Ngāue Fakataha,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“9: Ko Hoku Fakavaʻé: Hoko ʻo Taha, Ngāue Fakataha,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ko Hoku Fakavaʻé: Hoko ʻo Taha, Ngāue Fakataha—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 20

Fakalaulauloto:

ʻOku fakahaofi fēfeeʻi au ʻe he fakafemoʻuekinaʻi au ʻi he tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé?

Mamata ʻi he:

In the Lord’s Way,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos. (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e fakamatala ki he “ʻI he Founga ʻa e ʻEikí.”)

ʻI he Founga ʻa e ʻEikí

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
Henry B. Eyring

Palesiteni Henry B. Eyring:

ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku makatuʻunga ai e polokalama uelofea ʻa e Siasí ki he kuonga pe feituʻu pē ʻe taha. ʻOku fakataumuʻa kinautolu ki he kuonga pea mo e feituʻu kotoa pē. …

… ʻOku mahino ʻa e founga ke fakahoko ʻakí. Ko kinautolu kuo nau maʻu ʻo lahí kuo pau ke nau loto-fakatōkilalo ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku masivá. Ko kinautolu ʻoku mahutafeá kuo pau ke nau feilaulauʻi loto-fiemālie ha konga ʻo ʻenau fiemālié, taimí, potó, pea mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ke feau siʻi faingataʻaʻia ʻo kinautolu masivá. Pea kuo pau ke fai ʻa e tokoní ʻi ha founga te ne fakatupulaki ai ʻa e mālohi ʻo kinautolu ʻoku maʻu tokoní ke nau tauhi kinautolu pea nau tokoni ki he niʻihi kehé. Ka fai ʻi he foungá ni, ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ʻe lava leva ke hoko ha meʻa fakaofo. ʻOku fakatou tāpuekina ai ʻa e taha foakí mo e taha ʻokú ne maʻú.

(Toʻo mei ha lea naʻe fai ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻi he fakatapui ʻo e Sugarhouse Utah Welfare Services Center, June 2011, ChurchofJesusChrist.org)

Palesiteni Dieter F. Uchtdorf:

ʻE kāinga, ʻoku tau takitāuhi ha fatongia kuo tau fuakava ki ai, ke ongoʻingofua e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé pea tokoni ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí—ke tokoniʻi, faitāpuekina, mo hiki hake ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻOku ʻikai faʻa hoko mai e tali ki heʻetau lotú lolotonga ʻetau tūʻulutuí ka ʻoku hoko ia lolotonga ʻetau tuʻu ʻo tauhi ki he ʻEikí mo tokoniʻi e niʻihi ʻoku tau feohí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ngāue taʻesiokitá mo e fakatapuí ʻo fakafoʻou hotau laumālié, toʻo atu e malamalaʻi ʻakaú mei hotau mata fakalaumālié pea mo fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí. ʻI heʻetau hoko ko ia ko e tali ki he lotu ʻa ha tahá, ʻoku tau faʻa maʻu ai e tali ki heʻetau lotu ʻatautolú.

(“Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” Liahona, Mē 2011, 76)

Aleaʻi:

ʻE fakaava fēfē ʻe he tokoni ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻi hoʻo moʻuí?

Lau:

ʻOku ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻoku totonu ke nau maʻu e meʻa kuo maʻu ʻe he niʻihi kehé, ʻa ia te ne lava ʻo fakatupu ha tāufehiʻa. ʻOku ongoʻi ʻe ha niʻihi ia ʻoku totonu ke nau maʻu ha ngaahi meʻa kuo teʻeki ai ke nau ngāueʻi. ʻOku fakakuihi ʻe he ongo tauhelé ni e kakaí ke ʻoua te nau fakatokangaʻi ha foʻi moʻoni mahuʻinga: ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ikunaʻi ʻa e tāufehiʻá mo e kumi totonú ʻaki e tokanga taha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé.

Laukonga:

Ko e ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e lea ko ʻení naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelī:

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

“Pea ko ʻeni, koeʻuhi … ke tauhi ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá mei he ʻaho ki he ʻaho … ʻoku ou fakaʻamu ke mou foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá, ko e tangata takitaha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko e fafanga ʻo e fiekaiá, mo e fakakofuʻi ʻo e telefuá, mo e ʻaʻahi ki he mahakí, pea tokoni ki honau fakafiemālié, ʻi he meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fiemaʻú” (Mōsaia 4:26).

“Ko e taimi ʻoku mou taha aí, ʻoku ʻikai ha ngataʻanga homou mālohí. Te mou lava ʻo ikunaʻi ha meʻa pē ʻoku mou loto ke ikunaʻi” (Gordon B. Hinckley, “Your Greatest Challenge, Mother,” Ensign, Nov. 2000, 97).

Laukonga:

Ko ha ngaahi lea ʻeni ʻa e kau taki ʻo e Siasí:

“Ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakapotopoto fakatuʻasino mo fakalaumālié, ke tau tuʻu ʻi ha tuʻunga māʻolunga ange ka tau lava ke tokoni ki he niʻihi kehe [ʻoku fiemaʻu tokoní]” (Robert D. Hales, “ʻIloʻi Kitautolu: Ko e Sākalamēnití, Temipalé mo e Feilaulau ʻi he Tokoní,” Liahona, Mē 2012, 36).

“Ko e taimi ʻoku tau ngāue fekoekoeʻi fakataha aí, … te tau lava ʻo fakahoko ha faʻahinga meʻa pē. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau toʻo leva ʻa e vaivai ʻo e tuʻu toko taha ha taha pea fetongi ʻa e mālohi ʻo e niʻihi tokolahi ʻoku ngāue fakatahá” (Thomas S. Monson, “Church Leaders Speak Out on Gospel Values,” Ensign, May 1999, 118).

Tukupā:

Te u ngāueʻi ʻa e palani naʻá ku fokotuʻu ke tokoniʻi ha tahá.