Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ako


“1: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“1: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ako—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 60

1. Ko e Hā ʻa e Ivi Matuʻuaki Fakaelotó?

Laukonga:

ʻE fiemaʻu ke fehangahangai e tokotaha kotoa pē mo ha ngaahi pole mo e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí ni, kae toki hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOku fiemaʻu e tui kia Sīsū Kalaisí mo e ivi matuʻuaki fakaelotó ke ke lavaʻi lelei ai e fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí. Ko e ivi matuʻuaki fakaelotó:

  • Ko e malava ke matatali e ngaahi faingataʻa fakaelotó ʻi he loto-toʻa mo e tui ʻoku fakatefito ʻia Sīsū Kalaisí.

  • Ko hono tokoniʻi ʻoʻou mo e niʻihi kehé ʻi he lelei taha te mou ala lavá.

  • Ko hano kole ha tokoni lahi ange ʻo ka fiemaʻu.

ʻOku fakataumuʻa e kalasi ko ʻení ke fakamālohia fakalaumālie koe mo akoʻi atu ha ngaahi tefitoʻi taukei ki he fehangahangai mo e ngaahi pole mo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻo e moʻuí. Te ke ako foki mei he ngaahi aʻusia mo e tokoni ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e kulupú.

Fakalaulauloto:

ʻEke pē kiate koe, pe ko e hā ʻokú ke loto ai ke ke maʻu ha ivi matuʻuaki fakaeloto lahi angé? Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi lalo.

2. Ko Hono Tali e Ngaahi Faingataʻá ko ha Konga ia e Palani ʻa e ʻOtuá Maʻatautolú

Laukonga:

ʻI heʻene hoko ko e Tamai ʻa hotau ngaahi laumālié, ʻoku haohaoa e ʻOtuá, maʻu e mālohi kotoa pē, mo ʻafioʻi e meʻa kotoa pē. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu hono kotoa, pea ko ʻetau fakalakalaká ko ʻEne ngāué ia mo e nāunaú. Ko ʻEne palaní ke tau tupulaki mo liliu kae ʻoua kuo tau hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOkú Ne fakaʻatā ke ʻahiʻahiʻi kitautolu, pea kapau te tau tali ʻi he tui, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí mo tokoniʻi kitautolu ke tau tupulaki ʻo hangē ko Iá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ivi matuʻuaki fakaelotó ke tau faʻa kātaki mo tupulaki mei he ngaahi faingataʻa ko ʻení.

“‘Oku ʻikai ha mamahi ia te tau tofanga ai, pe ha faingataʻa te tau aʻusia ʻoku taʻeʻaonga. ʻOku akoʻi ai kitautolu, ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga hangē ko e kātakí, tuí, loto-toʻá, mo e loto-fakatōkilaló. ʻOku tupulaki hotau ʻulungāngá, fakamaʻa hotau lotó, fakaleleiʻi hotau lotó, pea tau toe angalelei mo angaʻofa ange mei he meʻa fakamamahi ʻoku tau fouá kae tautefito ki heʻetau kātakiʻi fuoloa iá, ʻo tau toe moʻui taau ange mo feʻunga ke ui ko e fānau ʻa e ʻOtuá … pea ʻoku fakafou hono akoʻi kitautolu he māmaní mei he mamahí, faingataʻá, ongosiá pea mo e ʻahiʻahí” (Elder Orson F. Whitney, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle [1972], 98)

Mamata ʻi he:

He Is Building a Palace,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [1:19].

Aleaʻi:

Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi aʻusia faingataʻá ke ke tupulaki ʻi hoʻo moʻuí?

3. Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Tauʻatāina ke Filí ke Ngāue Fakapotopotó

Laukonga:

Naʻa mo e taimi ʻoku tau feohi ai mo ha ngaahi meʻa ʻoku koví, ʻoku tau kei fili pē ʻa e founga ke tau tali ʻakí. ʻOku maʻu e melinó mo e mālohí mei he anga ʻetau fakafeangai ki he ngaahi meʻa faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

“ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní, kuo tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke fili ki he totonú, ʻa e malava mo e mālohi ko ia ʻo e ngāue tauʻatāina ʻiate kitá. ʻI hono fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí, ʻokú ta hoko ko e kau fakafofonga, pea kuo pau ke ta ngāue kae ʻikai ke toki fakakounaʻi pē ke ngāue. ʻOku holoki ʻetau tauʻatāina ke fili ki he totonú ʻi he tui ko ia ʻe lava ʻe ha taha pe ko ha meʻa ʻo ʻai ke tau ongoʻi mamahi, ʻita, loto-lavea, pe tāufehiʻá pea liliu ai kitautolu ki ke toki fakakounaʻi pē ʻe ha meʻa ʻe hoko. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kau fakafofongá, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke ngāue mo fili ʻa e founga te tau tali ʻakí” (David A. Bednar, “And Nothing Shall Offend Them,” Liahona, Nov. 2006, 90).

ʻE hā ngali taʻetotonu e ngaahi faingataʻá pe ngaahi liliu taʻeʻamanekiná. Mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau talia ʻaki ha ngaahi founga kovi ʻoku ʻikai ke faka-Kalaisi:

  • Tukuakiʻi e niʻihi kehé

  • Kumi ʻuhinga

  • Angatuʻu

  • Lāunga

  • Tukuakiʻi kovi

  • Loto-veiveiua

  • Loto-foʻi

  • Fakatoloi meʻa

  • ʻIta

  • Fakahōhōʻia mo fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá

  • Fakaʻatā e loto-tailiilí ke pule

  • Fakatonuhiaʻi pē kita

ʻOku kau ʻi he ivi matuʻuaki fakaelotó ʻa hono ʻiloʻi ʻetau fakafeangaingá pea fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fili ha tali ʻoku fakapotopoto angé.

Aleaʻi:

Ko e fē ha taimi kuó ke fakaʻaongaʻi ai hoʻo tauʻatāina ke filí ke ke ngāue fakapotopotó? Naʻá ne tokoniʻi fēfē koe?

Mamata ʻi he:

Mountains to Climb,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [5:05].

Aleaʻi:

Neongo honau ngaahi faingataʻá, ko e hā e meʻa ne fai ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻi he vitioó ke fakaʻatā e ʻEikí ke tokoniʻi kinautolú?

Laukonga:

“ʻOku ʻuhinga e tui kia Sīsū Kalaisí ko e falala ʻoku makatuʻunga ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, te Ne fakatonutonu ai ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu kotoa pē, fakafoki mai e ngaahi meʻa kotoa pē ne molé, pea fakaleleiʻi e ngaahi meʻa kotoa pē kuo maumaú, ʻo kau ai ʻa e lotó. Te Ne fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai taʻetokangaʻi ha kihiʻi meʻa” (Lynn G. Robbins, “Be 100 Percent Responsible” [Brigham Young University devotional, Aug. 22, 2017], speeches.byu.edu).

Aleaʻi:

ʻOku tokoni fēfē ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke tau kātekina lelei ai e ngaahi faingataʻá?

4. Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Liliú

Laukonga:

“Kuo ʻi ai ha taimi ne tau fanongo ai he kupuʻi lea: ʻʻOku ʻikai ha meʻa ʻe pau ange ka ko e liliú.’ Kuo pau ke tau fehangahangai mo e liliú ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku tau tali lelei ha ngaahi liliu ʻe niʻihi; pea ʻikai ke tau tali ha niʻihi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi liliu ʻoku hoko fakatuʻupakē mai ki heʻetau moʻuí ʻo hangē ko e mālōlō ha taha ne tau ʻofa ai, puke ne taʻeʻamanekina, mo e mole ha koloa ne tau mahuʻingaʻia ai. Ka ʻoku tuai mo māmālie ʻa e hoko mai ha konga lahi ia ʻo e liliú” (Thomas S. Monson, “Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,” Liahona, Nōvema 2008, 84).

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí kapau te tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻi Hono ʻaó, te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau liliu ʻo lelei ange. “Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofa ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27).

5. Ko Hono Fakahaaʻi Fakaʻaho ʻo e Loto-Houngaʻiá

Laukonga:

Lolotonga e ngaahi fakataha fakakulupu ko ʻení, ʻe kau ʻi hoʻo ngaahi tukupā he uike takitahá ʻa hoʻo hiki ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ʻokú ke houngaʻia ai he ʻaho takitaha. ʻOku ʻikai ʻuhinga hono fakahaaʻi ʻo e loto-houngaʻiá ke ke fakaʻikaiʻi pe tukunoaʻi ai e ngaahi ongo fakamamahí pe loto-foʻí. ʻOku ʻuhinga ia ʻokú ke fakahaaʻi e ngaahi tāpuaki kuo foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní kiate koé. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke hoko ia ʻi he taimi naʻe angaʻofa atu ai ha taha kiate koe pe ko e taimi naʻá ke houngaʻia ai ʻi ha meʻa naʻá ke sio ki ai, nanamu, fanongo, ala ki ai, pe ʻahiʻahiʻi.

Mamata ʻi he:

Grateful in Any Circumstance,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [1:06].

Aleaʻi:

Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe pe niʻihi kehé ʻe he loto-houngaʻiá ke ke maʻu ai e fiefiá?