Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ko Hoku Fakavaʻé: Ko Hotau Sinó ko ha Meʻaʻofa Ia mei he ʻOtuá


“3: Ko Hoku Fakavaʻé: Ko Hotau Sinó ko ha Meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“3: Ko Hoku Fakavaʻé: Ko Hotau Sinó ko ha Meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ko Hoku Fakavaʻé: Ko Hotau Sinó ko ha Meʻaʻofa Ia mei he ʻOtuá—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 20

Fakalaulauloto:

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei hono maʻu ha sinó?

Mamata ʻi he:

God’s Greatest Creation,” (Fakatupu Maʻongoʻonga Taha ʻa e ʻOtuá) ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [2:51]. (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e fakamatala ki he “Fakatupu Maʻongoʻonga Taha ʻa e ʻOtuá.”)

Fakatupu Maʻongoʻonga Taha ʻa e ʻOtuá

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

Palesiteni Russel M. Nelson:

ʻĪmisi
ko ha ongo tamaiki fefine ʻokú na tokoto ʻo sio ki he langí

ʻIlonga ha taha ʻokú ne ako e ngaahi fengāueʻaki ʻa e sino ʻo e tangatá te ne “mamata ki he ʻOtuá ʻoku hāʻele ʻi hono ngeiá mo e māfimafí” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:47].

Ko e mata kotoa pē ʻoku ʻi ai hono sioʻata fakatonutonu ʻiate ia pē. ʻOku puleʻi ʻe he neavé mo e uouá ʻa e ongo matá ke taha pē ʻīmisí. ʻOku fehokotaki ʻa e telinga takitaha mo e naunau naʻe ngaohi ʻo fakataumuʻa ke liliu ha ngaahi leʻo kehekehe ki ha ongo.

Ko ho mafú ko ha meʻa pamu fakaofo ia. ʻOku ʻi ai ha ngaahi halanga (valves) pelepelengesi ʻe fā ʻoku ava mo tāpuni tuʻo 100,000 ʻi he ʻaho. Fakakaukau angé ki he naunau maluʻi ʻo e sinó. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e mamahí. ʻOkú ne fakatupu ha ngaahi meʻa maluʻi ʻo e sinó. ʻOku fakafoʻou ʻe he sinó hono ngaahi selo (cells) kuo taʻe-ʻaongá mo puleʻi e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faʻu ʻakí.

ʻOku fakamoʻoni e ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo homou sinó ki ho “anga faka-ʻOtuá” [2 Pita 1:4]. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko ha “temipale ʻo e ʻOtuá” [1 Kolinitō 3:16]. ʻOku anga fēfē nai ʻeni? Koeʻuhí he ko ho sinó ko e temipale ia ho laumālié. ʻOku uesia ho laumālié ʻi he anga hoʻo fakaʻaongaʻi ho sinó. Ko e ʻOtuá ko e Tamai Ia ʻa hotau ngaahi laumālié. ʻOku tau kau ki Heʻene taumuʻa fakalangí. Pea ʻi he taimi naʻá Ne fakatupu ai kitautolu ʻi he sinó, naʻe fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.

ʻOku taʻengata e ola ʻo hono fakatupulaki e laumālié. ʻI heʻetau ʻiloʻi moʻoni hotau natula faka-ʻOtuá, te tau toki mapuleʻi leva hotau ngaahi uʻá. Te tau tokanga taha ki he meʻa ʻoku tau mamata aí, ngaahi ongo ki hotau telingá, mo hotau ʻatamaí ʻi ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau fakalangilangiʻi hotau fakatupu fakaesinó ko ha temipale ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻaʻofa fakaesino ko ʻení!

Aleaʻi:

ʻOku teuteuʻi fēfē kitautolu ʻe hono maʻu ha sino fakamatelié ke tau hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní?

Laukonga:

Ko ha lea ʻeni ʻa e kau taki ʻo e Siasí:

“Koeʻuhí ʻoku fuʻu mahuʻinga ha sino fakamatelie ki he palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí mo ʻetau fakalakalaka fakalaumālié, ʻoku feinga ai ʻa Lusifā ke veuki ʻetau fakalakalaká ʻaki hano fakataueleʻi kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi hala hotau sinó” (David A. Bednar, “Tokanga ke Lotu Maʻu Ai Pē,” Liahona, Nov. 2019, 34).

“ʻOku hoko hoʻo malu fakalaumālie taupotu taha ʻi he moʻui ní ʻi he ʻikai teitei fakahoko e fuofua laka ki he feituʻu ʻoku ʻikai totonu ke ke ʻalu ki aí mo fai e meʻa ʻoku ʻikai totonu ke ke faí. … [ʻI heʻetau hoko ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tau maʻu kotoa ha uʻa fakatuʻasino ʻoku fiemaʻu ka tau moʻuí.] ʻOku mahuʻinga ʻaupito e ngaahi uʻa ko ʻení ki he hokohoko atu ʻo e moʻuí. Ko e hā leva ʻoku fai ʻe he filí? … ʻOkú ne ʻohofi kitautolu ʻo fakafou ʻi hotau uʻá. ʻOkú ne fakataueleʻi kitautolu ke kai e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau kaí, inu e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau inú, pea ʻofa ʻo ʻikai ʻi he founga ʻoku totonu ke tau ʻofa aí!” (Russell M. Nelson, ʻi he “Advice from the Prophet of the Church to Millennials Living in a Hectic World,” Feb. 18, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

Aleaʻi:

ʻE uesia fēfē ʻe hono ngaohikovia hotau sinó ʻa hotau ivi matuʻuaki fakaelotó?

Laukonga:

Ko e ngaahi potufolofolá:

“ʻE fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kotoa mo e hokotanga hui kotoa pē ki hono sinó; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai mole ia; ka ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau anga totonu mo haohaoá” (ʻAlamā 40:23).

“Pea ʻe hāʻele atu [ʻa Sīsū Kalaisi], ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí. … Pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:11–12).

Aleaʻi:

ʻE fakamālohia fēfē kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau kātekina lelei pe ikunaʻi ha faʻahinga fakangatangata fakatuʻasino te tau ala maʻu?

Tukupā:

Te u fili ha founga ʻe taha te u tauhi lelei ange ai hoku sinó ke hangē ha temipalé.