Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ako


“5: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“5: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ako—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 60

Laukonga:

ʻOku uesia ʻe he kulukiatamakí ʻetau moʻuí kotoa ʻi ha founga kehekehe. Mahalo ʻe faingataʻa kiate koe pe ko e niʻihi kehé ke fakakaukau mo aleaʻi ʻa e fealēleaʻaki ʻo e ʻaho ní. ʻOku mau poupouʻi atu ʻa e tokotaha kotoa pē ke manavaʻofa ʻi hono toe vakaiʻi ʻa e vahe ko ʻení. Kapau ʻokú ke ongoʻi lōmekina, ʻoua naʻá ke momou ke kole ke ke kiʻi mālōlō.

1. Ko e Faikehekehe ʻi he Loto-Mamahí mo e Kulukiatamakí

Laukonga:

ʻOku fakamatalaʻi ʻa e loto-mamahí mo e kulukiatamakí ko ha ongoʻi loto-tāngia, ʻikai fiefia, mo e mamahi, pea ko ha konga angamaheni pē ia ʻo ʻetau aʻusia he māmaní. ʻE lava ke hoko mai ʻa e loto-mamahí mo e kulukiatamakí ʻi he ngaahi faingataʻá ko ha ola ʻo e fakasītuʻaʻí, ngaahi vā fetuʻutaki fakatāutahá, siva e ʻamanakí, mo e ngaahi mamahi kehé. ʻOku nau faingataʻa, ka ko ha ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ia ki heʻetau tupulakí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Pulusi C. Heifeni naʻe fakataumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ke tau foua ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻi heʻetau moʻuí kae lava ke tau aʻusia kakato ange ʻa e fiefiá (vakai, “A Willingness to Learn from Pain,” Ensign, Oct. 1983, 64, 66).

ʻOku kiʻi kehe e puke ia ʻi he hulutuʻa e kulukiatamakí, pe kulukiatamaki tōtuʻá. Ko ha tuʻunga fakaeloto ia ʻokú ne uesia ʻetau fakakaukaú, ongó, anga e vakaí (perception), mo e ʻulungāngá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e faikehekehe ʻi he loto-mamahi mo e kulukiatamaki angamahení mo e hulutuʻa e kulukiatamakí: “ʻI heʻeku lea ki hení, ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ki he ʻaho ne moveuveu ai ho ʻulú, ngata ki ai hono fakahū hoʻo tukuhaú, pe ko ha fanga kiʻi momeniti fakalotosiʻi ʻoku tau tofuhia aí. Kuo pau pē ke ʻi ai ha taimi ʻe hohaʻa pe loto-siʻi ai e tokotaha kotoa. … [Ko ʻeku lea ʻeni] ki ha meʻa ʻoku mamafa ange, ko ha fokoutua ʻoku fuʻu lahi he ʻokú ne taʻofi e malava ʻa ha taha ʻo ngāue leleí” (“Hangē ha Ipu kuo Maumaú,” Liahona, Nōv. 2013, 40).

ʻE lava pē ke ʻikai ha fakamatala mahino ki he tupuʻanga ʻo e fokoutua ki he hulutuʻa e kulukiatamakí, pe ʻe lava ke tupu ia mei he ngaahi fakafōtunga fakatuʻutāmaki ki he ngaahi meʻa fakamamahí. ʻI he taimi te tau aʻusia ai e kulukiatamaki tōtuʻá, te tau faʻa ongonoa pe ʻikai ongoʻi hotau lotó. Mahalo te tau ongoʻi mā, tukuakiʻi pē kita, pe tāufehiʻa pē kiate kita, ʻa ia ʻe lava ke nau uesia e anga ʻo ʻetau ngāue he ʻaho kotoa pē. ʻE toe hanga foki ʻe he kulukiatamaki tōtuʻá ʻo uesia ʻetau malava ke fehangahangai lelei mo e ngaahi faingataʻá, ʻi he taimi ʻe hoko mai aí.

ʻIkai ngata aí, ʻi heʻetau lau ʻi heʻetau fakataha fakamuimuí, ʻe lava ke uesia ʻe he loto-mamahí mo e kulukiatamakí ʻetau malava ke ongoʻi pe mahino kiate kitautolu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. (Vakai, Reyna I. Aburto, “Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē!Liahona, Nōvema 2019, 57–60).

Aleaʻi:

ʻOku kehekehe fēfē ʻa e loto-mamahí mo e kulukiatamakí?

Mamata ʻi he:

Like a Broken Vessel, Part 1,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [1:38].

2. Ngaahi Moʻoniʻi Meʻa ʻe Lava ke Iku ki he Ngaahi Faingataʻa Fakaelotó

Laukonga:

ʻE lava ke tokoni ʻetau ʻiloʻi e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai e ngaahi ongo ko ʻení ke tau manavaʻofa lahi ange ai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé. ʻE lava ke fakatupu ʻe ha ngaahi meʻa lahi ʻa e ngaahi ongo hangē ko e loto-mamahí pe kulukiatamakí, kau ai ha konga lahi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻi laló:

Ngaahi Moʻoniʻi Meʻa ʻe Lava ke Iku ki he Ngaahi Faingataʻa Fakaelotó

Fakanatula—Ngaahi moʻoniʻi meʻa fakatuʻasino mo hotau sinó

  • Faʻunga tukufakaholó

  • Puke/lavea lahi

  • Maʻu meʻatokoní mo e siʻisiʻi e ngaungaué

  • Ngāue hala ʻaki e faitoʻo konatapú pe faitoʻó

  • Faʻahitaʻu ʻo e ʻeá

  • Feliliuaki ʻi he kemikalé pe homouní

Fakaeʻatamai—Ngaahi meʻa fakaelotó

  • Ngaahi meʻa lalahi ne hoko mo e ngaahi liliu ʻi he moʻuí

  • Pekia pe mole

  • Ngaohikovia

Fakaeʻatamai—Ngaahi feohi fakasōsiale mo e niʻihi kehé ʻo fakatupu ai ha ngaahi ongo mālohi

  • Fepakipaki

  • Ongo‘i tuenoa mo liʻekina

  • Ngaahi teke fakasōsialé

  • Lavakiʻi pe maumauʻi e falalá

Fakalaumālie—Ngaahi meʻa faingataʻa ʻokú ne siviʻi ʻetau tuí

  • Ngaahi nunuʻa ʻo ha fili

  • Nofo ʻi ha māmani faingataʻa

Aleaʻi:

ʻE tokoni fēfē nai hono ʻiloʻi e feituʻu ʻoku tupu mei ai e ngaahi ongo faingataʻá ke tau manavaʻofa lahi ange ai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé?

3. Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Hulutuʻa e Kulukiatamakí (Major Depressive Disorder)

Laukonga:

ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení ko ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e hulutuʻa e kulukiatamakí, pe uesia he kulukiatamakí. ʻE aʻusia ʻe ha kakai tokolahi e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení ʻi ha ngaahi taimi ʻi heʻenau moʻuí, ka ʻo kapau te ke foua ha ngaahi fakaʻilonga kehekehe ʻi ha taimi lōloa, ʻe lava ke ʻuhinga ia ʻokú ke foua ha ngaahi palopalema ʻoku kovi ange. Kapau ʻe hokohoko atu ha ngaahi fakaʻilonga ʻe tolu pe lahi ange ʻi ha vahaʻataimi, fakangatangata hoʻo malava ke ngāué, pe faingataʻa ke ke mavahe mei ai neongo e ngaahi feinga fakafoʻituituí mo fakafāmilí, ʻoku totonu leva ke ke fekumi ki ha tokoni fakapalōfesinale.

Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Kulukiatamakí

  • Ongoʻi loto-mamahi, tuenoa, siva e ʻamanakí, pe ʻikai hato mahuʻinga maʻu pē.

  • Siʻisiʻi e iví mo e loto-vēkeveké

  • Liliu e uʻá pea holo pe fuʻu sino

  • Faingataʻa e mohé, mohe maʻú, pe ʻā haké

  • ʻIkai toe saiʻia he ngaahi ʻekitivitī naʻe faʻa fakafiefiá

  • Faingataʻa ke tokanga, manatuʻi, pe fai ha ngaahi fili

  • Ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e maté mo e taonakitá*

Aleaʻi:

ʻE tokoni fēfē nai ʻa e ʻilo ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e kulukiatamakí ke tau matuʻuaki fakaeloto lelei angé? Te ne tokoniʻi fēfē kitautolu ki hono poupouʻi e niʻihi kehé?

Laukonga:

*Kapau ʻokú ke maʻu ʻpe ko ha niʻihi kehe ha ngaahi fakakaukau ki he maté pe taonakitá, fekumi ki ha tokoni fakapalōfesinale ʻi he vave tahá ʻaki haʻo ʻalu ki he loki fakatuʻutāmaki ʻi he falemahaki ofi tahá ʻo kumi tokoni ki ha fāmili, kaungāmeʻa, pe pīsope pe ko ha taki kehe ʻo e Siasí. ʻOku totonu ke fai ha tokanga fakamātoato maʻu pē ki he ngaahi fakakaukau taonakitá.

Vakai, suicide.ChurchofJesusChrist.org pe mentalhealth.ChurchofJesusChrist.org ki he ngaahi fika tokoní mo e maʻuʻanga tokoní.

ʻE lava ke telefoni ha taha pē ʻi ʻAmelika Noate ki he National Suicide Prevention Line ʻi he 1-800-273-8255.

4. Ngaahi Founga ke Maʻu ai e Tokoní

Laukonga:

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Leina I. ʻApeto ʻo pehē: “Oku hangē pē ʻa e ʻutó ko e ngaahi konga kehe ʻo e sinó, ʻoku moʻulaloa ki he mahamahakí, ngaahi faingataʻaʻiá, pea mo e fetōʻaki e ngaahi kemikalé. Ko e taimi ʻoku faingataʻaʻia ai hotau ʻatamaí, ʻoku lelei ke tau kole ha tokoni mei he ʻOtuá, kinautolu ʻoku tau feohí, pea mo e kau mataotao fakafaitoʻo mo fakaeʻatamaí. …

“ʻOku angamaheni pē ke ke ongoʻi loto-mamahi pe hohaʻa he ngaahi taimi ʻe niʻihi. Ko e mamahí mo e loto-hohaʻá, ko ha ongo fakanatula ia. Ka neongo ia, kapau ʻoku tau loto-mamahi maʻu pē pea kapau ʻoku taʻofi ʻe heʻetau mamahí ʻa ʻetau malava ko ia ke ongoʻi e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló pea mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mahalo ʻoku tau moʻua kitautolu ʻi he loto-taʻotaʻomiá, loto-hohaʻá, pe ko ha tūkunga fakaeloto kehe” (“Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē!Liahona, Nov. 2019, 57).

5. Mamahi

Laukonga:

ʻE meimei ke aʻusia ʻe he taha kotoa pē ʻa e mamahí ʻi ha taimi ʻi heʻenau moʻuí, ʻo tatau ai pē pe koeʻuhí ko e mate ʻa ha taha ʻoku nau ʻofa ai pe ko ha mole pe ko ha liliu lahi ʻi he moʻuí hangē ko e mole ha ngāue pe maumau ha vā fetuʻutaki. Koeʻuhí ko e ongoongoleleí, ko ʻetau ngaahi fuakavá, mo e ʻilo ko ia te tau toe mamata ki hotau ngaahi ʻofaʻangá, mahalo te tau ongoʻi ʻoku ʻikai totonu ke tau fefaʻuhi mo e mamahí. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke moʻoni maʻu pē ʻeni. Ne tangi foki mo e Fakamoʻuí ʻi he mate ʻa Lāsalosí, koeʻuhí he naʻá Ne ʻofa ʻiate ia (vakai, Sione 11:35–36). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “Ko e tengihiá ko e taha ia ʻo e ngaahi fakafōtunga loloto taha ʻo e ʻofa haohaoá. Ko ha tali fakanatula ia ʻo fakatatau mo e fekau fakalangi: ʻKe mou nofo fakataha ʻi he ʻofa, ʻo aʻu ki hoʻomou tangi koeʻuhi ko e mole ʻa kinautolu ʻoku maté’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:45]” (“Doors of Death,” Ensign, May 1992, 20).

ʻE mamahi e taha kotoa pē ʻi ha founga kehekehe mo ha taimi kehekehe. ʻE aʻusia ʻe ha kakai tokolahi e ngaahi ongo ʻoku lisi atu ʻi laló he lolotonga ʻenau mamahí, neongo ʻoku ʻikai ha hokohoko totonu pe taimi pau ke aʻusia ai kinautolú.

  • Fakafisingaʻi: ʻOku ʻikai ke tau tui kuo hoko ʻeni. Mahalo te tau ʻohovale pe fakangalingali pe ngalo ʻiate kitautolu ʻoku hoko ʻeni ʻi ha vahaʻataimi.

  • ʻIta: Mahalo te tau ongoʻi ʻita kiate kitautolu, niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, ʻo aʻu ki he ʻOtuá. Ko e ʻitá ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau fakamahuʻingaʻi e meʻa kuo mole meiate kitautolú.

  • Fakafetongi: Mahalo ʻoku tau fakakaukau ne ʻi ai ha misi kovi pea feinga ke kole ki he ʻOtuá ke fulihi e ngaahi meʻa ko ia ne sio ki ai he misí. Mahalo te tau fehuʻi “fēfē kapau,” hangē ko e “Fēfē kapau te u ʻalu ki he temipalé he uike kotoa?” kae lava ʻo maʻu ha ola pau.

  • Loto-mamahi: ʻOku tau foua ha loto-mamahi lahi ʻi ha mole hatau ʻofaʻanga. ʻE lava ke ongo mālohi mo fakaloloma e loto-mamahi ko ʻení, ka ʻoku ʻikai ko ha uesia ia mei he kulukiatamakí. Ko ha konga angamaheni pē ia ʻo e mamahí.

  • Tali Lelei: Ko e tali leleí ko hono tali e mole kuo hokó. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku tau fiefia ʻi he molé pe ʻoku tau fakangaloki e manatu ki he meʻa kuo mole meiate kitautolú. ʻOku tau tali e foʻi moʻoni ʻo e molé kae lava ke tau laka atu ki muʻa.

Aleaʻi:

ʻE tokoni fēfē nai kiate kitautolu ʻa hono maʻu ha mahino ki he ngaahi ongo angamaheni ʻo e mamahí?

Laukonga:

ʻOku kehekehe e founga ʻoku mamahi ai e tokotaha kotoa pē. Mahalo ʻe faingataʻa ki ha niʻihi ke mohe mo maʻu meʻatokoni. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau loto ke feohi mo e kakaí, pea ʻi ai e niʻihi te nau loto pē ke nau nofo toko taha. ʻE lava ke ongoʻi ʻe ha niʻihi ha ngaahi ongo mālohi fakaeloto, pea ʻikai ongoʻi ia ʻe ha niʻihi. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻe vave ʻenau mamahí, pea kiʻi fuofuola ki ha niʻihi. ʻOku ʻikai ha founga totonu ia ki he mamahí.

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke mahino kiate koe peá ke fekuki lelei ange mo e mamahí pe fakaʻatā koe ke ke tokoniʻi e niʻihi ʻoku mamahí:

  • ʻAi ke ke ongoʻi, tangi, pea aʻusia ha meʻa pē te ke ongoʻi pe ʻikai ongoʻí ko ha konga ʻo e mamahí.

  • Tokangaʻi lelei koe. Kai moʻui lelei, maʻu ha mohe feʻunga, pea feinga ke fakamālohisino.

  • Feinga ke ʻiloʻi hoʻo ngaahi ongó, ke mahino ko e meʻa angamaheni pē ia mo moʻui lelei.

  • Fokotuʻu ha ngaahi meʻa moʻoni ke fai mo e taimi ʻe fiemaʻu ki aí, pea ngāue tahataha pē ki ai.

  • ʻIloʻi ko e ongoʻi fiefiá, nēkeneká, mo e nongá ʻoku ʻikai ko hano fakangaloki ia ʻo e manatu ki hoʻo meʻa kuo molé.

  • Fakahaaʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó ʻaki hano tohi hoʻo meʻa ne molé mo hoʻo ʻamanaki lelei ki he kahaʻú.

  • Kapau ʻe fuʻu fakahohaʻasi koe ʻe he ngaahi ongo ko ʻení, feinga ke kumi tokoni mei ha tokotaha palōfesinale.

Laukonga:

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke mamahi toko taha pē kae kole tokoni ki he niʻihi kehé ʻi ho taimi faingataʻá. Te ke lava ʻo maʻu ha tokoni mei he fāmilí, kaungāmeʻá, kau taki ʻo e Siasí, ka ko e tumutumú e Fakamoʻuí.

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Seiloni ʻĪupengi ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí: “ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e mamahí kiate kitautolú, pea fuʻu tōtuʻa e mamahí ʻo mei tuʻu ʻetau mānavá, pea tā kitautolu ʻo hangē ko e tangata he hala ki Selikoó ʻo liʻaki ai kuo teitei maté, ʻoku hāʻele mai ʻa Sīsū ʻo lilingi ha lolo ki hotau kafó, hiki hake kitautolu ʻi he ʻofa, pea ʻave ki ha fale talifononga, ʻo tauhi ai kitautolu [vakai, Luke 10:30–35]. ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu ʻoku mamahí ʻo pehē, ʻTe u … fakamaʻamaʻa foki e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, … pea ke mou ʻiloʻi fakapapau ko au ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou tāpuakiʻi ʻa hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá’ [Mōsaia 24:14]. ʻOku fakamoʻui ʻe Kalaisi e ngaahi kafó” (“Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻOku Ulo ʻi he Fakapoʻulí,” Liahona, Mē 2019, 75).

ʻI heʻetau aʻusia ʻa e mamahí, ʻe lava ke ongoʻi makātakiʻingataʻa ia, pea ʻe lava ke tau ongoʻi ha holi ke tau mavahe mei he niʻihi kehé. Ka neongo ia, manatuʻi ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé.

Mamata ʻi he:

Christ’s Atoning Love Heals Grieving Hearts,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [3:22].

Aleaʻi:

Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he talanoa ʻi he vitioó fekauʻaki mo e fehangahangai mo e mamahí?

6. Ngaahi Founga ke Fai ai ha Tokoní

Laukonga:

Mahalo te ke ʻiloʻi ha taha kuo mole hano ʻofaʻanga, ʻokú ne foua ha taimi faingataʻa, pe kuo fakapapauʻi ʻokú ne kulukiatamaki pe puke ʻi ha mahaki ʻe taha. ʻE lava pē ke faingataʻa ke ʻiloʻi e meʻa ke lea ʻakí pe meʻa ke fakahoko ʻiate kinautolú. Mahalo te ke ongoʻi mā pe taʻefiemālie ʻi ha ʻasi atu e ongo fakaelotó pe ofi ki ha taha ʻoku ʻasi mai ʻene ngaahi ongo fakaelotó. ʻOku ʻi he kōlomu toʻohema ʻi laló ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea tokoni kuó ke fanongo ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ʻi heʻenau feinga ke tokoniʻi ha taha ʻoku mamahí. ʻOku ʻi he kōlomu toʻomataʻú ha ngaahi kupuʻi lea tokoni te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi.

Tokoni Siʻisiʻi

Tokoni Lahi Ange

Tokoni Siʻisiʻi

  • “ʻOku ou ʻiloʻi lelei e ongo ʻokú ke maʻú.”

    • Neongo kapau kuo tau foua ha meʻa tatau, ʻoku lelei ange maʻu pē ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi mo fakafanongo ki he ongo ʻa e tokotahá.

  • “Tui pē; ʻe lelei e meʻa kotoa.”

    • Ko e moʻoni ʻoku totonu ke tau maʻu e tuí, ka ʻoku ʻikai liliu ai e tuʻunga fakamamahi pe ʻikai fakamamahi ʻo ha meʻa. ʻOku mahuʻinga hoʻo ʻi ai mo e tokotaha mamahí.

  • “Koloá pē ʻokú ke …”

    • ʻI he taimi ʻoku tau kamata ʻaki ai e sētesí ʻa e “koloá pē,” ʻoku tau tokoni lelei ai ki he meʻa kuo foua ʻe he tokotahá.

  • “ʻOku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá.”

    • ʻE lava ke ongo ʻeni ʻo hangē ʻoku tau feinga ke fakaleleiʻi vave ʻa e palopalemá kae ʻikai fakafanongo moʻoni mo ʻofa.

  • “ʻOku nau ʻi ha feituʻu lelei ange.”

    • ʻOku ʻikai hoko hono lea ʻaki ʻení ke holo ai e ʻofa ʻa e tokotahá ki hono ʻofaʻangá.

Tokoni Lahi Ange

  • “‘Oku ʻikai ke u ‘ilo e meʻa ke lea ‘akí he taimí ni, ka ʻoku ou fiefia lahi ʻi hoʻo talamaí.”

  • “Talamai e meʻa ʻokú ke ongoʻi he taimi ní.”

  • “ʻOku ou tokanga atu kiate koe.”

  • “ʻOku ou ʻi hení ke tokoni atu kiate koe.”

  • “‘Oku sai pē ke ke ongoʻi pehē.”

Laukonga:

ʻOku makehe ʻa e taha kotoa pē pea ʻe kehekehe ʻenau ngaahi fiemaʻú. Kapau ʻe tonu e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú ke lea ʻakí, ka ʻe kei taʻefiemālie pē ʻa e tokotaha mamahí ia. Ko e mamahí mo e taʻefiemālié ko ha konga fakanatula pē ia ʻo e loto-mamahí pe kulukiatamakí. Ko hoʻo ngāue mahuʻinga tahá ke ke ʻi ai, fakafanongo, pea ʻofa mo angaʻofa.

Kiʻi Tokoni:

Toe vakaiʻi ʻa e konga ki he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní” ʻi he fakaʻosinga ʻo e vahe ko ʻení ki ha lisi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he fehangahangai mo e ngaahi pole kehekehe ʻo e moʻuí.

Aleaʻi:

Te ke tokoni fēfē nai ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia fakaeloto?