Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ako


“6: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“6: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ako—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 60

1. Ko Hono Maʻu ha Mahino ki he ʻItá

Laukonga:

ʻOku foua ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e ʻitá ʻOku taʻefaʻalaua e ngaahi ʻuhinga ke ongoʻi ʻita aí. He ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻi maʻu pē ʻa e ngaahi ongoʻi ʻitá, pea ʻoku faingofua ke tau ongoʻi ʻoku tonu pē ʻuhinga ʻoku tau ʻita aí. Mahalo te tau ongoʻi fiemālie ange ʻi he foʻi momeniti ko iá hili ʻetau fakahaaʻi e loto-ʻitá ʻi he ngaahi founga kakahá. Ka ʻoku ʻikai tokoni ʻa hono fakahaaʻi ʻo e ʻitá ke tau ongoʻi fiemālie ange ai ʻi he kahaʻu taimi lōloá, pea ʻe lava ke iku ia ki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku fekeʻikeʻí, puke fakaesino, mole fakapaʻanga, mo ha maumau fakalaumālie pe fakatuʻasino kiate kita mo e niʻihi kehé.

Ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, ʻo pehē: “ʻOua naʻa ʻi ai ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu. … He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu. Vakai ʻoku ʻikai ko ʻeku tokāteliné ʻeni, ke ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani; ʻiate kinautolu; ka ko ʻeku tokāteliné ʻeni ke fakangata hono fai ʻo e ngaahi meʻa peheé” (3 Nīfai 11:29–30).

Fakalaulauloto:

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ʻita ai; pea fakakakato leva ʻa e saati ʻi laló.

Tūkunga

Naʻe Fēfē ʻEku Talí?

Ko e Hā Hono Olá?

Tūkunga

Sīpinga

Ne u fakatau mai ha sū foʻou maʻa hoku fohá. Naʻá ne tuku ia ʻi tuʻa ʻanepō, pea kuo kaihaʻasi ia.

Naʻe Fēfē ʻEku Talí?

Naʻá ku loto-mamahi ʻi hoku fohá peá u kaikailaʻi ia ʻi heʻene taʻetokanga ʻo tuku e suú ʻi tuʻá.

Ko e Hā Hono Olá?

Naʻe ilifia hoku fohá ʻiate au pea naʻe ʻikai ke ne fie lea mai kiate au. Naʻá ne saiʻia ʻaupito he sū ko iá pea naʻá ne ongoʻi loto-tautea ʻi heʻene fehalākí.

Tūkunga

Naʻe Fēfē ʻEku Talí?

Ko e Hā Hono Olá?

Aleaʻi:

ʻOku tokoni fēfē hono mapuleʻi ʻo e ʻitá ke tau hoko ai ko ha kau ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisí?

2. ʻIloʻi e Founga ʻOku Fakalalahi Ai e ʻItá

Laukonga:

ʻI he taimi ʻoku tau tukulotoʻi ai e ʻitá, ʻoku uesia foki ai mo hotau sinó. ʻOku fakalahi ʻe he ngaahi uesia hotau sinó e “tuʻunga māfana fakaelotó.” ʻOku lava ke fakalahi ʻe he ngaahi ʻulungaanga ʻe niʻihi ʻetau loto-ʻitá, ko ia ʻoku mahuʻinga leva ke ako e ngaahi taukei ʻo e mapuleʻi ʻo e ʻitá ke tau “mokomoko hifo” ai.

ʻĪmisi
ngaahi saati fakalalahi mo fakamokomoko ʻo e ʻitá

Aleaʻi:

Ko e hā ha ngaahi meʻa kehe kuó ne tokoniʻi koe ke ke “mokomoko hifo”?

3. Ko e Mahino e Ngaahi Ongo Fakaeloto ʻoku Muiaki he ʻItá

Laukonga:

Ke mapuleʻi hoʻo ʻitá, feinga ke ʻiloʻi e ngaahi ongo kehekehe ʻokú ne fakatupunga iá. ʻOku faʻa faingofua ange pē ke ʻita koeʻuhí ke ʻoua naʻá ke fehangahangai mo hoʻo ngaahi ongo moʻoní. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha lisi ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo fakaeloto mo e ngaahi aʻusia ʻe ala fakatupunga ai hoʻo ongoʻi ʻitá.

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

  • ʻIta

  • Taʻefiemālie

  • Siva e ʻAmanakí

  • Halaia

  • Ongoʻi Lōmekiná

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

  • Fakamāʻia

  • Loto-foʻi

  • Ongoʻi maʻulalo

  • Loto-mamahi

  • Taʻetokaʻi

  • Loto-lavea

  • Manavahē

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

  • Loto-moʻua

  • Tailiili

  • Fakamanamanaʻi

  • Manavasiʻi

  • Fakasītuʻaʻi

  • Ongoʻi ʻoku ʻi ai e totonu ki ha meʻa

  • Loto-mamahi

Ngaahi Ongo Fakaeloto mo e Ngaahi Ongo ʻokú ne Fakatupungá

  • Fakaʻitaʻi

  • Ngaohikovia

  • Tuenoa

  • Fakamaau taʻetotonu

  • Fiekaia

  • Ongosia

  • ʻIkai feau e ngaahi ʻamanakí

Aleaʻi:

ʻE tokoni fēfē ʻa e lotú ke holoki ai ʻetau ʻitá?

4. Ko e Fili ke Tali e ʻItá ʻi ha Ngaahi Founga Kehekehé

Laukonga:

ʻOku mahuʻinga ke mahino e fehokotaki ʻa e ʻitá mo e tauʻatāina ke filí. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻuí, mahalo te tau ongoʻi ʻita, ka ʻoku tau lava ʻo fili e founga ke tali ʻaki e ongo ko ʻení: ke ʻita pe manavaʻofa, angaʻofa, mo anagalelei.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lini G. Lōpini ha tūkunga ʻa ia ne feinga ai ha talavou ʻatelita mohu talēnitiʻia ke kau ki ha timi sipoti peá ne ikuna. ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e ako vaʻingá, naʻe fekau ʻe he faiakó ʻa e talavoú ke vaʻinga mo ha taha ʻo e kau vaʻingá kae sio pē e toenga ʻo e timí. “ʻI he taimi naʻe ʻikai ke hū faingofua ai e pulú, naʻá ne ʻita mo ʻakafute pea lāunga. Naʻe lue atu e faiakó kiate ia ʻo pehē ange, ʻKa toe ʻanga ua hoʻo fai pehē, he ʻikai ke ke toe vaʻinga ʻi heʻeku timí.ʼ ʻI he taʻu ʻe tolu hono hokó, naʻá ne mapuleʻi lelei ia. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi heʻene fakakaukau ki he meʻa ko ʻeni naʻe hokó, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe akoʻi ange ʻe he faiakó ha tefitoʻi moʻoni liliu moʻui he ʻaho ko iá: ko e ʻitá ʻoku lava pē ke mapuleʻi” (“Agency and Anger,” Ensign, May 1998, 80).

Aleaʻi:

Ko e fē nai ha taimi naʻá ke fili ai ke ʻoua naʻá ke tali ʻita?

Laukonga:

Ko ha founga ʻe taha te ke lava ʻo fili ke tali ʻaki ʻa e tukuhuá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo pehē, “Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha fiefia mo e nēkeneka ʻi he fānaú peá Ne folofola ʻoku totonu ke tau hangē kotoa pē ko kinautolú—ʻo ʻikai kākā pea haohaoa, vave ke kata mo ʻofa pea mo faʻa fakamolemole” (“This Do in Remembrance of Me,” Ensign, Nov. 1995, 68–69). ʻOku tokoni ʻa hoʻo malava ko ia ke kataʻi pē koé pe fakakata ʻi ha tūkungá ke ke matuʻuaki lelei ange ai e ngaahi mamahi mo e meʻa fakamamahi taʻeʻamanekina ʻo e moʻuí. ʻE lava ke tokoni ʻa e tukuhua ʻoku leleí ke fakaleleʻiʻi ho ʻulungāngá, feohí, mo e tuʻunga moʻui leleí. ʻOku ʻikai fakatupu loto-mamahi pe fakamaaʻi ʻe he faʻahinga tukuhua ko ʻení ʻa e niʻihi kehé. Hangē ko e fakamatala ʻi he tohi Lea Fakatātaá, “ʻOku tupu ʻa e leleí ʻo hangē ha faitoʻó mei he loto ʻoku fiefiá” (Lea Fakatātā 17:22). Neongo ‘oku ʻikai sai ke kata he taimi kotoa pē, ka ʻe lava ke ʻaonga ki ha tokolahi ʻa e kata ke lahi angé.

Aleaʻi:

ʻE tokoni fēfē ʻa e tukuhua ʻoku tāú ke tau mapuleʻi ʻetau ʻitá?

5. Ko Hono Mapuleʻi ʻo e ʻItá ko ha Ākonga ʻa Sīsū Kalaisí

Laukonga:

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he nofo uouangataha mo Sīsū Kalaisí ke ke ongoʻi e nongá kae ʻikai ko e ʻitá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e “fuʻu liliu lahi” ʻo e lotó (ʻAlamā 5:14) ʻoku maʻu mei he uouangataha mo Sīsū Kalaisí ke ke loto ke fakamolemoleʻi ai e niʻihi kehé, “failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2), mo “tatali ki [he ʻEikí]” (Saame 37:9). ʻE fakafonu koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻa e “ʻofa mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, [pea] mo e taʻekona” (Kalētia 5:22–23).

Mamata ʻi he:

Forgiveness: My Burden Was Made Light,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [8:24].

Aleaʻi:

ʻOku faitāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí ke mapuleʻi e ʻitá?

Laukonga:

ʻE lava ke iku e ʻitá ki ha ʻulungaanga fakamamahi pe ngaohikovia. ʻOku kehe ʻa e fakamamahi ʻi ʻapí mei he fanga kiʻi fetaʻemahinoʻaki īkí. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke kātekina ʻe ha taha ʻa e tōʻonga ngaohikoviá pe fakamamahí. Vakai ki he abuse.ChurchofJesusChrist.org ki ha ngaahi laine tokoni ki he palopalemá (maʻu ʻi he lea faka-Pilitāniá pē) mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé.

Kapau ko ha taha koe ʻoku fakamamahiʻi ʻi ʻapi, kumi tokoni he vave tahá, kau ai hoʻo fetuʻutaki ki he kau maʻu mafai totonú. ʻOku ʻikai tali ʻe he Siasí ha faʻahinga founga pē ʻo e ngaohikoviá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “ʻOku tau fakahalaiaʻi ʻa e tōʻonga ngaohikoviá ʻi ha faʻahinga founga pē. ʻOku tau fakahalaʻi ʻa e ngaohikovia fakaesino, fakasekisuale, lea, pe fakaeloto ʻo ha mali pe fānau ʻa ha taha” (“What Are People Asking about Us?Ensign, Nov. 1998, 72). Tatau ai pē pe ko ha taha koe ʻoku fakamamahiʻi pe ʻokú ke fai e fakamamahí, kumi tokoni he taimí ni kapau ʻokú ke fihia ʻi he tauhele ʻo e ngaohikoviá. ʻE lava ke tokoni atu hoʻo pīsopé pe kau taki kehe ʻo e Siasí ke fakamoʻui koe.

Ko ʻEku Ngāue ke ʻIloʻi ʻa e ʻItá

Fakamatalaʻi ha ngaahi tūkunga ʻokú ne fakatupu hoʻo ʻitá. (Hangē ko ʻení, ko ha fakakikihi mo hoʻo malí pe kaungāmeʻá, fefaʻuhi mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá, pe ko ha fale ʻoku ʻikai fakamaau.)

Fakamatalaʻi e ʻuhinga pe fakakaukau ʻokú ne fakalalahi hoʻo ʻitá. (Hangē ko ʻení, “ʻOku nau tokanga pē kiate kinautolu” pe “ʻOku taʻefalalaʻanga hoku kaungāmeʻá.”)

Fakamatalaʻi e ngaahi ongo ʻokú ne fakatupunga hoʻo ʻitá. (Hangē ko ʻení, ongoʻi taʻetokaʻi, tāpalasia, pe taʻe-tokangaʻi.)

Fakamatalaʻi e ngaahi feangainga fakaesino ʻokú ke ongoʻí ko ha ngaahi fakaʻilonga ia ʻoku kamata ke ke ʻitá. (Hangē ko ʻení, pupuhaʻia e laʻinimá, tā vave e mafú, loto-hohaʻa, pe ʻiteʻita.)

Fakamatalaʻi e meʻa ʻokú ke fai ʻi hoʻo ʻitá, pea kau ai ho fulikivanu tahá. (Hangē ko ʻení, kaikaila, haʻaki e matapaá, pe tā.)

Fakamatalaʻi ha pōtoʻi ngāue ʻokú ne fakamokomoko hoʻo ʻitá. (Hangē ko ʻení, lau ki he 10 pe fakamālohisinoʻi e mihi e mānavá.)

Fakamatalaʻi e anga hoʻo fakafeangai he taimi te ke toe ongoʻi ʻita aí.