2020
Poupouʻi ʻEku Fineʻeikí ʻi Heʻene Feinga ke Tuku ʻEne Konaá
ʻOkatopa 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Poupouʻi ʻEku Fineʻeikí ʻi Heʻene Feinga ke Tuku ʻEne Konaá

ʻOku ʻikai ke faingofua, ka ʻoku ʻaonga ʻa e fononga fakataha mo kinautolu ʻoku feinga ke mavahe mei he maʻunimaá.

ʻI he taimi ne u matuʻotuʻa feʻunga ai ʻo mahino kiate au e nunuʻa ʻo e kava mālohí, ne u ʻiloʻi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻeku faʻeé. Naʻe feinga e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke fufuuʻi ia meiate au mo hoku tokouá, ka ne ʻikai ke nau kei lava ʻo fufuuʻi ʻa e fuʻu konā ʻi he pongipongí mo e feinga ke ake mei he konaá.

Naʻe maʻunimā ʻe he kava mālohí ʻa ʻema faʻeé—pea he ʻikai lava ʻe ha kumi ʻuhinga pe fakamatala fakaikiiki ʻo liliu ia.

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u tui ko e maʻunimaá ko ha meʻa pē ʻokú ke fili ki ai. Naʻá ku loto-mamahi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku hū mai ai ʻema faʻeé ʻi he matapaá ʻoku namu kava mālohi hili ʻene tukupā ke tukuange iá. Ne hangē ia ʻoku ʻikai ke fie liliú. Ka ne u ako ha meʻa kehe hili ha ngaahi taʻu ʻo e mamahi, feinga kae ʻikai ola lelei, mo e faingataʻaʻia lahi ʻi hono taʻofi ʻo e kava mālohí.

ʻI heʻeku kei ʻi he ako lotolotó, ne kamata ke u fakatokangaʻi he ʻikai “faingofua ke matafi atu e poʻuli lōlō,” ʻo e maʻunimā ʻeku fineʻeikí, hangē ko e lau ʻa e punake ko Tīleni Tōmasí1— neongo ʻene loto ke liliú. Naʻe ʻikai ʻuhinga ia ko haʻane taʻe maʻu ha mālohi ke malava ʻo fai ia pe ko haʻane fili ke fakamuʻomuʻa e kava mālohí ʻi hono fāmilí. Naʻe fihia ʻi hono maʻunimā iá.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻOku toʻo ʻe he maʻunimaá hoʻo tauʻatāina ke filí. ʻOku hanga ʻe he kemikalé ʻo fakamavaheʻi ha tokotaha mei heʻene tauʻatāina ʻaʻaná!”2 ʻI he feinga ko ia ke mavahe mei he maʻunimaá, ʻe fetēkeaki ʻa e sinó mo e laumālié ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

Kātakiʻi ʻa e Siakale ʻo e Toe Foki ki he Maʻunimaá

Hili haʻane lava ʻo tuku inu ʻi ha māhina ʻe ono , ne kamata ke hā mai e fakafōtunga totonu ʻo ʻeku faʻeé—ʻa e tokotaha ne faʻa tauʻolunga ʻi he kaá mo faʻu e ngaahi maau fakaʻofoʻofá mo fai ha ngaahi hua fieoli ki hoku ngaahi kaungāmeʻá kotoa. Ne hangē ia ne ʻi ai ha taha mei mui naʻe fakaʻohovale ʻene fakamoʻui ʻa e māmá ʻi hono fofongá pea ngāue tuʻa taimi ke kei fakaulo iá. Naʻe teʻeki ai ke tuku inu fuoloa pehē kimuʻa, pea naʻe fakafiefia ʻene toe foki ki hono tuʻunga totonú.

Ka naʻe ʻikai ke tolonga ia ʻo fuoloa . ʻI ha pō ʻe taha, kimuʻa peá ne lea maí, ne ma ʻosi ʻiloʻi pē mo hoku tokouá. Naʻe mahino pē mei he ʻikai ke sio hangatonu maí mo e kula hono fofongá: hili ia ha māhina ʻe ono mo e ʻaho ʻe fā ʻene tuku inú, ne toe foki pē ia ʻo inu. Ne ma fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi, ke ma hū ki tuʻa, ʻo mavahe mei he loto-hohaʻá mo e puputuʻú, ka ne ma ʻiloʻi naʻá ne fie maʻu ke liliu. He ʻikai ke ma lava ʻo liliu maʻana, ka te ma lava ʻo poupouʻi ia ʻi heʻene feinga ke tuku inú.

Ko Hono Fakahaaʻi ʻo e Maʻunimaá

ʻI he ngaahi māhina siʻi ne hoko maí, ne u fekumi mo hoku tokouá ki ha ngaahi founga ke tokoniʻi ʻku faʻeé ke fuoloa atu ʻene tuku inú. He ʻikai ke faingofua, ka kuó ne ʻosi fai ia, pea ne ma ʻilo te ne toe lava ʻo fakahoko ia.

Hili ʻeku mātā e tuku inu ʻeku faʻeé kimuʻá, ne ma ʻilo e meʻa ʻe hokó, ko ia ne ma tānaki e ngaahi hina kava mālohí mo e uaine kotoa pē ne ma maʻú ʻo huaʻi ʻi he fakatafenga vaí. Ne ma kumi leva mei he falekoloá ʻa e inu ʻoku ʻiloa ko e Gatorade pea fakamaʻa ʻa e falé ke maʻa moʻoni; ko homa lelei taha ia ke fakamavaheʻi ʻeku faʻeé mei he ʻātakai ne ʻi ai he taimi ne toe foki ai ʻo inú.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, ne sai feʻunga ʻeku faʻeé ke foki ki he ngāué, ka ne ma ʻilo ʻoku teʻeki ʻosi ʻa e feinga tau ko ʻení. ʻI he taimi ko iá, ne teʻeki ke fuʻu ʻiloʻi lelei ʻe he tokolahi homau fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻa e tuʻunga totonu ʻo hono maʻunimā iá. ʻI he ngaahi taʻu lahi, naʻe hoko ia ʻo hangē ha fakapulipulí—ko ha meʻa fakamā, ko ha meʻa ne fakamatalaʻi ʻe he faiako saienisi ʻo e ʻātakaí ko Pelēnei Palauni ʻo pehē, “ʻoku maʻu hono mālohí mei he ʻikai ke talanoaʻí.”3 Kapau ne ma fie maʻu ke tuku ʻene inú, ʻe fie maʻu ke ma talanoa kau ki ai.

Naʻe faingataʻa ke vahevahe tauʻatāina ki homa fāmilí mo ha niʻihi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa falalaʻangá, ka naʻe hoko ia ko e fakatauʻatāina. ʻOku “fakaʻauha,” ʻe he fakamaá “ʻa ʻetau tui ko ia te tau lava ʻo liliu pea toe lelei angé,”4 pea ʻi hono talanoaʻi ko ia hono maʻunimaá ne toe maʻu leva ai ʻe heʻeku faʻeé (mo au!) ha ʻamanaki lelei. Naʻe ʻikai ke mau tuenoa, pea ko e fuofua taimi ia hili ha ngaahi taʻu lahi, ke mau fakakaukauloto atu ki ha moʻui ʻoku ʻikai puleʻi ʻe heʻene maʻunimaá.

Pikitai ki he ʻAmanaki Leleí

ʻOku ʻikai ke u feinga ke fakaʻalinga leleiʻi ia: ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa hono tauhi ʻo e ʻamanaki leleí. Ne u poupouʻi ʻeku faʻeé ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi heʻene feinga ke tuku inú, ka ko e loi ia kapau te u pehē ne ʻikai ke u mamahi, loto-mamahi, mo taʻe fiemālie ʻi he meʻa ne hokó. Ne fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo kau ki ha taha ʻoku fefaʻuhi mo e fononga faingataʻaʻia ki hono ikunaʻi ʻo e maʻunimaá ʻo pehē: “Ko e tokotaha takitaha ʻoku loto ke kaka ʻi he hala tahake ki he fakaakeaké, kuo pau ke mateuteu ki he faingataʻa lahi taha te ne ala foua ʻi he moʻuí. Ka ko ha pale ʻaonga ia ke kātekina.”5

Kapau kuó ke ʻofa ʻi ha tokotaha ne faingataʻaʻia ʻi he maʻunimaá, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e faingataʻa ʻo e vakai atu ki heʻenau fakaʻauha pē kinautolú. Neongo ha toe foki ki he maʻunimaá, he ʻikai pē ke teitei mole ʻa e ʻamanaki leleí. Koeʻuhi ko ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻoku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí “ʻa e founga ke tokoniʻi ai [hotau] ngaahi vaivaí” ( ʻAlamā 7:12). ʻOkú Ne tokoniʻi kitautolu “mo e fakamo‘ui ʻi hono kapakaú” (3 Nīfai 25:2), ʻi heʻetau ongoʻi fuʻu ongosia ke hoko atu e moʻuí, “ke ʻōʻōfaki mo fakalotolahiʻi kitautolu kae ʻoua ke tau toe aʻu lelei ange ki ʻapi.”6

Ko ia, neongo pe ko hoʻo toki kamata pe fuoloa hoʻo fononga mo ha tokotaha ʻi he fakaakeake ko ʻení, ko e ngaahi meʻa siʻi ʻeni ne u ako ʻi he ngaahi taʻu ko iá:

  1. Tokoniʻi kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tūkunga ʻokú ne fakatupungá.

    Tatau ai pē pe ko e tokotaha ʻokú ke tokangaʻí ko ha kaungāmeʻa, hoamali, mēmipa ʻo e fāmilí pe toʻumeʻa, ʻoku tokoni lahi ʻa hono tokoniʻi ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tūkunga ʻokú ne fakatupungá! Hangē ko ʻení, ʻi he taimi kotoa pē ʻoku mau ʻalu ai ki ha falekai mo ʻeku fineʻeikí, ʻoku mau kole ke mau nofo ʻi ha tēpile ʻoku mamaʻo mei he tukuʻanga kava mālohí. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻatā ha tēpile, ʻoku mau talanoa kae ʻoua kuo ʻi ai.

  2. Taukapo maʻanautolu ʻi he ngaahi tūkunga fakasōsialé.

    ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa hono vahevahe atu ʻe he tokotaha ʻokú ke tokoniʻí ʻa hono maʻunimaá ʻoku nau mateuteu ke vahevahe leva ia ki he māmaní. ʻI he ngaahi fuofua taimi ʻo e fakaakeaké, ʻoku lava pē ke faingataʻa lahi hono fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku fakaʻehiʻehi ai ha tokotaha mei ha ngaahi tūkunga pau pe ngaahi fili pau, tautefito ki ha kakai foʻou. ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, tokoni kiate kinautolu ʻaki hoʻo tokoni ki hono fakamatalaʻí kapau ʻe ngali faingataʻa.

  3. Tokoniʻi ke nau kumi ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ange.

    ʻOku tatau ai pē pe ʻoku lahi fēfē hoʻo kau ki he founga fakaakeake ko ʻení, he ʻikai te ke lava ʻo fai kotoa ia. ʻOku fie maʻu ʻe heʻeku fineʻeikí he taimi ʻe niʻihi ke talanoa ki ha tokotaha kuó ne aʻusia ia, tokotaha ʻoku mahino ki ai, pea ʻoku SAI pē ia! ʻOku liliu moʻoni ʻa e ngaahi moʻuí ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapalōfesinale mo e kulupu tokoni (hangē ko e Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimā ʻa e Siasí, ngaahi kulupu fakaakeaké, kau mataotao ʻi he maʻunimaá mo e tōʻonga moʻuí), ko ia, ʻoua ʻe momou ke poupouʻi ʻa e tokotaha ʻokú ke tokoniʻí ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi meʻangāue ko ʻení.

  4. Kapau te nau tō, tokoniʻi kinautolu ke nau toe tuʻu hake.

    Kapau ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani haohaoa, he ʻikai ke toe fai ha foki ki he maʻunimaá, ka ko e moʻui fakamatelié ʻeni. Kapau ʻe toe foki ʻa e tokotaha ʻokú ke tokoniʻí ki he maʻunimaá, fakamanatu ange ʻa e meʻa kuo nau lavaʻí. Fakalotolahiʻi kinautolu ke “ʻoua [naʻa nau] foʻi hili ha ngaahi tōnounou ʻo fakakaukau ʻoku ʻikai ke [nau] lava ʻo siʻaki e ngaahi angahalá mo ikunaʻi e maʻunimaá.”7 Hangē ko e lea ʻa ʻEletā ʻUlisesi Soalisi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE kovi ange kapau ʻe taʻofi [ʻenau] feingá”8 (pea pehē kiate koe). ʻOku ʻikai hoko ʻa e toe foki ki he maʻunimaá ke toe kamata foʻou mei ai. ʻOku ʻikai mole kotoa ai e ngāue mo e mālohi kuo nau maʻú. ʻOku ʻi ai maʻu pē hanau faingamālie ke toe foki ki he hala totonú, kumi tokoni mei he Fakamoʻuí, pea hokohoko atu.

  5. Pikitai ki he ʻamanaki leleí.

    ʻI hoʻo sio ki he faingataʻaʻia ʻa ha tokotaha ʻokú ke ʻofa ai ke ikunaʻi ʻenau maʻunimaá, ʻokú ke faʻa fakakaukau ai ʻi he taimi ʻe niʻihi pe te nau toe foki ko ā ʻo sai pe ʻikai. (Tui mai, ʻoku ou ʻiloʻi ia. Ne tā tuʻo lahi ʻeku aʻusia iá ʻi he meʻa ʻoku ou fakamatalaʻi atú.) Ne fehuʻi foki ʻa Molomona ʻo pehē: “Pea ko e hā ʻa e meʻa ke mou ʻamanaki lelei ki aí?” Neongo ʻa e tuʻunga faingataʻa ʻoku aʻu ki aí, ka te tau kei malava pē ʻo maʻu ʻa e “ʻamanaki lelei ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Molonai 7:41).

ʻI heʻeku moʻuí, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakalau ʻa e tuʻo lahi ʻa e toe foki ʻeku fineʻeikí ʻo inú, ka ʻoku ou polepole ke pehē ko e taʻu eni ʻe ono ʻo e ʻikai ke ne toe konā. Neongo ne taʻu lahi ʻeku ako mo toutou ako e founga lelei taha ki hono tokoniʻi iá, ka kuó u ako mei heʻene foki ʻo tuku inú, ʻe kei malava pē ke ikunaʻi ʻa e maʻunimaá. ʻOku tatau ai pē pe ʻe tuʻo fiha e foki ʻa e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí ki he maʻunimaá, hokohoko atu—feinga pē ke poupouʻi kinautolu ʻi he meʻa te ke malavá. Ko e fakaakeaké ko ha tukupā lōloa—ko ha halafononga ʻoku fonu ʻi he tangi, ikuna, tō, mo e lavameʻa—pea ʻoku mahuʻinga hono feingaʻi ke ikunaʻí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dylan Thomas, “Do not go gentle into that good night” (1951).

  2. Russell M. Nelson, “Addiction or Freedom,” Ensign, Nov. 1988, 7.

  3. Brené Brown, Daring Greatly: How the Courage to Be Vulnerable Transforms the Way We Live, Love, Parent, and Lead (2012), 58.

  4. Brené Brown, Dare to Lead: Brave Work. Tough Conversations. Whole Hearts (2018), 129.

  5. Russell M. Nelson, “Addiction or Freedom,” 7.

  6. Jeffrey R. Holland, “Ko Ia Ke Haohaoa ʻA Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 42.

  7. Ulisses Soares, “Toʻo Hake ʻEtau ʻAkau Mafasiá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 114.

  8. Ulisses Soares, “Toʻo Hake ʻEtau ʻAkau Mafasiá,” 114.