2020
Vahevahe ‘e he kau ʻAposetoló ‘a e Ngaahi Pōpoaki ʻo e ‘Amanaki Leleí
ʻOkatopa 2020


Vahevahe ‘e he kau ʻAposetoló ‘a e Ngaahi Pōpoaki ʻo e ‘Amanaki Leleí

ʻOku ʻomi ‘e he kau taki ʻo e Siasí e ngaahi fakakaukau fekau‘aki mo e nofo ofi ki he ʻOtuá, ngāue fakaetauhi ‘i he ʻofá mo e fa‘a kātaki ʻi he laka ki mu‘a lolotonga e mahaki faka‘auhá.

ʻĪmisi
women holding out their arms

Laʻitā mei he Getty Images

ʻOku taʻofi ʻe he kau taki fakapuleʻangá ‘a e ngaahi fakatahaʻanga ki he kakaí pea fakahoko mo e ngaahi sivi kolonitini, koeʻuhi ko e mafola ʻa e vailasí he māmaní. ʻOku tāpuni e ngaahi ‘apiakó, pea kaniseli ʻe he kau taki lotú e ngaahi fakatahaʻanga lotú, pea fie maʻu ke tui ha meʻa maluʻi ki he ihú mo e ngutú ʻe kinautolu ‘oku nau ʻalu ki ha feituʻú.

Ko e ta‘ú ko e 1919, pea ko e mahaki fakaʻauha ʻo e flu (influenza) ʻa ia ne kamata he taʻu kimuʻá te ne fakaʻauha ha ngaahi moʻui ʻe lau miliona.1 Ne vaheʻi e palōfita fo‘ou ʻo e Siasí, ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945), ‘i Nōvema ʻo e 1918 ka he ʻikai hikinimaʻi ia kae ʻoua kuo aʻu ki Sune ʻo e 1919 koeʻuhí he kuo toloi e konifelenisi lahi ʻo ‘Epelelí.

Lolotonga ʻene ngāue hili e vahaʻataimi faingataʻa ko iá mo e ngaahi taimi kehé, na‘e fai ai ʻe Palesiteni Kalānite ha faleʻi ʻoku fe‘unga ki hotau kuongá ‘i heʻene pehē, “Naʻa tau omi ki māmani ke ma‘u ha ‘ilo mo ha poto, mo ha taukei, pea ongoʻi ʻa e felāngākí, kātekina ʻa e fakatauelé, pea ikunaʻi ʻa e mo‘ui fakamatelié.” Mei he ‘ilo naʻá ne ma‘u mei he faingataʻa ʻo e a‘usia fakatāutahá, naʻa ne toe pehē ai, “ʻOku ou … ʻilo ʻoku fakanonga mo tāpuakiʻi pea mo fakafiemālieʻi ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he houa ʻo e mamahí ʻo laka ange ʻi ha toe kakai!”2

‘I heʻetau lolotonga tofanga ʻi he “taimi faingata‘aʻia” ʻo e kolonavailasi foʻoú, ʻoku tau ma‘u e nonga mo e fiemālie mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Ko ha tāpuaki lahi ‘a ʻetau ‘ilo ʻoku ‘ofaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú pea kuó Ne ui ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ‘i hotau kuongá ni ke tataki kitautolu ʻi he ngaahi matangi ‘o e moʻui fakamatelié.

ʻOku fakamanatu mai ʻe ha kau mēmipa tokolahi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fale‘i ne fakahoko ʻi ha ngaahi ‘initaviu kimuí ni mai, ‘e lava ke tau ongoʻi fiefia mo maʻu ha ‘amanaki lelei [ʻi heʻetau] fakakaukau ki he kahaʻú ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ‘okú ne ʻākilotoa kitautolú.3

ʻĪmisi
couple on computer

Faitaaʻi ʻe Welden C. Andersen

‘Oku Laka Ki Muʻa ʻa e Ngāué

Ne fakatatau ʻe ‘Eletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻi ha taimi ʻe taha ‘a e Siasí “ko ha kau fononga maʻongo‘onga” ʻoku laka ki muʻa neongo e fakafepakí.4 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe ‘Eleta Tēvita A. Petinā ʻoku makatuʻunga e ʻunu ki muʻa ʻa e fonongá mei he mateuteu fakalaumālie ʻa e Siasí mo hono hisitōlia ʻo e faingataʻaʻiá.

Naʻá ne pehē. “ʻHe ʻikai lava ʻe ha nima ta‘e māʻoni‘oni ke ta‘ofi ʻa e ngāué mei heʻene laka ki muʻá,ʼ5 pea he ʻikai ha mahaki faka‘auha te ne taʻofi ‘a e ngāué ni mei heʻene laka atú foki. ‘I he lotolotonga ʻo e ngaahi faingata‘a kotoa pē ʻoku tau aʻusia he taimí ni ʻi he fehangahangai mo e vailasi ko ʻení, ʻoku kei laka pē ki muʻa e ngāué. … ‘Oku ʻikai ke tau ‘ilo pe ko e hā hono lōloá, ka te tau ikuna pē [ʻa e mahaki fakaʻauhá]. Pea mahalo he ʻikai ke tau toe hoko atu he sīpinga moʻui kimuʻá ʻo hangē tofu pē mo ia ne tau maheni aí, ka ʻe iku lelei ʻaupito e ngaahi feliliuaki mo e mafulifuli ko iá.”

Ne pehē ʻe ‘Eletā Kuenitini L. Kuki ʻoku kau ‘i he teuteu ne ueʻi fakalaumālie ki ai e Siasí ʻa e ngaahi me‘a ne taimi tonu hangē ko e fakamamafaʻi hono tauhi ‘o e ʻaho Sāpaté, fakamālohia e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taula‘eiki Faka-Melekisētekí mo e Kau Fineʻofá, ko e ngaʻunu ki he ngāue fakaetauhí mo hono fakafe‘iloaki mai ʻo e Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au, ko e ngaahi vitiō ʻo e Tohi ‘a Molomoná, mo e polokalama ʻa e Fānaú mo e To‘u tupú.

Naʻá ne pehē, “Te tau sio mai kimuí ni ki he meʻá ni ko ha taimi mahu‘inga ʻo e teuteú ʻo ‘ikai ko ha meʻa pē ke tau kātekina.”

ʻOku poupou ki ai ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Neongo e tāpuni fakataimi e ngaahi temipalé mo e ʻapisiasí, ʻoku maʻu pē ʻe he kāingalotu ‘o e Siasí ʻa e ngaahi me‘angāue fakalaumālie ʻoku nau fie ma‘u ke hokohoko atu ai ʻenau laka ki mu‘á.

‘Oku manatuʻi ‘e Palesiteni Pālati ʻa e ongo naʻá ne maʻu heʻene foki mai ki honau ʻapí mei he lotú ‘i he ʻaho 7 ‘o Tīsema 1941, ʻo ʻilo‘i kuo ‘ohofi e Taulanga Mataʻitofé pea naʻe ʻamanaki ke hū atu e ʻIunaiteti Siteití ki he Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Hangē ko e kakai tokolahi he ‘aho ní, naʻá ne hoha‘a ki he kahaʻú mo fifili pe ‘e mole nai hono kahaʻú.

Na‘á ne pehē, “Ka naʻe ‘ikai ko e meʻa ia ne hokó”. Hangē pē ko hono ikunaʻi ʻe he kakai tau‘atāina ʻo e māmaní e tau ko iá, ʻe pehē pē hono ikunaʻi ‘e he māmaní ʻa e feingatau mo e kolonavailasí. Naʻá ne pehē, “ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono fakatafoki hotau lotó ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo fekumi kiate Ia mo e Fakamo‘uí ko e Huhuʻi ‘o e faʻahinga kotoa ‘o e tangatá.”

Ko e founga ‘e taha ʻoku ‘unu ai ki muʻa ‘a e Siasí ko e ngāue fakafaifekaú, ʻa ia ‘okú ne tali e feliliuaki ʻi he ngaahi tu‘unga ʻo e māmaní. Na‘e pehē ʻe ‘Eletā Tieta F. ʻUkitofa kuo ʻosi ako ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi founga fo‘ou ʻo hono vahevahe ‘o e ongoongoleleí kimuʻa pea kamata ke uesia ʻe he COVID-19 e ngāue fakafaifekaú. Ne kau he uesia ko iá hono fetukutuku e kau faifekau ʻe laui afe ki honau fonua tupu‘angá, tukuange vave ha ni‘ihi, mo toe vahe ha ni‘ihi ki ha feituʻu kehe.

Na‘á ne pehē, “Ne hanga ʻe he COVID-19 ʻo fakavaveʻi lahi ‘emau fakakaukau ki he meʻá ni mo fakaʻaaki homau matá”. Ko hono olá, ʻoku fakaava mai ʻe he tekinolosiá mo e mītia fakasōsialé e ngaahi matapā na‘e tāpuni kimuʻa ʻe he ngaahi tukui kolo mo e ngaahi ʻapi mo e ngaahi fale nofo totongí.

Na‘e toe pehē ʻe ‘Eletā ʻUkitofa, “‘E hokohoko atu ʻa e laka ki muʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú neongo e mahaki fakaʻauhá.” “‘Oku hokohoko atu ʻemau ako ki ha founga ke fakalakalaka ai e ngāue fakafaifekaú ʻi he taimí ni mo e kahaʻú. Kuo tala‘ofa ʻa e ‘Eikí ke fakavaveʻi ʻEne ngāué ke faitāpuekina ai e fānau kotoa ‘a e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73). ‘Oku ou ongoʻi ‘oku tau ʻi he uhouhonga ʻo e founga ngāue ko ‘ení lolotonga e moʻui ʻi he taimi faingataʻa ko ‘ení. Ko ʻetau kau faifekau maʻongoʻongá ʻa e kau paionia ʻi hotau kuongá, ʻi hono tofa ha hala ki hono vahevahe e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ‘i ha ngaahi founga foʻou ‘oku feʻunga mo hotau ngaahi tūkungá koeʻuhí ke kei hokohoko e ʻteka atu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, kae ‘oua kuo fakafonu ʻe ia ‘a e māmaní kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2).

‘Oku ʻikai ko e ngaahi faingamālie foʻou pē ki hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakaava maí. Na‘e pehē ʻe ‘Eletā D. Toti Kulisitofasoni, ʻoku toe fakaava mai mo e ngaahi lotó koeʻuhi he ʻoku faʻa hanga ʻe he ngaahi taimi faingataʻá ‘o fakavaivai‘i ʻa e kakaí mo fakatafoki kinautolu ki he ʻOtuá.

“‘Oku tauʻatāina ange ʻenau ngaahi fakakaukaú, ‘Mahalo pē ʻoku ou fie maʻu ha me‘a ʻe toe mahulu atu mei heʻeku ‘akauni pangikeé. Naʻá ne pehē, Mahalo pē ‘oku lahi ange e meʻa ke fai ʻi he moʻuí ‘i he meʻa kuó u anga ki aí.”

Na‘e poupouʻi ‘e ʻEletā Kulisitofasoni ‘a e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau kumi ha ngaahi faingamālie ngāue fakafaifekau, ‘o hangē ko hono vahevahe ha ngaahi pōpoaki mo ha ngaahi fakatātā ʻoku fekau‘aki mo e ongoongoleleí ʻo fakafou ‘i he mītia fakasōsialé, fetuʻutaki mo e kau faifekau taimi kakató ke tokoni ke fakafeohi ki he kakai ʻoku nau akoʻi ʻi he ‘initanetí, pea kei fetuʻutaki pē mo e kakai ‘oku ʻikai ke nau lava ʻo faʻa sio ki aí.

Fakamamaʻo Fakasōsiale mo Fakalaumālié

Ko e founga ‘e taha ʻoku ‘unu ai ki muʻa ‘a e Siasí ʻoku fakafou ia he anga e tali fakalaumālie ʻa e Kāingalotú ki he ngaahi faingataʻa fakatuʻasino hangē ko e COVID-19. Ke malu‘i fakatuʻasino kitautolú, ʻoku fakalahi ‘etau vāmamaʻo fakaesino mei he niʻihi kehé, ka ki hotau malu‘i fakalaumālié, ʻoku tau ʻunu ke ofi ange ki heʻetau Tamai ‘i Hēvaní mo Hono ʻAló. Kuo hanga ‘e he mahaki fakaʻauha ‘o e COVID-19 ʻo ʻoange ha faingamālie lahi ange ki ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ke fakalahi honau malu‘i fakalaumālié ʻaki ʻenau muimui ki he faleʻi ‘a Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ke fanongo ki he ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi ʻo ʻEpeleli 2020, “ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamaí ko e taimi ʻoku ʻākilotoa ai kitautolu ʻe he taʻepaú mo e manavasiʻí, ko e meʻa ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú ko haʻatau fanongo ki Hono ʻAló. Naʻā ne toe pehé, “ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fie maʻu ke lahi ange ʻetau feinga ʻo fakataumuʻa ke fanongo kiate Iá. ʻOku fie maʻu ha ngāue ʻiloʻi pau mo hokohoko ke fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní.”6

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, neongo ‘oku ʻikai ke tau fiefia hono ta‘ofi fakataimi ʻo e ngaahi fakataha ‘a e Siasí, ʻa e tāpuni ʻo e ngaahi temipalé pe ko e mole ‘a e ngaahi ngāué, ka ko hono maʻu ha taimi lahi ange ʻi ‘apí ʻokú ne ʻomi ai kiate kitautolu “ha faingamālie ke fakakaukau ki ha fakaakeake ki he ʻOtuá” (vakai, ʻAlamā 5:7). “Mahalo ʻoku lava ke hoko e ngaahi meʻa ne hoko kimuí ni maí ko ha uasi ʻoku tatangi fakalaumālie ke tukutaha ai ʻetau tokangá ʻi he ngaahi meʻa ‘oku mahuʻinga tahá. Kapau ʻe pehē, ʻe hoko ia ko ha tāpuaki ma‘ongoʻonga ‘i he vahaʻa taimi ko ‘ení ke tukutaha ai e tokangá he ngaahi meʻa te tau lava ʻo fakalelei‘i ʻi he‘etau moʻuí mo e founga te tau lava ʻo tāpuekina ai e moʻui ‘a e niʻihi kehé ‘i heʻetau ‘ā hake ki he ʻOtuá mo laka atu ‘i he hala ʻo e fuakavá.”

Ne pehē leva ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “Ko e faʻahinga taimi eni ʻokú ne fakaafeʻi ai kitautolu ke tau vakai ki hotau laumālié ʻo vakaiʻi pe ʻoku tau saiʻia he meʻa ʻoku tau mamata ki aí. Ko e taimi ia ke [tau] fakakaukau ai ki [hotau] tu‘unga totonú mo e meʻa ‘oku mahuʻinga moʻoní. ”

Na‘e pehē ʻe ‘Eletā Hōlani, ʻoku hanga foki ʻe he ngaahi taimi peheé ʻo fakaafeʻi kitautolu ke fakatupulaki ʻetau tuí, ngāue tokoní, mo e loto hounga‘iá, ʻo ne ue‘i kitautolu ke “fakakaukau ki he‘etau fakafalala ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai ke tau fa‘a fakahoungaʻí.” “ʻOku tau moʻua ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ke maʻu ha houngaʻia lahi ange, ha fakamālōʻia lahi ange, mo ha toe manatu lahi ange ki he ngaahi palopalema lahi kuo fakaleleiʻi ʻe he ʻOtuá, kau ‘āngeló, ngaahi talaʻofa ‘o e fuakavá, mo e lotú.”

‘I he uhouhonga ʻo ‘etau houngaʻiá ʻoku ʻi ai ha tāpuaki ki hono manatuʻi “hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ‘Ātamá ʻo a‘u mai ki he taimi [ko ʻeni]” (Molonai 10:3). Na‘e pehē ʻe he kau mēmipa ‘o e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e taimi kotoa pē ‘oku fie maʻu mai ai ke tau “nofo malu ʻi ha feitu‘u,” te tau lava ʻo muimui he sīpinga ‘a Nīfai mo ʻAlamaá, ʻo manatu‘i ko Ia “‘a ia ʻoku [tau] falala ki aí,” ko e Fakamoʻui ia ko Sīsū Kalaisí, “te ne kei fakahaofi [kitautolu]” (2 Nīfai 4:19; ‘Alamā 36:27). Pea ‘e lava ke tau manatuʻi, hangē ko e akonaki ‘a e ʻAposetolo ko Paulá, he ‘ikai ha meʻa ‘e lava ke “fakamavaheʻi kitautolu mei he ‘ofa ʻa Kalaisi” (vakai, Loma 8:35).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani, ko e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí “[ʻa] hotau maluʻanga taupotu tahá” (vakai, Saame: 61:1–4). “Ko e hā pē ha meʻa ʻe hoko, he ʻikai ke lava ʻo fakamavahe‘i kitautolu mei he ‘ofa ʻa e Fakamo‘uí mo ʻEne takauá, neongo kapau he ʻikai ke tau fakatokanga‘i ia ʻi he taimi ko iá. ʻOku ʻikai ke taʻofi e Laumālié ʻe ha vailasi pe ko ha ngaahi fakangatangata fakafonua pe ha ngaahi fakamatala fakafaitoʻo ki he kahaʻú.”

ʻĪmisi
woman on a walk talking to women at window

Laʻitā mei he Getty Images

“Fai ‘a e Ngaahi Meʻa ʻOku Leleí”

Kimuí ni mai, lolotonga hano lau ha lipooti na‘e faʻu ‘e ha kōmiti ʻo e Siasí, ne hohaʻa ʻa ‘Eletā Kulisitofasoni ki he ngaahi nunu‘a ʻe hoko ki he kāingalotu taautaha ʻo e Siasí—matuʻotuʻa mo e talavou ʻoku “fakamālohiʻi ke nofo tokotahá.”

Naʻá ne pehē, “ʻE lava ke ʻi ai ha ongoʻi taʻelata ʻi he fakamālohiʻi ke nofo tokotahá, pea ʻe lava ke ‘i ai ha ngaahi nunuʻa kovi ki he mo‘ui lelei fakaesinó mo e fakaʻatamaí koeʻuhi ko e ongoʻi taʻelatá.” “ʻOku pehē ʻe he kau poupou ki he moʻui lelei ʻa e kakaí, ko hono fakafepakiʻi e meʻa ko iá, ko e fekumi ʻa kinautolu ʻoku nau taʻelatá ki ha ngaahi founga ke ‘fai ha ngaahi me‘a leleiʼ ki ha taha kehe.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni, ʻe lava ke kumi ‘e he Kāingalotú ha ngaahi founga ke ngāue, tokoni, mo tokoniʻi e ni‘ihi kehé, tautautefito kiate kinautolu ʻoku ta‘elatá, pea ʻe lava ke fakasi‘isiʻi e ongoʻi tuenoa ʻa e kau mēmipa ʻoku taʻelatá ‘i heʻenau ʻoatu ha ngāue tokoni ki he niʻihi kehé.

Naʻá ne pehē, “‘Nofotaha ʻi he ngāue fakaetauhí.” “‘Oku lahi ha ngaahi me‘a ʻoku tau lava ‘o fefaiʻaki ke tau ongoʻi ʻoku tau kau pea maʻu mo e ongo fakaetokouá. Ko ha taimi ʻeni ki he kōlomu ʻo e kaumātu‘á mo e Fineʻofá ke nau kau moʻoni mai pea fakahoko e meʻa makehe ne fakataumuʻa hono fokotu‘u kinautolu ke nau faí. ”

Pea makehe mei he faʻa text maʻu pē ki ha tahá, naʻá ne fokotuʻu mai, “‘Oku ou tui ʻoku fakamoʻui lelei ʻaupito ke ngāue ʻaki e tekinolosia motuʻa ko ia ko e telefoní ke ke tā ai ki ha taha. Tā pē ki ai ke mo talanoa mo feʻilongaki. ʻAi ke nau fanongo atu ki ha le‘o.”

ʻE hoko ha faikehekehe lahi ʻi hono fai e fanga kiʻi ngāue siʻisiʻi ke tokoni atu ki he niʻihi kehé, ʻo fakafiefiaʻi ha ʻaho ʻo ha taha ʻi ha ngaahi founga ʻe ʻikai ke tau mei ʻilo ki ai. Na‘e pehē ʻe ‘Eletā Kuki, “ʻOku fuʻu fie maʻu lahi ʻetau ngāue fakaetauhí ki he kakai ʻoku fu‘u nofo mamaʻó.”

Na‘e fokotuʻu mai ‘e ʻEletā Hōlani, “‘Oku totonu ke tuku ha konga pau ʻo hotau ʻahó ke fetu‘utaki ki he kakai ʻoku nau fie ma‘u ha fakalotolahí. Ko e mo‘oni, ʻoku tau ma‘u ha tupulaki mei hono fai iá, ko ia ai ʻoku ‘hiki hakeʼ ʻa e tokotaha kotoa pē (3 Nīfai 27:14, 15), ʻo hangē ko e folofola ‘a e Fakamoʻuí na‘e fekauʻi mai Ia ki he māmaní ke faí.”

Ko e founga ‘e taha ʻe lava ke tau hiki hake ai kitautolu mo e niʻihi kehé ko e teuteu ki ha ‘aho ‘e toe fakaava ai e ngaahi temipalé. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, ʻOku hanga ʻe hono tāpuni ʻo e ngaahi temipalé—tatau ai pē pe ko e meʻa ʻi he mahaki fakaʻauhá, fakaleleiʻi, pe fakama‘á—ʻo “‘omai ha faingamālie fakaʻofo‘ofa ke ako lahi ange fekauʻaki mo e fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí, fakahokohoko fakamotu‘aleá, mo e founga ke teuteu ʻa e ngaahi hingoa lahi fau ki ha ʻaho ʻe fakaava ai e ngaahi matapā ʻo e temipalé”.

Naʻe toe pehē ʻe ʻEletā Petinā, ʻOku tatau ai pē pe ‘oku ava pe tāpuni e ngaahi temipalé, ka ʻe kei lava pē e kāingalotu ‘o e Siasí ʻo feinga fakamātoato ke nau moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ngāue.

Ngaahi Lēsoni ‘e Finangalo e ʻEikí ke Tau Akó

Hangē ko ia ne fakamahinoʻi mai ʻe ‘Eletā Petinaá, neongo ʻoku ‘ikai fie fili ha taha ke aʻusia e mahaki fakaʻauha ‘o e COVID-19, ka ʻoku ʻi ai pē ha mahaki fakaʻauha ʻoku tau tofanga ai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Na‘á ne pehē, “ʻI he fakakaukau ta‘engata ʻoku ‘omi ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e ‘aloʻofa ko ia ‘oku maʻu mei he Fakalelei ‘a e Fakamoʻuí, te tau lava ‘o ako ha ngaahi lēsoni mei he faingata‘a ʻo e mo‘ui fakamatelié ʻa ia ʻoku teuteu‘i ai kitautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití.” “Kuo pau ke tau lotu. Kuo pau ke tau fekumi. Kuo pau ke tau kole. ʻE fie maʻu ke tau maʻu ha mata ʻoku mamata mo ha telinga ʻoku fanongo. Ka ‘e lava ke tāpuakiʻi kitautolu ‘i ha ngaahi founga fakaofo ke ako ha ngaahi lēsoni te ne tāpuekina kitautolu he taimí ni pea taʻengata.”

Koeʻuhi ko hono ola fakamanavahē he ngaahi fāmili he funga ʻo e māmaní, ne pehē ai ʻe Palesiteni Pālati kuo hanga ʻe he COVID-19 ʻo akoʻi e kakaí ke nau tokanga lahi ange ki he niʻihi kehé.

Na‘á ne pehē, “ʻOku tau fakatokangaʻi e fuʻu pelepelengesi hotau ngaahi fāmilí, hotau kaungāʻapí mo hotau kaungā kāingalotu he Siasí.” “‘Oku ʻi ai ha ngaahi lēsoni ʻoku tau ako he taimí ni te ne ‘ai kitautolu ke tau hoko ko ha kakai lelei ange.”

Pea ʻi he taimi ʻe ʻosi atu ai e faingataʻa lahi ʻoku tau lolotonga tofanga aí, ko e hā leva e meʻa te tau lava ʻo ʻamanaki ki aí? Na‘e pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa, meimei ko e meʻa tatau pē. ‘E kei hokohoko atu pē ʻa e fehangahangai e fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku kau mo ʻikai kau ki he siasí mo ha ngaahi faingata‘a.

Naʻá ne pehē, “‘Oku tau moʻui ‘i ha kuonga ‘oku fie maʻu ke tau ako.” Ko e lēsoni mahu‘inga taha te tau lava ʻo akó, ko e tali ia ki he ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú kae pehē ki he lolotongá, ʻa ia ko e ongoongolelei Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani, koe‘uhi he ʻoku ma‘u ʻe he Kāingalotú e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, te nau lava ʻo ako ke angalelei mo fakatu‘amelie ki he kahaʻú, ʻi hono fai e lelei taha te nau malavá pea tui ki he ʻEikí ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “Ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tu‘u maʻu ‘i he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ‘a e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ‘a hono toʻukupú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani, “‘Oku ʻi ai ha me‘a lahi ke tau fiefia ai fekauʻaki mo hono fakafo‘ou ʻetau tuí, falala lahi ange ki he ‘Eikí, mo mamata ki he mana ʻo ‘Ene Fakamoʻui.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, William G. Hartley, “The Church Grows in Strength,” Ensign, Sept. 1999, 35.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite (2002), 131

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 82.

  4. Bruce R. McConkie, “The Caravan Moves On,” Ensign, Nov. 1984, 85.

  5. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:540.

  6. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 89.