2020
Kafo ʻa e Lotó ʻi he Ngaahi Fakamamahi Lahi: Ko hono Maʻu ha Mahino ki he Ngaohikoviá ʻi he Fāmilí
ʻOkatopa 2020


Kafo ʻa e Lotó ʻi he Ngaahi Fakamamahi Lahi: Ko hono Maʻu ha Mahino ki he Ngaohikoviá ʻi he Fāmilí

ʻE lava ke fakatupulaki ʻa e ngaahi sīpinga ʻoku ʻikai leleí ʻi ha faʻahinga vā fetuʻutaki pē. ʻE lava ke hoko ʻa hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi sīpinga ko iá ke fakahaaʻi ai ʻa e ngaohikoviá pe taʻofi ia kimuʻa ʻi haʻane kamata.

ʻĪmisi
upset woman and husband

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū taá ki he taumuʻa fakatātaaʻi pē, fakatātaaʻi ʻe ha kau mōtolo.

Naʻe tā mai ha tamai loto-mamahi kiate au kimuí ni mai. Naʻe ʻalu ako ʻa hono ʻofefine ko Sená (kuo liliu e ngaahi hingoá) ki he ʻunivēsití pea naʻe ʻi ai hano kaumeʻa foʻou, pea naʻe fuʻu vave ʻena fakamātoató. Naʻe teke ʻe hono kaumeʻa ko Siakí ke fai mo na mali pea naʻá ne taʻotaʻofi ʻa e fetuʻutaki ʻa Sena mo ʻene ongomātuʻá. Naʻe kole fakamolemole ange ʻa Sena kiate kinaua, peá ne talaange ko e ʻofa mo e vilitaki mālohi ia ʻa Siaki ke na feohi ko ha ongomeʻa malí.

Naʻe hohaʻa ʻa e fāmili ʻo Sená ʻi he taimi naʻa nau ʻilo ai naʻe ʻi ai ha uaifi mo e tamasiʻi/taʻahine kimuʻa ʻa Siaki ʻa ia naʻe teʻeki ke ne talaange kia Sena. Naʻa nau tā ki he uaifi kimuʻá, ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku ʻiteʻita vave mo fuaʻa ʻa Siaki. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe Siakí, naʻá ne loto-lili ʻaupito. Naʻe pehē [ʻe Siaki] ko e ongomātuʻa ʻa Sená ʻokú na “fie pule” peá ne fakamatala ki ha taimi naʻe ʻikai ke na saiʻia ai ʻi ha fakahua manuki naʻá ne fai fekauʻaki mo e ʻatamai poto ʻa Sená. Naʻe vili kikihi ʻa Siaki ke fai pē ʻe Sena ʻene fakakaukau pē ʻaʻana ʻaki ʻene tuʻusi ʻene fetuʻutaki mo ʻene ongomātuʻá. Naʻe fuʻu hohaʻa ʻa e ongomātuʻa ʻa Sená ʻi he fakaʻau ke ʻikai ke toe tali mai ʻena ngaahi fetuʻutakí mo e text.

ʻOku fie maʻu ʻe he fāmili kotoa pē ʻa e fiefiá, ka neongo e taimi ʻoku feinga ai ʻa e kakaí ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ʻe lava pē ke fakamamahi ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí. Ko e ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ko ha ola ia ʻo e ngaahi fetaʻemahinoʻaki mo e loto kehekehe ʻoku angamaheni ʻaki ke hoko ʻi he ngaahi fāmilí. Neongo iá, ʻi he ngaahi loto fale ʻoku fiefiá, ʻoku kole fakamolemole ʻa e kakaí koeʻuhí ko e angakoví pea fakaleleiʻi e ngaahi vaá, ka ʻi he ngaahi tūkunga fakamamahí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi sīpinga hokohoko ʻo e anga fefeká pe fakamālohí ʻa ia ʻoku fakaʻau ʻo ngaohikoviá.

Ngaohikovia ʻi ʻApí mo e Ongoongoleleí

“Kuo mou fakatupu ha mamahi lahi ʻi he loto ʻo homou ngaahi uaifi ongongofuá, pea kuo mole ʻiate kimoutolu ʻa e falala ʻa hoʻomou fānaú” (Sēkope 2:35).

ʻOku kau ʻi he ngaohikoviá ʻa e ngaahi angafai ʻoku fakataumuʻa ke fakamamahiʻi pe puleʻí. ʻOku kau ai ha ngaahi ʻulungaanga kehekehe ʻo hangē ko e taʻetokangaʻí, ngāue kākā ʻakí, lea tukuhifó, mo e fakamamahi fakaesino pe fakasekisualé.1 Meʻapangó, ko e angamahení ko e ngaahi ʻulungaanga ngaohikoviá, ʻa ia kuo fakafuofua ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ko e meimei vahe fā ʻe taha ʻo e fānau ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku fakamamahiʻi fakaesino, fakasekisuale pe fakaeloto kinautolu.2 ʻOku lahi foki mo hono fakamamahiʻi ʻo e kakai lalahí, ʻoku fakafuofua ko e fefine ʻe toko 1 ʻi he kakai fefine ʻe toko 4 mo e tangata ʻe toko 1 ʻi he kakai tangata ʻe toko 10, ʻoku nau foua ʻa e fakamamahi fakaesinó mei ha hoa mali.

ʻOku malava ke hoko ʻa e ngaohikoviá ʻi ha faʻahinga vā fetuʻutaki pē, pea ʻe lava ke hoko ʻa e kakai tangata mo e fefine ko e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e ngaohikoviá. Ka ʻoku ngalingali ko e kakai tangatá ʻoku lahi ange ʻenau puleʻi mo fakahoko ʻa e fakamamahi fakaesinó mo fakasekisualé, pea ʻoku ngalingali ko e kakai fefiné ʻoku lahi ange hono fakamālohiʻí, puleʻi pe fakamamahiʻi ʻe ha hoa malí.3

ʻOku fakatou uesia ʻe he ngaohikoviá ʻa e laumālie ʻo e tokotaha faikoví mo e tokotaha ʻoku mamahí pea ʻoku fehangahangai ia mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Kuo pehē ʻe he kau palōfita ʻo onopōní, ko kinautolu “ʻoku ngaohi koviʻi ʻa e malí pe fānaú … te nau tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”4 ʻOku faʻa tukunoaʻi pe ngāue hala ʻaki ʻe kinautolu ʻoku nau fai ʻa e ngaohikoviá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, ne u faleʻi ha ongomeʻa mali ʻa ia ne tulifua ai e husepānití ki he ngaahi holi fakaelotó ʻo ne pele paʻanga ʻaki ʻena paʻanga kuo fakahuú, pea naʻe ʻikai ke ne kole fakamolemole ka naʻá ne teke hono uaifí ke fakamolemoleʻi ia mo ne fakakikihi ʻoku “angahala lahi ange” ʻa hono uaifí kapau he ʻikai ke ne fakamolemoleʻi ia. Naʻá ne tukunoaʻi e mamahi ʻa hono uaifí peá ne tala naʻá ne tonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá he ka ne ʻikai, he ʻikai te ne hoko ko ha tokotaha ngāue fakatemipale. ʻI he taimi naʻe talanoa ai ʻa hono uaifí ki he kau taki ʻo e Siasi, naʻe fakasiʻia ʻe he husepānití ʻa ʻene ngaahi lavakiʻí peá ne fakalahiʻi ʻa e ngaahi loto-hohaʻa ʻa hono uaifí, ʻo ne pehē ʻoku loto-taʻotaʻomia ʻa hono uaifí. Naʻe fakasītuʻaʻi ʻe he husepānití ʻa e “ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e … fakaʻapaʻapá, ʻofá [mo e] manavaʻofa”5 peá ne fakamamahiʻi hono uaifí. Naʻe ʻikai lava ʻe he ngaahi feinga ʻa e uaifí ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ke fakaleleiʻi ha palopalema naʻe fakatupu ʻe he husepānití. ʻOku tau malava kotoa pē ʻo tukulolo ki he ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻikai leleí. ʻOku ʻi ai e ngaahi ʻulungaanga pau ʻoku kau kotoa ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e ngaohikoviá, pea ko e mamafa mo hokohoko ange hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni, ko e siʻisiʻi ange ia ʻa e fiefia ʻi he vā fetuʻutakí. Ko e ngaahi sīpinga ngaohikovia angamaheni ʻeni ʻe nima ʻe ala tokoni atu ke ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻikai lelei ʻiate koe mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
sad little girl

1. Anga Fakamamahí

“Kuo nau fai kākā ʻaki honau ʻeleló; ko e meʻa kona ʻo e ngata fekai ʻoku ʻi lalo ʻi honau loungutú: … ʻoku pito honau ngutú ʻi he kapekape mo e lea fakamaau” (Loma 3:13–14).

Ne haʻu ha tangata ʻe taha ʻo kumi-faleʻi mai kiate au, ko ha meʻa naʻe ʻikai loto ki ai hono uaifí, ʻa ia naʻá ne manukiʻi hono husepānití ʻi heʻene “fiemaʻu tokoní.” ʻI he lotú naʻe anga fakakaumeʻa mo faivelenga ʻa hono uaifí, ka ʻi ʻapí naʻe makini ʻene ngaahi lea taʻeʻofá ʻo hangē ha uipí. Naʻá ne fakaangaʻi ʻa e paʻanga hū mai ʻa hono husepānití peá ne tala ko e ngāue fakafaiako ʻa hono husepānití ko ha “ngāue ia ʻa e tamaiki fefine.” Naʻá ne tala ki hono fohá, “ʻOfa pē he ʻikai te ke kete kovi ʻo hangē ko hoʻo tangataʻeikí,” pea ʻokú ne telefoni he ʻaho kotoa pē mo ʻene faʻeé ʻo na fakatou lumolumaʻi ʻa hona ongo husepānití. Ko e kakai fakaangá ʻoku nau ongoʻi tonuhia ʻi heʻenau fakatupu ha mamahí pea ʻoku nau “manako ke mamahi ai ha niʻihi kehe” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:13). Ko e kau mēmipa peheni ʻo e fāmilí ʻoku nau maumauʻi ʻa e ongo fekau ʻa Sīsū ke “ʻoua ʻe fakamaau” pea “ʻoua naʻa fakahalaia” (Luke 6:37) ʻi heʻenau lea tukuhifó, fakahā ʻa e fakaliliʻá, pe lea koví.

2. Kākaá

“Kuo uluisino ʻiate koe ha laumālie kākā, pea kuó ke liʻaki ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá” ( ʻAlamā 30:42).

ʻOku angamaheni ʻaki ʻa e ʻi he ngaohikoviá ʻa e kākaá ʻi he taimi ʻoku fakasiʻisiʻi ai ʻe kinautolu ʻoku nau fai ʻa e ngaohikoviá ʻa ʻenau ngaahi angafaí, tukuakiʻi e niʻihi kehé, mo fakaʻuhinga halaʻi e ngaahi leá. ʻOku fakatupu puputuʻu ʻeni ki he niʻihi ʻoku fakamamahiʻí, ʻo hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe ha taha ne kau ʻi heʻeku fakatotoló: “ʻE ʻita lahi [ʻa hoku husepānití] pea hili iá ʻe fai ai pē kole fakamolemolé mo e pehē mai, ‘Ko ho foʻui pē foki ia ʻoʻou’ … pea ʻe pehepehē ai pē ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga kuo fakaʻau ke u tui au ki ai.”6 Ko e fakaʻikaiʻi ko ʻeni ʻo e moʻoni ʻa ha taha kehe ʻoku ui ia ko e mioʻi (gaslighting), pea ʻokú ne ʻai ʻa e niʻihi ʻoku fakamamahiʻí ke nau ongoʻi puputuʻu mo tailiili fekauʻaki mo ʻenau ngaahi manatú mo e fakakaukaú. Hangē pē ko e ngaahi founga kehe ʻo e kākaá, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e mioʻí ke fakaʻuhinga halaʻi ʻa e ngaahi fepōtalanoaʻakí mo ʻufiʻufi ha meʻa ʻoku fakataumuʻa ke kākāʻí.

Ko kinautolu ʻoku nau ngaohikovia e niʻihi kehé ʻoku nau fakaʻikaiʻi mālohi ha pehē ʻoku nau anga fakamamahi, pea ʻoku nau faʻa tala ko kinautolu ia ʻoku fakamamahiʻí. ʻI he taimi ne fakahaaʻi ai ʻe Sena ʻokú ne taʻefiemālie ki he lea tukuhifo ʻa Siaki ki heʻene ongomātuʻá, naʻe ʻita ʻa Siaki peá ne vili kikihi ʻoku “fakaʻitaʻi” ia ʻe Sena. Naʻe kau ʻa Siaki ʻi he niʻihi “ʻoku kalanga ʻaki ʻa e maumau-fonó … pea ko e fānau kinautolu ʻo e talangataʻá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:17). Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he pouaki ʻe Siaki ʻa ʻene talanoa loí ka naʻá ne toe fehiʻa foki ʻi he moʻoní.7

ʻĪmisi
man with head in hands

3. Kumi ʻUhingá

“Fakamoʻoniʻi ʻa hoʻo ngaahi angahalá mo e meʻa hala ʻa ia kuó ke faí” ( ʻAlamā 39:13).

Ko e tokotaha anga fakatōkilaló ʻokú ne fakaʻiseʻisa ʻi heʻene fakamamahiʻi e niʻihi kehé pea ʻokú ne fakatomala mo failelei ange. Ko e tokotaha anga fakamamahí ʻokú ne tekeʻi ʻa e ui ʻa e konisēnisí ʻaki e ngaahi kumi ʻuhingá. Ne manatu ha taha ne kau ʻi heʻeku fakatotoló ʻo pehē, “Te u ongoʻi loto-mamahi ʻi he fakamamahi fakaesinó, pea kimui angé te u fakakaukau ne ʻikai ke mei hoko ia kapau pē naʻe mapuni hono ngutú.” Naʻe “ʻikai tupu [ʻene] loto-mamahí ki he fakatomala” (Molomona 2:13) ka naʻe fakasītuʻaʻi ia ʻaki ʻa e loto-ʻita mo e tukuakiʻi.

ʻI ha faleʻi ʻe taha, naʻá ku talaange ki ha uaifi kuo teʻeki ke u sio tonu ʻi haʻane fakahaaʻi ha mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá, koeʻuhí ko ʻene fakaangaʻi hono husepānití ʻi ha laui taʻu lahi. Ko ʻene talí naʻe ʻikai ko e fakaʻiseʻisa ka ko e ngulungulu: “Hoi, ko ha toe meʻa ʻeni ʻe taha ʻoku ʻikai ke u fai!” Ko e kakai ʻoku nau fai ʻa e ngaohikoviá ʻoku nau fakasītuʻaʻi ha fatongia pea ʻoku nau ʻitangofua mo fakatonuhiaʻi kinautolu. ʻOku vave ke nau ʻita ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí.

4. Hīkisiá

“ʻI he loto angavaivai ke fetoutou femahaloleleiʻaki hake takitaha ki hono kāingá ʻiate ia” (Filipai 2:3).

ʻOku kau ʻi he hīkisiá ʻa e mālohí mo e siokitá. Naʻe tafuluʻi ʻe he tangata ʻe taha ʻa hono uaifí mo e fānaú ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne fakakaukau ai ʻoku nau “taʻefakaʻapaʻapaʻi” iá. Kapau he ʻikai fenāpasi ʻenau fakakaukaú mo haʻaná, ʻoku nau “uesia” ia pe “ʻikai ke talangofua.” ʻOku feʻauʻauhi ʻa e hīkisiá pea ʻoku tokanga taha pē ki he mālohí mo e ikuná. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e fāmili fiefiá ʻoku nau fetokoniʻaki, ʻoku ʻi ai ha tuʻunga potupotu tatau, pea ʻoku “fefaitotonuʻaki ʻa e [kau mēmipa ʻo e fāmilí] ʻiate kinautolu” (4 Nīfai 1:2). ʻOku totonu ke hoko ʻa e ngaahi hoa malí ko ha ongo hoa-ngāue tuʻunga tatau,8 ʻa ia ʻoku takitaha ʻi ai ʻena fakakaukau pea ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻa e fakakaukau kotoa pē.

5. Puleʻí

“ʻO ka tau ka … ngāue ʻaki ha fakakouna pe puleʻi pe fakamālohiʻi ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, … ʻoku mahuʻi atu leva ʻa e ngaahi langí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:37).

Neongo ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi he tauʻatāina ke filí, ka ʻoku fakaofo ʻa e faʻa fetuʻutuʻuniʻaki ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he founga ke fakakaukau, ongoʻi, mo ngāue aí. ʻOku aʻu ʻo puleʻi ʻe he niʻihi ʻo fakafou ʻi he fakailifiaʻi, fakamaaʻi, toʻo e ʻofá, pe fakamanamana. Ne ʻi ai ha ngaahi ʻamanaki tukupau ʻa ha husepāniti ʻoku totonu ke teuteuʻi ʻe hono uaifí ʻa e meʻatokoni pongipongí ʻi ha taimi pau ʻi he ʻaho kotoa pē, feau e ngaahi fiemaʻu pau fakaesinó, pea fanongo kiate ia fekauʻaki mo ʻene ngaahi “hohaʻá,” ʻa ia ne faʻa kau ai ʻa e founga ʻe tupulaki ai ʻa hono uaifí. Naʻá ne siofi e fakamole ʻa hono uaifí peá ne faʻa ʻita ʻi he ʻikai ke tali vave mai ʻe hono uaifí ʻa ʻene ʻū pōpoaki telefoní (texts).

Naʻe fakahaaʻi ʻe ha faʻē ʻe taha ʻa ʻene faʻa taʻefiemālie ʻi he taimi kotoa pē ʻoku fakahaaʻi ai ʻe hono ʻofefine taʻu hongofulu tupú ʻa ʻene loto-mamahí pe ʻikai ke ne moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻo ʻene faʻeé. Kapau he ʻikai feau ʻene ngaahi ʻamanakí, pe kapau ʻe fakahaaʻi ʻe hono husepānití ha loto-hohaʻa, naʻá ne fakamomoko ʻo fakalongolongoʻi ʻa e tokotaha kotoa pē.

ʻĪmisi
holding hands

ʻAmanaki Leleí mo e Fakamoʻuí

“Kuó u ongoʻi hoʻo lotú, kuó u mamata ki ho ngaahi loʻimatá: vakai, te u fakamoʻui koe” (2 Ngaahi Tuʻi 20:5).

Neongo ʻoku fakatupu loto-mamahi ʻa e ngaohikoviá, ka ʻoku malava maʻu pē ke fai ha liliu. ʻE lava ʻe kinautolu ʻoku ngaohikoviʻí ʻo fekumi ʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalaumālie mo fakapalōfesinale pea fekumi ki he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui honau ngaahi kafó. Ke maʻu ha tokoni, ʻalu ki he abuse.ChurchofJesusChrist.org.

Ko kinautolu kuo nau fai ʻa e ngaohikoviá kuo pau ke nau fakatomala mo fekumi ki ha tokoni. ʻOku fie maʻu heni ke “fakavaivai moʻoni ʻa kinautolu ʻi he fuʻu loto-fakatōkilalo lahi” (3 Nīfai 12:2) pea mo hono tali ʻa e fatongia kakato koeʻuhí ko honau ʻulungāngá. ʻOku mahulu hake ʻa e liliú ʻi he ngaahi palōmesi taimi nounoú mo e ngāue fakamamatá. Ko e faingataʻa ʻo e fakatomala fakamātoató ʻoku mamahi fakaʻulia ia ki he laumālié, pea he ʻikai fie fai ia ʻe ha niʻihi, ʻa ia ʻoku tuku ai ki he niʻihi ʻoku fakamamahiʻí ke nau fai ha ngaahi fili faingataʻa ki he founga ke nau maluʻi ai kinautolú.9

ʻOku tokanga mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻo hangē pē ko e tamai loto-ʻita ne tā mai kiate au fekauʻaki mo hono ʻofefiné. Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku “hangē ko e taʻengatá” (Mōsese 7:41), pea ʻokú Ne mamahi fakamātoato ʻi he taimi ʻoku fefakamamahiʻiʻaki ai ʻa ʻEne fānaú. ʻI Haʻane fefolofolai manavaʻofa mo ʻĪnoke, naʻá Ne tutulu ai. “[Ko e] faʻahingá ni ko ho kāingá; kuó u fakatupu ʻa kinautolu ʻaki hoku nima pē ʻoʻokú, … pea kuó u fai foki ʻa e fekau, ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu, … kae vakai, ʻoku ʻikai haʻanau ʻofa, pea nau fehiʻa ki honau toto ʻonautolú pē” (Mōsese 7:32–33). ʻOku ʻi ai ʻa e fetāngihi ʻi langi pea mo māmani ʻi he taimi ʻoku kafo ai ʻa e ngaahi sinó mo e laumālié. Ka neongo ia, ʻi he loto-fakatōkilalo, mālohi ʻo e ʻOtuá, mo e tokoni fakapalōfesinale ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí, ʻoku malava pē ke taʻofi ʻa e ʻulungaanga fakamamahí kae faʻu ha ʻapi ʻoku fakaʻeiʻeiki, malu, mo ʻofá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he fakamamahi fakaesinó, vakai, abuse.ChurchofJesusChrist.org. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he ngaohikovia mo e fakamālohi fakasekisualé, vakai, Benjamin M. Ogles, “Agency, Accountability, and the Atonement of Jesus Christ: Application to Sexual Assault” (Brigham Young University devotional, Jan. 30, 2018), speeches.byu.edu; and Chieko N. Okazaki, “Healing from Sexual Abuse” (Brigham Young University conference, Oct. 23, 2002).

  2. Vakai, Maryam Ajilian Abbasi, Masumeh Saeidi, Gholamreza Khademi, Bibi Leila Hoseini, Zahra Emami Moghadam, “Child Maltreatment in the World: A Review Article,” International Journal of Pediatrics, vol. 3, no. 1 (2014), 353–65.

  3. Vakai, Hamby, S., “Current controversies: Are women really as violent as men? The ‘gender symmetry’ controversy,” in Claire M. Renzetti, Jeffrey L. Edleson, and Raquel Kennedy Bergen, Sourcebook on Violence Against Women, 3rd ed. (2018), 78–82.

  4. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Mē 2017, 145; vakai foki, abuse.ChurchofJesusChrist.org.

  5. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.”

  6. Jason B. Whiting, Megan Oka, and Stephen T. Fife, “Appraisal distortions and intimate partner violence: Gender, power, and interaction,” Journal of Marital and Family Therapy (2012), suppl: 1:113–49.

  7. Ki ha ngaahi sīpinga fakafolofola kehe ʻo e fehiʻa ki he moʻoní, vakai, Sione 3:19–21; Ngāue 7:54; 2 Nīfai 1:25–26; mo e 2 Nīfai 4:13.

  8. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”; vakai foki, H. Burke Peterson, “Unrighteous Dominion,” Ensign, July 1989, 6–11, ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e potupotu tataú mo e ngaahi fehuʻi ke fakakaukau ki ai fekauʻaki mo e ngaahi vā fetuʻutaki fakafuakavá.

  9. Ko kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi tūkunga ngaohikoviá ʻoku nau faʻa fehangahangai mo e ngaahi fili fekauʻaki mo e founga ke maluʻi ai kinautolú, pe ko e niʻihi kehé, kae pehē ki he fiemaʻu ke nau fokotuʻu ha ngaahi ngataʻanga pe fakangatangata ʻenau feohi mo e niʻihi ʻoku nau fai ʻa e fakamamahí. Naʻe aleaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻa e tūkunga faingataʻa ko ʻení ʻi he taimi ʻoku fihia ai ha taha ʻi ha “vā fetuʻutaki fuoloa mo ʻilonga he ʻikai ala fai ha huhuʻí ʻa ia ʻokú ne fakaʻauha ʻa e ngeia ʻo ha tangata” (“Enriching Your Marriage,” Liahona, Apr. 2007, 3); vakai foki ki he “Help for Victims” konga ʻi he uepisaiti ʻa e Siasí ki hono taʻofi ʻo e ngaohikoviá pea ki ha fakamatala lahi ange mo e ngaahi meʻa ke fili mei aí.