2020
Sakiusa mo Sālote Maivilivili
ʻOkatopa 2020


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Sakiusa mo Sālote Maivilivili

Suva, Fisi

ʻĪmisi
Sakiusa and Salote

Naʻe ʻikai ke u mei tui ki he nonga mo e fiefia naʻá ku maʻu ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Maivilivilí. Neongo naʻe mālōlō haʻana fānau ʻe toko ua, ka ʻokú na moʻui ʻaki ʻa e fiefiá mo ha taumuʻa ʻi he ʻaho kotoa pē.

Leslie Nilsson, Tokotaha Faitaá

Sālote:

Hili ha taʻu ʻe ua mei he mālōlō ʻa homa foha ko ʻAsá ʻi he kanisā e maʻamaʻá, naʻe mālōlō atu mo homa ʻofefine ko ʻAsaliní tupu mei he mofi ʻutó. ʻI he temipalé, naʻá ku ongoʻi ha ueʻi mālohi ke u talanoa ki ha faifekau fefine matuʻotuʻa, ʻa ia naʻe mālōlō foki mo haʻane fānau ʻe toko ua ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻá ne talamai kiate au, “Kapau te ke ngaohi ho ʻapí ke hoko ko ha potu māʻoniʻoni, te ke lava ʻo ongoʻi ʻoku ʻi ai hoʻo fānaú.”

Kuo hoko ia ko ʻema taumuʻa. ʻOkú ma fai e meʻa kotoa pē ke ngaohi homa ʻapí ke hoko ko ha potu māʻoniʻoni. ʻOkú ma fakaʻamu ke ma ongoʻi ʻokú na ofi mai.

ʻOku ʻikai ke ma ʻiloʻi pe te ma tauhi fēfē ha fānau ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Ka ʻo kapau te ma fai homa lelei tahá ke moʻui angatonu, ʻokú ma tui te na ongoʻi ʻema ngaahi feingá. ʻI heʻemau ngaahi lotu fakafāmilí, ʻoku mau talitali lelei ʻa ʻAsa mo ʻAsalini ʻaki hona hingoá.

ʻI homa ʻapí, naʻa mo e taimi ʻokú ma fakafekiki aí, ʻokú ma feinga ke fakaleleiʻi ia he vave tahá. ʻOkú ma fakaʻamu ke hoko ʻa homa ʻapí ko ha potu māʻoniʻoni ʻi he lahi taha ʻe ala lavá. ʻI heʻema fai iá, ʻoku mau ongoʻi kotoa pē ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí mo e ʻofá.

Sakiusa:

Kuo iku ʻa e aʻusia ʻo e mole ʻa ʻAsa mo ʻAsaliní ko ha meʻa ke vāofi ange ai homau fāmilí. ʻOku mau fealēleaʻaki fakataha mo e toenga ʻo ʻema fānaú. ʻOku mau ʻalu fakafāmili ki he temipalé. ʻOku mau moʻui ki he faingofua taha te mau ala lavá, pea ʻoku mau fili ʻa e loto-houngaʻiá he ʻaho kotoa pē. ʻI heʻemau talanoa ki he ʻuhinga ʻo e sila ʻi he temipalé ko ha fāmilí, ʻoku ʻuhingamālie ʻa e sila ko iá kiate kimautolu. Pea ʻi he hili kotoa ʻení, ʻokú ma ongoʻi ʻa e laumālie ʻo ʻema fānaú.

Ko e taha e ngaahi meʻa naʻá ma fai ke ngaohi homa ʻapí ke māʻoniʻoni angé, ko e kamata lau fakaʻaho ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he kamatá, ne ma vahevahe ha ngaahi talanoa mei he Tohi ʻa Molomoná mo e ʻū fakatātā ki heʻema fānau iiki angé. Naʻá ma tānaki leva ha ngaahi vitiō. ʻI he taimi ní, ʻoku mau laukonga ʻo lahi ange mei he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou lava ʻo fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ou lava foki ʻo fakamoʻoni ki he mālohi ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Ko e taimi ne ma palaniʻi ai e meʻafakaʻeiki ʻo ʻAsa mo ʻAsaliní, naʻe ʻikai ke ma loto ki he ouau putu lōloa ʻoku angamaheni ʻaki ʻi homau ʻulungaanga faka-Fisí. Ko au pē mo hoku uaifí ne ma leá, pea naʻá ma lea kau ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Talu mei ai, kuo tokolahi e kau mēmipa ʻo homa kāinga mamaʻó kuo nau kau mai ki he Siasí ʻi he hili ʻenau fanongo ki he ngaahi moʻoni ko ʻení mei he ouau ʻo e meʻafakaʻeikí.

ʻĪmisi
Sakiusa in the kitchen

ʻOku akoʻi ʻe Sakiusa ki hono fāmilí, ʻoku ʻikai ha meʻa ko e toe foki ki mui ʻi he moʻuí, ka ko e laka pē ki muʻa. ʻOkú ne pehē, “Ko e ʻaho kotoa pē ʻoku mau hoko ʻo toe lelei ange.” ʻOku nau moʻui ki he faingofua taha te nau ala lavá pea ʻoku nau tokanga taha ki he fakahoungaʻí.

ʻĪmisi
Salote with a little girl

ʻOku fiefia ʻa Sālote ʻi he feohi mo ʻene fānaú pea mo hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Little girl holding up photo

ʻOku maʻu ʻe he fāmili Maivilivilí ha fakamoʻoni mālohi ki he sila ʻi he temipalé. ʻOku nau mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau manatua ʻa ʻAsa mo ʻAsaliní.

ʻĪmisi
Maiwiriwiri family smiling boys

ʻI he nofotaha ʻa e fāmili Maivilivilí ki he moʻui faingofuá mo e fakalakalaka ki muʻá, ʻoku nau maʻu ʻa e loto-houngaʻia koeʻuhí ko honau ngaahi tāpuaki he ʻaho kotoá. ʻOku pehē ʻe Sakiusa, “ʻOku mau fakamālō koeʻuhí ko e meʻa ʻoku mau maʻú.”