2019
Taʻemanavahē ke Vahevahe ʻa e Moʻoní
ʻOkatopa 2019


Taʻemanavahē ke Vahevahe ʻa e Moʻoní

Naʻe maʻu ʻe Fapiano ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo hono ngaahi tāpuakí, ka kuo teʻeki ke ne tuku ke taʻofi ia ʻe hono taʻu siʻí mei heʻene hoko ko ha mēmipa faifekau mālohi mo taʻeilifiá.

ʻĪmisi
Fabian with missionaries

ʻOku tō ʻa e laʻaá ʻi Lasi Tōmasi, ko ha feituʻu ʻoku langa ʻi ha tahifo ʻoneʻone ʻoku hanga hifo ki ʻAnitofakasita. ʻI lalo aí, ʻoku kamata ke ulo ʻa e ʻuhilá ʻi he fakaʻosinga e ʻahó ʻi he kolo taulanga ko ʻeni he fakatokelau ʻo Sileí.

Ko ha pō Tokonaki ʻeni, pea ʻoku malava pē ke vaʻinga ʻa Fapiano H., taʻu 13, mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Ka ʻoku fili ʻe Fapiano, ko ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí, ke ne ʻalu mo e ongo faifekau taimi kakató. Kuo taimi “ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.”1

ʻI hono fakakātoa ʻo e kau mēmipa faifekau mateaki ne ngāue mo Keleni Vaneta mo Soatani Selitoni lolotonga ʻena ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Sileí, ko Fapiano ʻa e lelei tahá.

ʻOku pehē ʻe Keleni, “Kapau naʻá ne ʻataʻatā, naʻá ne ʻalu mo kimaua ʻo ngāue fakafaifekau. ʻI he taimi ne ʻosi ai e taimi mālōlō ki he faʻahitaʻu māfaná, naʻá ne loto-mamahi ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene teu foki ki he akó, ka he ʻikai foki toe ʻi ai hano taimi lahi ke ʻalu ai mo kimaua.”

ʻOku tānaki ki ai ʻa Soatani, ʻa ia ne lau māhina ʻene hoa mo Kēlení ʻo pehē, “Ne mau meimei ʻalu mo Fapiano ʻo tuʻo fā pe nima he uike—ʻi he uike kotoa pē—lolotonga ʻema ngāue ʻi ʻAnitofakasitá. Ko e toki mēmipa faifekau lelei taha ia kuó ma ngāue mo iá.”

Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai ha talavou ke ne vivili ke ngāue fakafaifekau neongo e manuki ʻa e toʻu akó mo hono teketekeʻi ʻe he solá? ʻOku maʻu e tali kia Fapianó ʻi he ngaahi tāpuaki kuó ne maʻu mo hono fāmilí talu ʻenau tali ʻa e ongoongoleleí—ko e ngaahi tāpuaki ʻokú ne fie vahevahe mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Fabian teaching with missionaries

“Fiefia Taʻe-Mafakamatalaʻi”

Naʻe kamata hono toʻo ʻe Fapiano ʻa e ngaahi lēsoni faifekaú hili pē ha taimi nounou mei he tukituki ai ʻa e ongo faifekaú. ʻOkú ne kei manatuʻi pē ʻene fuofua houalotu sākalamēnití.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u maheni mo ha taha he taimi ne u hū ai ki he falelotú, ko ia naʻá ku kiʻi manavasiʻi. Ka ne u ongoʻi ha meʻa fakaofo. Ne u ongoʻi ne ʻosi laui māhina pe laui taʻu ʻeku kau ki he Siasí.”

Lolotonga hono papitaisó ʻi ha ngaahi uike siʻi kimui ange, “Ne u ongoʻi ha fiefia ne taʻe-mafakamatalaʻi ʻi hono fakauku au ʻi he vaí pea toe fokotuʻu hake ki ʻolungá. Ne u ongoʻi hangē ha tokotaha foʻoú, ʻi heʻeku ʻiloʻi te u muimui kia Sīsū Kalaisi mo fai hoku lelei tahá ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.”

ʻI he kau fakataha ʻa e ongomātuʻa teʻeki mali ʻa Fapianó, ʻa Leonato mo ʻEniselā, ki he lēsoni fakafaifekau ne tā ki hona fohá, naʻá na ako fekauʻaki mo e mali temipalé mo e ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku pehē ʻe Fapiano, “ʻI ha uike pē ʻe taha mei ai, naʻe fokotuʻu heʻeku tamaí ha ʻaho mali. Naʻe fuʻu fiefia lahi ʻeku faʻeé.”

Hili ha māhina ʻe fā ʻo e kau ʻa Fapiano ki he Siasí, naʻe muimui ʻa ʻEniselā ʻiate ia ki he vai ʻo e papitaisó. Naʻá ne pehē, “Ko ha tāpuaki fakaofo ia.”

Ne vave pē e hoko mai mo ha ngaahi tāpuaki kehe. Naʻe toe mālohi ʻa Leonato ʻi he Siasí, ʻa ia naʻe ʻosi papitaiso ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe hoko ʻa hono ako ʻo e ongoongoleleí ko ha meʻa tuʻu pau ia ʻi honau ʻapí. Naʻe fakaʻau ke toe vāofi ange ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Naʻe maʻu ha ngāue tuʻu pau ʻa Leonato. Pea naʻe maʻu ʻe Fapiano ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻOku pehē ʻe Fapiano, “ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí ke u tufa ʻa e sākalamēnití ki he kāingalotu ʻo e uōtí pea tokoni ke fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá. ʻOku ou fiefia taha ʻi he taimi ʻoku ou tufaki ai ia ki hoku fāmilí mo e ongo ʻeletā ne na akoʻi aú. ʻOku ou fiefia lahi ʻaupito ʻi he fofonga polepole ʻeku tamaí ʻi he taimi ʻokú ne sio mai ai ʻoku ou tufa ʻa e sākalamēnití.”

ʻĪmisi
Fabian with missionaries talking to a young man

“ʻE Lelei ʻAupito Ia”

Naʻe kamata pē hono fakahoko ʻe Fapiano ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá kimuʻa pea toki papitaiso iá.

“Naʻá ku talaange ki ha toko tolu ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá te u papitaiso. Naʻe haʻu ha toko ua ki ai,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻOku ou fie vahevahe ʻa e ongoongoleleí koeʻuhí ke mahino ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí mo e meʻa ʻoku tau fai ʻi he lotú pea ke nau lava ai ʻo ako ʻa e ongoongoleleí, papitaiso, mo moʻui fiefia ange. Te u fiefia ʻaupito kapau ʻe papitaiso ha taha ʻiate kinautolu pea hoko ko ha taha ʻo e kau mēmipa ʻi heʻeku kōlomú. ʻE lelei ʻaupito ia.”

ʻOku tauhi ʻe Fapiano haʻane Tohi ʻa Molomona ʻi he akó, pea ʻokú ne toʻotoʻo holo pē ʻa e fanga kiʻi tohi tufa ʻa e kau faifekaú ke tufa ki hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú ne fiefia ke tali e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí mo fakaafeʻi hono ngaahi kaungāmeʻá ki he ngaahi fakataha ʻi he Sāpaté mo e pō ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú. Pea ʻoku ʻikai ke ne ilifia ke ʻalu ki he kakaí ʻi he veʻehalá, hangē ko hono akoʻi ia ʻe he ongo faifekaú, peá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau ako fekauʻaki mo e Siasí pea teuteu ke papitaiso.

ʻOku pehē ʻe Keleni, “ʻOku ʻikai ke tokanga ʻa Fapiano ia pe ʻoku fakakaukau ha taha ʻokú ne ngali kehe ʻi heʻene vahevahe ʻene fakamoʻoní. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻokú ne fai ʻa e meʻa totonú. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi ha toe meʻa.”

ʻOku pehē ʻe Soatani, ʻi he taimi ʻoku vahevahe ai ʻe Fapiano ʻene fakamoʻoní, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohí mei hono fakauluí, ko ʻene ʻofa ʻi he ongoongoleleí, mo hono ngaahi tāpuakí.

ʻOku pehē ʻe Soatani, “Naʻá ne mātā e ngaahi tāpuaki ne maʻu ʻe hono fāmilí, ʻa ia ko e meʻa ia ʻokú ne ueʻi ia ke ne loto-toʻa mo lea hangatonu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne fai ʻene fakamoʻoní ʻi ha taimi ʻe taha ki ha fiefanongo fekauʻaki mo e tāpuaki lahi ne maʻu ʻe heʻene ongomātuʻá ʻi heʻena malí, ka naʻe faingataʻa kiate ia ke ne tatali ʻi ha māhina ʻe fā hili hono papitaisó ke fai mo papitaiso ʻene faʻeé. Naʻe matuʻaki ongo ia kiate ia pea naʻe kamata ke ne tangi. Naʻá ne fakamoʻoni leva kapau te tau tauhi e ngaahi fekaú, ʻe tokangaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá.”

ʻOku tānaki atu ʻa Keleni ʻo pehē ʻoku hoko e fakamoʻoni ʻa Fapianó ke ne hoko ai ko ha mēmipa faifekau mālohi.

“ʻOku ʻikai ke ne pehē, ‘ʻOi, ne u fanongo ne pehē ʻe ha taha ʻi he lotú.’ Ka, ʻokú ne vahevahe maʻu pē ʻene ngaahi aʻusia fakafoʻituitui pē ʻaʻaná—hangē ko e ongo ʻokú ne maʻu he taimi naʻá ne fuofua ʻalu ai ki he lotú mo ʻene ongo he taimi ʻokú ne lau ai e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku matuʻaki faitotonu mo moʻoni ʻaupito ia.”

“ʻOku Ou Ongoʻi Maʻu Pē ʻOku Ou Fiefia Ange ”

ʻOku ʻomi ʻe hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ha tāpuaki ʻe taha maʻa Fapiano.

ʻOkú ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha meʻa fakamamahi kiate au ʻi he akó, ka ʻoku tukituki mai leva ʻa e ongo faifekaú ʻi hoku matapaá ʻo ʻeke pe ʻoku ou fie tokoni kiate kinaua he akoʻí. Hili pē ʻeku ʻalu mo kinauá, ʻoku ou ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku palopalemá. ʻOku ou ongoʻi fiefia maʻu pē ʻi he taimi ʻoku ou ʻalu ai mo kinauá, lau e folofolá mo kinauá, mo tokoni kiate kinaua ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. ʻOku hoko ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e talanoa ki hoku fakauluí ke fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní. Pea ʻoku ou maʻu ai ha faingamālie ʻi hono akoʻi e ongoongoleleí ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he niʻihi kehé, ʻo kau ai hoku tuofefine siʻisiʻí.”

ʻOku ʻikai ko ha meʻa fakaofo ia ke kau ʻi he ngaahi taumuʻa lahi taha ʻa Fapianó ʻa ʻene hoko ko ha faifekau taimi kakato hili ʻene ʻosi mei he ako māʻolungá.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fie vahevahe ʻa e moʻoní mo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi iá. ʻOku ou fie fakaafeʻi ke nau tafoki mei heʻenau ngaahi angahalá. ʻOku ou fie akoʻi kiate kinautolu e founga ke nau hoko ai ko ha fāmili taʻengatá. ʻOku fie fakaafeʻi kinautolu ke nau fiefia he taimí ni pea ke nau moʻui ʻi ha tuʻunga fiefia taʻe-hano-ngataʻanga ʻi he hili ʻa e moʻui ko ʻení.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.