2019
Peesi ʻe Ua Fonu ʻi he Fakamālō
ʻOkatopa 2019


Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Peesi ʻe Ua Fonu ʻi he Fakamālō

Elise Dahlen

ʻIutā, USA

ʻĪmisi
man reading a letter

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

ʻI he kotoa e moʻui ʻo ʻeku tamaí naʻá ne faingataʻaʻia ʻi heʻene ongoʻi taʻefalala pē kiate iá mo e ongoʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻingá. Naʻá ne tupu hake ʻi ha tamai maʻu kava mālohi ʻa ia naʻá ne faʻa talaange kiate ia ʻoku ʻikai hano mahuʻinga. Ko e meʻa mālié, he naʻe ʻikai teitei maʻu kava mālohi ʻeku tamaí, ka naʻe ʻikai pē ke ne teitei talamai kiate au mo hoku ngaahi tokouá ʻokú ne laukau ʻaki kimautolu pe fakahikihikiʻi kimautolu ʻi he ngaahi meʻa lelei kuo mau faí. ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku feinga ke u fakafiefiaʻi ia, ka naʻá ku ongoʻi maʻu pē he ʻikai pē feʻunga ʻeku feingá. Naʻe hoko ʻeni ko ha meʻa ke ʻikai loko lelei ai homa vaá.

ʻI ha taʻu ʻe taha naʻá ku fakamatala ʻeni ki heʻeku pīsope fakapotopotó. Naʻá ne faleʻi au ke u faitohi ki heʻeku tamaí ʻo talaange kiate ia ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa pē ne u houngaʻia ai ʻiate iá. Ne hoko ʻeni ko ha meʻa faingataʻa kiate au. Naʻá ku fuʻu loto-mamahi ʻaupito ʻiate ia, pea naʻe ʻikai ke u loto ke hoko ʻeku tohi fakamāloó ko ha tohi taaufehiʻa. Ko ia naʻá ku fai leva ha lotu. ʻI hono tataki au ʻe he Laumālié, naʻe kamata ke tafe mai ʻa e ngaahi ʻuhinga ne u houngaʻia ai ʻi heʻeku tamaí. Naʻe kiʻi fuoloa, ka ʻi he taimi ne ʻosi aí, naʻe fonu ha peesi ʻe ua.

Naʻá ku ʻave ʻeku tohí, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe tali fēfē heʻeku tamaí. Ka naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo fili ʻa ʻene founga talí. Naʻe fie maʻu pē ke u ongoʻi ʻi hoku lotó mo manatuʻi ʻa e ʻuhinga ne u fai ai ʻa e tohí.

ʻI he pongipongi hono hokó, ne fetuʻutaki telefoni mai e mali ua ʻeku tamaí. Naʻá ne tangi. Naʻá ne talamai kuo lau mo toutou lau heʻeku tamaí ʻa e tohí. Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo lea mai he ʻokú ne lolotonga halotulotu he tangí.

Naʻá ne pehē mai, “Mālō ʻaupito! Ko e meʻa ʻeni ne fie maʻu ʻe hoʻo tamaí.”

Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, ne tā mai ʻeku tamaí ke fakamālō mai. Naʻá ne tā mai he ʻaho kotoa pē ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ke fakahaaʻi ʻa ʻene mahuʻingaʻia ʻi he tohí.

Pehē ange mai ne u lava ke pehē ne fakaʻohovale pē kuo lelei homa vaá, ka naʻe kei toe lahi pē e meʻa ke ma fakaleleiʻí. ʻI he ʻalu ʻa e taimí, naʻe kamata leva ke u loto lelei, pea naʻe tupulaki homa vaá. Naʻe faifai peá u lava ʻo fakamolemoleʻi ia.

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe mālōlō ʻeku tamaí hili ia haʻane fefaʻuhi faingataʻa mo e kanisaá. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻokú ne aʻusia ha fiefia lahi he taimí ni ʻi hono tokoniʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ke ne fakaakeake mei he ngaahi taʻu lahi ʻo e ngaohikoviá. ʻOku ou ʻiloʻi kuó u aʻusia ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tokaimaʻananga ʻe he Fakamoʻuí ʻetau fie maʻú pea ʻoku malava ke Ne tokoni ke toʻo ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e mamahí mo e taaufehiʻá mei hotau laumālié. ʻOku ou ʻiloʻi ko e loto-houngaʻiá, fakamolemolé, mo e ʻofá ko e ngaahi faitoʻo mālohi ia.