2019
Ko e Fungani Makatuliki ʻo ʻEtau Tuí
ʻOkatopa 2019


Ko e Lea Fakaʻosí

Ko e Makatuliki Fungani ʻo ʻEtau Tuí

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1984.

ʻI he temipale foʻou kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻatau ouau fakatoka makatuliki ʻoku faitatau mo ha tukufakaholo ʻi he kuonga muʻá. Kimuʻa pea lilingi ʻa e simá, naʻe fakatoka ʻa e holisi fakavaʻe ʻo e falé ʻaki ha fanga fuʻu maka lalahi. Naʻe keli leva ha luo, pea naʻe fokotuʻu ʻa e fanga foʻi maká ko ha fakavaʻe. Naʻe kamata ʻa e holisi fakavaʻé mei ha feituʻu kamataʻanga pea naʻe langa ia ʻo huʻu ki ha makatuliki; naʻe ofeʻi leva ʻa e tulikí pea naʻe langa ʻa e holisí ʻo huʻu ki he tuliki hokó, ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ha fuʻu maka ʻe taha, pea mei ai naʻe langa ʻa e holisí ʻo huʻu ki he tuliki hokó, pea mei ai leva ki he feituʻu ne kamata mei aí. … Ko e maka fakaʻosí naʻe tala ia ko e makatuliki funganí, pea naʻe hoko hono fokotuʻu iá ke fai ai hano kātoangaʻi. ʻI hono fokotuʻu ʻo e makatuliki ko ʻení, naʻe maau leva ʻa e fakavaʻé ki he faʻunga ʻo e falé. Ko hono ʻuhinga ia ʻo e fakatātā ne ngāue ʻaki ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e Siasi moʻoní:

“Pea ko ʻeni, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá;

“Pea kuo fokotuʻu ki he tuʻungá ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē;

“ʻA ia ʻoku fehokotaki lelei ai ʻa e falé kotoa, pea tupu ia ko e fale māʻoniʻoni ki he ʻEikí” (ʻEfesō 2:19–21).

ʻOku ʻi ai hotau ngaahi tefitoʻi makatuliki ʻa ia kuo fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí mo langa “fehokotaki lelei” ʻa e Siasi maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku nau matuʻaki mahuʻinga ki he ngāue ko ʻení, he ko e fakavaʻe ia ʻoku fakamaʻunga ki ai ʻa e makatuʻunga ʻo e Siasí. … [Ka] ʻoku ou lave ki he makatuliki funganí, ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi mo fakalangilangiʻi ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. …

Ko e makatuliki fungani Ia ʻo e Siasi ʻoku ʻai ki ai Hono huafá, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻikai mo ha toe hingoa ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe lava ke fakamoʻui ai kitautolu (vakai, Ngāue 4:12). Ko e tupuʻanga Ia hotau fakamoʻuí, ʻokú Ne foaki ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Hepelū 5:9). ʻOku ʻikai ha taha ke ne fakatataua Ia. Kuo teʻeki ʻaupito ha taha. Pea he ʻikai pē teitei ʻi ai ha taha. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he meʻaʻofa mai Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ka tau lava ʻo moʻui pea ko Ia ʻa e fungani makatuliki taʻe-ueʻia ʻo ʻetau tuí mo Hono Siasí.