2019
Mei he Houtamakí ki he Papitaisó
ʻOkatopa 2019


Mei he Houtamakí ki he Papitaisó

ʻE tāpuekina ʻe hoʻo sīpinga angatonú mo e fakakaungāmeʻá ho ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi toʻu tangata ka hoko maí.

ʻĪmisi
young men tempting Hugo to smoke

Tā fakatātā ʻa Brooke Smart

ʻI hoku taʻu 17, naʻá ku fehangahangai ai mo e tākiekina mālohi ʻo e fakatamaikí ʻi heʻeku akoʻanga māʻolungá. Naʻe ʻikai ke mau tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga tatau mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku kau mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ngaahi ʻekitivitī taau hangē ko e vaʻinga pasiketipoló pe ʻakapulú. Ka naʻa nau toe inu kava mālohi mo ifi foki—ko ha ʻekitivitī ia ʻe ua naʻe ʻikai ke u fai.

ʻI ha ʻaho ʻe taha he ʻapiakó, naʻe ʻi tuʻa hamau niʻihi ko e ako ki ha sivi te mau fai he ʻaho ko iá. Naʻá ku nofo fakataha mo haku ongo kaungāmeʻa ofi ʻe toko ua ko Huani mo Falanisisikou (kuo liliu e ngaahi hingoá). ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe toʻo hake ʻe ha tokotaha ha masi mo ha sikaleti. Ne u fakakaukau kuo taʻeoliʻia hoku ongo kaungāmeʻá ʻi he akó pea kuo ngalo ʻiate kinaua ne u ʻi ai. Ne u ʻiloʻi ne u maʻuhala ʻi heʻena tafoki mai kiate au ʻo pehē mai, “Ko e taimi leva ʻeni kia Hiuko ke ne ako ke poto he ifí.”

Kimuʻa peá u tali atú, naʻe ʻoho mai ʻa Huani mo Falanisisikou ʻo taki taha hoku ongo nimá. Naʻá na puke maʻu hoku ongo nimá lolotonga iá ʻoku mono ʻe ha taha ha foʻi sikaleti ki hoku ngutú. Naʻe tuai-e-kemo ʻeku fakafisingaʻi ʻeni peá u puʻaki ʻa e sikaletí ki he kelekelé ke mamaʻo meiate au. Hili pē iá, ne u ongoʻi e tau lelei ha fuʻu tuki ʻi hoku kouʻahé. Naʻá na fakamanamanaʻi au ʻo na pehē mai, “Te ma toe tutu ʻa e foʻi sikaletí, pea te ke ako ke poto he ifí. ʻOua te ke lī ia ki he kelekelé. Kapau te ke fai pehē, he ʻikai ke iku lelei.”

Naʻá ku ʻiloʻi he momeniti pē ko iá naʻá ku faingataʻaʻia. Ne u kuikui hoku matá peá u fai ha kiʻi lotu nounou ʻo kolea ha faʻahinga tokoni pē. ʻI he ʻosi pē ʻeku lotú, ne aʻu mai e meʻalele ʻemau faiakó ʻo tau ofi mai pē homau tafaʻakí. Naʻe hifo ʻa e faiakó mei he meʻalelé peá ne ʻeke mai pe ko e hā ʻemau meʻa ʻoku faí. Naʻe tukuange au ʻe hoku ongo kaungāmeʻá. Naʻá na tali fakapapau ki he faiakó, “ʻOku mau teuteu ki he siví.” Ne mau hū ki he akó ke fai ʻa e siví, pea naʻe ngata ai e meʻa ne hokó.

Neongo ne faingataʻa ʻa e aʻusia ko iá, ka naʻá ku fakamolemoleʻi hoku ongo kaungāmeʻá ʻi he meʻa ne na faí. Naʻá ku ʻiloʻi ne ʻikai mahino kiate kinaua ʻeku tuʻunga moʻuí mo ʻeku fili ke moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó, ko ia ne u fakamolemoleʻi ai kinaua peá u fili ke ʻoua naʻá ku taaufehiʻa kiate kinaua. ʻI heʻeku ʻosi mei he akó, naʻá ku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ka naʻá ku kei hokohoko atu pē ke fetuʻutaki mo Huani mo Falanisisikou. Naʻá ku faitohi kiate kinaua ʻo vahevahe ange ʻa e ongoongoleleí mo ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Naʻá ku fakaafeʻi ke na fakatomala mo ʻalu ki he lotú. Naʻá ku ʻohovale lahi ʻi he ʻalu ha taha ʻiate kinaua ki he lotú.

Naʻá ku faʻa fakaafeʻi pē hoku ngaahi kaungāmeʻá kimuʻa ki he ngaahi fakataha he Sāpaté, ka naʻe ʻikai pē tali ia ʻe taha ʻo aʻu ki he taimí ni. Neongo ne ʻikai ke u lava ʻo maʻulotu mo Huani, ka naʻe ʻi ai hoku ngaahi tokouá mo ʻeku tamaí ke tokoni mo fakafeohi kiate ia. Naʻe tali lelei ia ʻe hoku fāmilí, pea naʻe ongoʻi fiemālie ʻaupito ʻa Huani ʻi he lotú. Naʻe kamata ke ne liliu māmālie ʻo aʻu ki he taimi naʻá ne fili ai ke papitaiso iá. Naʻá ku laukau ʻaki ia pea naʻá ku toe fiefia ange ʻi heʻene talamai koeʻuhí ko ʻeku ʻū tohí kuó ne ako ai ke ʻofa ʻia Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi naʻá ku foki mai ai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku feohi vāofi foki mo Falanisisikou, pea ʻi he hili pē ha ngaahi taimi, naʻe toe papitaiso foki mo ia mo hono uaifí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku kei hoko pē ʻa Huani mo Falanisisikou ko hoku ongo kaungāmeʻa vāofi tahá.

Naʻe liliu ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ʻa ʻeku moʻuí. Naʻá ku ako ko e founga lelei taha ke tākiekina ai e moʻui ʻa e niʻihi kehé ko e moʻui angatonu, ʻofa ki he niʻihi kehé, pea ala atu ʻo tokoni. ʻOku pehē ʻe he kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú “Hoko ko ha kaungāmeʻa lelei kae maʻu hao kaungāmeʻa lelei. Fakahā hoʻo tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé; malimali pea ʻai ke nau ʻiloʻi ʻokú ke tokanga ange kiate kinautolu.”1 Ko e meʻa ʻeni ne tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u fai kia Huani mo Falanisisikoú. Koeʻuhí ko e meʻá ni, kuó u maʻu ai ʻa e ongo kaungāmeʻa lelei taha kuó u ʻiloʻí, pea ʻoku mau ngāue fakataha he taimí ni ko e kāingalotu ʻo e Siasí ke tokoni ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Tauhi maʻu pē ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí, ʻo tatau ai pē kapau ʻokú ke ʻi ha tūkunga faingataʻa ʻo hangē ko ia ne u ʻi aí. ʻOku fakahinohinoʻi mai ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo pehē, “ʻI hoʻo feinga ko ia ke ke hoko ko ha kaungāmeʻa ki he niʻihi kehé, ʻoua naʻá ke fai ha meʻa ke fetongi ʻaki hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí. Kapau ʻe fakalotoʻi koe ʻe ho kaungāmeʻá ke ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku hala, taukaveʻi ʻe koe ʻa e totonú.”2 ʻOku tatau ai pē kapau ʻoku fai ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fekaú, tuʻu loto-toʻa he ʻoku mālohi ʻa hoʻo tā sīpingá. Hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻe lava ke fakakaukau ki ai ho ngaahi kaungāmeʻá lolotonga ʻenau faingataʻaʻiá. ʻI he ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻo hangē ko aú, mahalo ko hoʻo anga fakakaumeʻá ko e meʻa ia te ne tokoniʻi ke nau ako, fakatomala, pea fakauluí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2011), 16.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 16.