2019
Ko e Temipale ʻi Laʻie, Hauaiʻí: Ko Ha Senituli ʻo e Tānaki Fakatahá
ʻOkatopa 2019


Ko e Temipale ʻi Laʻie, Hauaiʻí: Ko Ha Senituli ʻo e Tānaki Fakatahá

ʻI hono fakatapui ia ʻi he taʻu ʻe 100 kuohilí, kuo fakaʻatā ʻe he Temipale Laʻie Hauaiʻí ʻa e Kāingalotú ke nau fakataha mai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi he kamata ke mafola ʻa e ongoongoleleí ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
Laie Hawaii Temple rendering

Faʻunga ʻo e falé ne ʻomi ia ʻe he ongo tā palani ko Hailame Pope mo Hāloti W. Pētoni.

Ko e taha ʻo e ngaahi misiona maʻongoʻonga taha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ko e ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki he kakai ʻi he māmaní, ʻo tatau pē ki he moʻuí mo e maté. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e taumuʻa naʻe fakatahataha ai ʻa e … kakai ʻo e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga kuonga ʻi māmaní … ke langa ki he ʻEikí ha fale ke Ne lava ʻo fakahā ai ki Hono kakaí ʻa e ngaahi ouau ʻo Hono falé.”1

ʻI he kamataʻanga ʻo e senituli 20, ko e ʻū temipale pē ʻe fā naʻe ʻi māmaní, naʻe tuʻu kotoa ia ʻi ʻIutā. Ko ia ai, naʻe hoko ʻa e tānaki ki ʻIutaá ko e tefitoʻi founga ia ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Naʻe liliu ia ʻi he 1919. ʻI he ʻaho 27 ʻo Nōvema, 1919, naʻe fakatapui ai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945) ʻa e Temipale Laʻie, Hauaiʻí. Naʻe fakaʻilongaʻi heni ha taimi fakahisitōlia ʻo e liliú ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻatā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki he ngaahi fonua lahi.

ʻI he ngaahi tūkunga lahi, naʻe hoko ʻa e Temipale Laʻie Hauaiʻí ko e fuofua temipale fakavahaʻapuleʻangá. Naʻá ne tokoniʻi leva ʻa e kāingalotu mei Hauaiʻi, Nuʻusila, Haʻamoa, Tonga, Tahiti, Siapani, mo ʻAositelēliá. ʻI he hokohoko atu ke tupulaki ʻa e Siasí ʻi he Pasifikí mo ʻĒsiá, naʻe hokohoko atu e tokolahi ange ʻa e tukui fonua naʻe tāpuekina ʻe he temipale ko ʻení.

ʻOku fakaʻilongaʻi he taʻú ni ʻa e taʻu ʻe 100 ʻo e makamaile mahuʻinga ko ʻení ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he fakatou tafaʻaki ʻo e veilí.

Tānaki Fakataha mei Haʻamoá

ʻOku tuʻu ʻa e ʻotu motu Haʻamoá ʻi he maile nai ʻe 2,500 (4,023 km) mei Hauaiʻi. ʻI he 1919, naʻe pehē ʻe Sione Q. ʻĀtama, ko e palesiteni misiona ʻi Haʻamoá, “ʻI he kakato pē ʻa e temipale ʻi Laʻié, ne hangē naʻe fakafokifā pē holi mālohi ʻa homau kakaí ke fakatau atu ha koloa feʻunga ka nau ʻalu ki he temipalé.” Hangē ko ʻení, naʻe ngāue fakafaifekau taʻetotongi ʻa ʻAulelio ʻAnae ʻi ha taʻu ʻe 20. Koeʻuhí ko ʻene feilaulau ʻi he ngaahi taʻu lahí, naʻe ʻikai ai haʻane paʻanga feʻunga ke folau ki Hauaiʻi. Ko ia naʻe fakatau atu ʻe Misa ʻAnae ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú peá ne tānaki ai ha U.S.$600 pe $700.2 Naʻe feilaulauʻi ʻe Misa ʻAnae mo e kakai Haʻamoa kehe ʻa e meʻa kotoa pē ne nau lavá ke nau hiki ki Laʻie lolotonga e taʻu 1920 tupú.

Naʻe ʻi ai ha fāmili ʻe taha ko e fāmili Leotá, ne nau tūʻuta ʻi Hauaiʻi ʻi he ʻAho ʻUluaki ʻo e Taʻu 1923. Naʻe manatu ʻa e taʻu fitu ko Vailine Leotá ʻo pehē, “Ko ʻemau fuofua [vakai] ki he temipalé … ko e meʻa fakaʻofoʻofa taha ia kuo mau mamata ki aí.”3 ʻI he hili pē ha uike ʻe ua mei ai, naʻe maʻu ʻenitaumeni e ongomātuʻa ʻa Vailiné, ʻa ʻAivao mo Matala, pea naʻe silaʻi kinaua ko ha ongomātuʻa, pea silaʻi mo ʻena fānaú kiate kinaua. Naʻe ngāue faivelenga ʻa e ongomātuʻa Leotá ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi ha taʻu ʻe 50 pea naʻe tanu kinaua “ʻo ofi ki he temipale ne na ʻofa lahi aí.”4 ʻI he ʻaho ní, kuo laungeau hona hako tui faivelengá ʻoku nau nofo ʻi Hauaiʻi.

Ko Ha Ngāue Taʻemalava

Neongo naʻe tokolahi e kāingalotu ʻi he Pasifikí ne nau mavahe mei honau fonua tupuʻangá ke hikifonua ki Hauaiʻí, ka ne lahi e ngaahi uooti mo e kolo ʻo e Siasí mei he tukui fonua kehekehe ne nau fokotuʻutuʻu ha ngaahi folau fakakulupu ki he temipalé, naʻe ui ko e kulupu folau temipalé. Naʻe hoko ʻa e fakatahaʻanga fakalaumālie ko ʻení ko ha founga ia ke folau ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé, pea toe foki mai leva ki ʻapi ke langa ʻa e Siasí ʻi honau fonua ʻonautolú.

ʻI he fakatapuí, naʻe lotu ʻa Palesiteni Kalānite ki he ʻEikí ke Ne fakaava ha hala maʻá e Kāingalotu ʻi Nuʻusila mo e ʻOtu Motu Pasifikí kotoa pea mo maluʻi ʻenau tohi hohokó koeʻuhí ke nau haʻu ki he temipalé pea hoko ko e kau fakamoʻui ki heʻenau ngaahi kuí.

Naʻe kamataʻi ʻa e ngaahi kulupu folau temipalé ʻe ha kulupu ʻo e Kāingalotu Mauli ʻi Nuʻusilá ʻi he hili pē ha māhina ʻe ono mei hono fakatapuí. Neongo naʻe maile ʻe 5,000 (8,045 km) ʻa e Kāingalotú mei Hauaiʻi, ka naʻa nau fiefia ʻi he ongoongo ki he fakatapuí.

Naʻe fakaʻamua ʻe Vaimate mo Heni ʻAnalu ke na kau ʻi he fuofua kulupu ke folau ki he temipalé. Ka naʻe ngali taʻemalava ʻa e ngāué koeʻuhi ko e masiva ʻa e fāmilí pea mo e paʻanga Nuʻusila ʻe 1,200 naʻe fie maʻu ke fakamole ki he folaú—ko ha fuʻu paʻanga lahi ia. Te nau fie maʻu ke hoko ha mana.

Ne laui taʻu e muimui ʻa e fāmili ʻAnalú ki he faleʻi ʻa e palōfitá ke tānaki ʻenau lekooti tohi hohokó. Naʻe fokotuʻutuʻuna ʻa e ʻū lekooti ko iá lolotonga ia e tatali ʻa e fāmili ʻAnalú ke hoko ha maná. Naʻe ʻiloʻi ʻe hona foha ko Uiuiní ʻa e tui ʻene ongomātuʻá: “Naʻe ʻikai ʻaupito ke teitei mole e ʻamanaki ʻa ʻeku fineʻeikí ʻi he fakakaukau mahalo he [ʻikai] ke ne tūʻulutui mo ʻeku tangataʻeikí ʻi ha ʻōlita he temipalé.”

Naʻe hoko ha mana. Naʻe maʻu ʻe Uaimate ha aleapau mei he puleʻanga Nuʻusilá ki ha polōseki lahi ki ha ngāue langa. Naʻe ʻomi ʻe heʻene vahe ki he polōseki ko ʻení ha paʻanga feʻunga naʻe totongi mai kimuʻa ʻo lava ai ke totongi e fakamole ʻo e folau ki Hauaiʻí. Naʻe ikunaʻi ʻe Uaimate mo Heni ʻena manavahē ki he folau tahí ka na folau ki Hauaiʻi mo ha kulupu Kāingalotu ʻe toko 14 ʻi Mē 1920. Naʻá na maʻu hona ʻenitaumení pea naʻe silaʻi kinaua. Kuo hoko ʻa e meʻa naʻe taʻemalavá.

Ko e talanoa ki he fāmili ʻAnalú ko ha taha pē ia ʻo e ngaahi talanoa ʻe laui afe fekauʻaki mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne nau folau ki he Temipale Laʻie Hauaiʻí ke maʻu e ngaahi ouau mo e ngaahi talaʻofa naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi Hono falé. Naʻe fie maʻu heni ha feilaulau lahi, ka naʻá ne fakatupu ha Kāingalotu mālohi ange ʻa ia ne nau toe foki mateuteu ki honau ngaahi fonua tupuʻangá ke tataki e Siasí.5

Ko Hono Langa ʻo Laʻié

Naʻe hokohoko atu hono faitāpuekina e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he kotoa ʻo e Pasifikí mei he ngaahi ngāue ʻa e Siasí ke fakatupulaki ʻa e Laʻie ʻo onopōní. ʻI he 1950 tupú mo e 1960 tupú, naʻe uiuiʻi ai ha kau faifekau mei Hauaiʻi, Tonga, Haʻamoa, Nuʻusila, Tahiti, ko e ʻOtu Motu Kukí, Fisi, mo ʻAmelika Tokelau ke nau fakaʻaongaʻi honau ngaahi talēniti fakafonuá mo e taukei ʻi he langá ke tokoni ki hono langa ʻo e Kolisi ʻo e Siasí ʻi Hauaiʻí (ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻi he taimi ní), ko e Senitā Fakafonua ʻo Polinisiá, mo ha senitā foʻou maʻá e kau ʻaʻahi ki he temipalé. Ko e kau faifekau ʻe toko fāngofulu mā fitu mei Tonga mo Haʻamoa ne nau maʻu ʻenau ngaahi ouau fakatemipalé ʻi he ʻaho 3 ʻo Mē, 1960—ko ha fakatātā ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie naʻe hoko fakataha mo ʻenau ngāue fakatuʻasinó (vakai ki he Building Missionaries in Hawaii, 1960–1963, Laipeli ki he Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleiki Siti, 100).

Ko ha faifekau ʻe taha ko Mate Teʻo, naʻe hoko ha vela lahi kiate ia kimuʻa peá ne mavahe mei Haʻamoá, ka naʻá ne kei haʻu pē ki Hauaiʻi. Naʻe manavahē ʻa e kau toketaá naʻa hoko ʻa e fuʻu moho hono nimá ke fie maʻu ai ke tuʻusi. Naʻe tokolahi hono ngaahi kaungā-ngāue fakafaifekau ne nau lotua ia. Lolotonga ʻa e ʻi he temipalé ʻa Misa Teʻó, naʻá ne tangi ki he ʻEikí ʻo pehē, “Ala mai ki he nima ko ʻení. Fakamoʻui ange ʻa e nima ko ʻení koeʻuhí ke u lava ʻo tokoni ki ha meʻa siʻi pē te u lavá.” Naʻe kamata ke fakamoʻui ia ʻi he taimi pē ko iá. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻikai ʻilonga ha piki ʻi hono nimá. ʻOkú ne hoko he taimí ni ko ha tokotaha faisila ʻi he Temipale Laʻie Hauaiʻí pea ʻokú ne pehē, “ʻOku maʻu ʻe he temipale ko ʻení … ha ivi tākiekina mālohi ʻi he tukui kolo ko ʻení ʻo ʻikai ngata pē ʻi heni, ka ʻi he kotoa ʻo e Pasifikí” (ʻi he Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 328–330).

Tānaki Fakataha Fakalaumālie mei ʻĒsiá

Hili e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní mo hono toe fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi Siapaní, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Kāingalotu ʻi aí ʻa e fuofua kulupu folau temipale ʻa e kau ʻĒsiá. ʻI he 1965, naʻe folau mai ai ha vakapuna ne fonu ʻi he Kāingalotu mateaki ʻe toko 165 mei Tokiō ki Hauaiʻi ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé. Naʻe hoko ʻa e folau ko ʻení ke fakatupu ai ha mālohi fakaofo ki he Siasí ʻi Siapani. Ko ha pēseti ʻe hivangofulu-mā-nima ʻo e kāingalotu ko ʻení ne nau kei mālohi pē ʻi he Siasí. Naʻe hoko ha toko nima ʻiate kinautolu ko e kau palesiteni temipale ʻi honau fonua tupuʻangá, ʻo kau ai ʻa ʻEletā ʻIosihiko Kikusi, ko e fuofua Taki Māʻolunga mei Siapaní.6

ʻI he 1970, naʻe folau ai ha kāingalotu Kōlea ki Laʻie. Naʻe pehē ʻe ha palesiteni fakakolo ko Soi Uki Uani, “Naʻa mau ʻalu ki he temipalé pea naʻe tupu ai ʻemau fakakaukau mo fakaʻaaki kimautolu ki he founga ʻe lava ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí. Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e palani taʻengatá; kuo fakamālohia ʻemau fakamoʻoní ʻo fuʻu tōtuʻa pea faingataʻa ke fakamatalaʻi. Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia maʻá e kakai ʻo Kōleá ke nau maʻu e faingamālie ke ʻalu ki he temipalé.”7

ʻĪmisi
Laie Hawaii Temple at night

Laʻitā ʻo e tā tongitongi ʻo e Temipale Hauaiʻí ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí; ko e laʻitā ʻo e Temipale Laʻie Hauaiʻí ʻi he efiafi poʻulí, tā ʻa Carla Johnson

Ko Hono Tānaki Hotau Kāinga kuo Pekiá

ʻI he taimi ʻoku malava ai ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ʻi ha fonua, ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻo ʻikai ngata pē ʻiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua ko iá ka ko kinautolu foki mei he fonua ko iá ʻoku nau ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Kuo ongoʻi ʻa e tāpuaki ko ʻení ʻe he kāingalotu ʻi he tukui fonua ʻĒsiá, ʻa ia kuo laui senituli ʻenau tauhi ha lekooti tohi hohoko fakaikiiki moʻoni.

Naʻe hikifonua ʻa e ongomātuʻa ʻa Kuai Suni Langí mei Siaina ki Hauaiʻi. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Kauai ʻi he 1894 pea papitaiso ia ʻi he 1944 ʻi he hokosia hono taʻu 50. Naʻe akoʻi ʻe Misa Langi ʻa e hisitōlia fakafāmilí ʻi he lotú pea naʻá ne talaange ki heʻene kalasí, “Naʻá ku mata meʻa-hā-mai ʻi ha pō ʻe taha peá u sio ai ki hoku kāinga kuo pekiá ne nau kole mai ke u ngāue maʻanautolu.” Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻá ne maʻu ʻene tohi hohokó mei hono mehikitanga ʻi Siainá: naʻe peesi ʻe 22 ʻi he lea faka-Siainá pea fakahaaʻi ai ʻa ʻene ngaahi kuí ʻo aʻu ki he 1221 AD. Naʻá ne ngāue fakataha mo hono foha ko Kelení pea mo hono ʻofefine ʻi he fono ko Sulianá ke fakakakato ʻa e ngaahi ouau ʻe laui afe ʻi he temipalé maʻa honau fāmilí. Naʻe hoko ʻa Keleni mo Suliana Langi ko e palesiteni mo e metuloni ʻo e Temipale Laʻié mei he 2001 ki he 2004.8

Ko e Takainga Tohi Naʻe ʻIkai Velá

Naʻe haʻu ʻa Misi ʻEkuasi ki Hauaiʻi mei Siapani ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1900 tupú pea naʻá ne haʻu mo ha takainga tohi silika faka-Siapani. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa hono mokopuna fefine ko Kanani Keisí ʻi Siapani pea naʻá ne ʻiloʻi kimui ko e takainga tohi ʻa ʻene kui fefiné ne aʻu ia ki heʻene ngaahi kui ʻi he meimei taʻu ʻe tahaafe kuohilí.

ʻI he 2013, naʻe vela ʻa e fale ʻo Kananí ʻo ʻosiʻosingamālie. Naʻe mole meiate ia mo hono fāmilí ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he velá. Naʻa nau faʻo ʻenau tohi hohokó ʻi ha ʻū topu pelesitiki ʻi honau lalo mohengá. ʻI he ʻosi ʻa e velá, naʻa nau foki ki he falé, ka ko e meʻa pē ne nau maʻú ko e efuefu mo e malala.

Naʻe pehē ʻe Kanani, “Ko e meʻa pē naʻá ku fakaʻamu ke maʻú ko e tatau ʻo e takainga tohí mo hono liliú mo e hisitōliá. Naʻe toe fakapapauʻi mai kiate au naʻe ʻosi fakahoko ʻa e ngāue fakatemipale kotoa pē ki heʻeku ngaahi kui Siapaní, ka naʻe matuʻaki mahuʻinga kiate au ʻa e tatau ʻo e takainga tohí.”

ʻI he fakasio ʻe Kanani mo hono husepāniti ko Pilí ʻi he efuefú, naʻe faifai peá na maʻu ha milemila lanu pulū. Naʻá na maʻu ʻi he loto milemilá ha tatau ʻo e takainga tohí, fakataha mo hono liliú mo ha tohi hisitōlia fakafāmili, naʻe fakaofo ʻene kei kakató. Naʻe ʻilonga pē vela siʻisiʻi ʻi he tafatafaʻaki ʻo e takainga tohí, ka ko e meʻa pē ia ʻi hona loki mohé naʻe haó.

ʻOku ongoʻi ʻe Kanani naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa e takainga tohí “maʻá e lelei ʻo hoku hakó ko ha fakamoʻoni ʻo ʻene ʻofa ʻiate kitautolú pea mo fakahaaʻi ʻa hono mahuʻinga ke fakahoko ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé” (ʻi he Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 172–74).

Tānaki Fakataha ʻo fakafou ʻi he Akó

Kuo ope atu foki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Temipale Laʻie Hauaiʻí kiate kinautolu kuo nau fakataha mai ki Laʻie ke maʻu ha ako māʻolunga angé. Talu mei he 1950 tupú, mo e omi ha laumano ʻo e fānau akó ki he feituʻu ko BYU-Hauaiʻi he taimi ní mei he ʻotu Polinisiá mo ʻĒsia. Ko e tokolahi ʻo e tamaiki ako ko ʻení kuo nau fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá pea nau hoko ko e kau ngāue ouau fakatemipale. Kuo tokoniʻi ʻe he Temipale Laʻié ʻa e tamaiki akó ke nau fakatupulaki ha ʻofa ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé pea kuo faitāpuekina ai kinautolu ke nau mateuteu lelei ange ke tokoni ʻi he taimi ʻoku langa ai e temipalé ʻi honau ngaahi fonua tupuʻangá.

Naʻe haʻu ʻa Suni Sua Sēmisi mo hono tokouá mei Singapoa ki BYU-Hauaiʻi ʻi he 1970 tupú. Naʻá na fakatou mali ki ha ongo tangata mei ha ongo fonua kehe ʻi he 1978. Naʻe manatuʻi ʻe Sisitā Sēmisi, “Naʻe hoko ʻema mali ʻi he Temipale Laʻié ke ʻomi ai ha ongo papi ului mo fakatahaʻi ha tukufakaholo fakafonua ʻe ua ki taimi mo ʻitāniti kotoa—ko e kamataʻanga ʻo ha meʻa ʻokú ma fakatuʻamelie ʻe hoko ko ha tukufakaholo ʻo e ngaahi tāpuaki fakatemipalé ʻi homau fāmilí. Ko ʻema malí ko e ua pē ia ʻo e ngaahi mali taʻengata ʻe laungeau ʻoku kau ai ʻa e tamaiki ako BYU-Hauaiʻí ʻa ia kuo fakahoko ʻi he temipale Laʻié, mahalo ko e taha ia ʻo hono ngaahi tukufakaholo maʻongoʻonga tahá ʻi he taʻu ʻe onongofulu ʻo e tuʻu ʻa e ʻunivēsití” (ʻi he Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 236).

ʻOku Hoko Atu e Tānaki Fakatahá

ʻOku tuʻu ʻa e Temipale Laʻie Hauaiʻí ʻi he feituʻu manakoa ʻo e Pasifikí ʻi he vahaʻa ʻo ʻAmelika mo ʻĒsiá, kuó ne fakaava ha faingamālie ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé maʻá e ngaahi puleʻanga lahi. Ko ia, naʻe hoko ʻa e tānaki ʻo ʻIsilelí ko ha tefitoʻi fakatahaʻanga fakalaumālie ʻi he malava ʻa e kāingalotú ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, pea toe foki leva ke langa ʻa e Siasí ʻi honau fonua tupuʻangá. Kuo tokonia ʻe he faingamālie ko ʻení ke tupu ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ki he ngaahi fonua mo e kakai tokolahi ʻi he fakatou tafaʻaki ʻo e veilí.

ʻI heʻetau fakamanatua e taʻu 100 ʻo e Temipale Laʻie Hauaiʻí, ʻoku tau monūʻia ke mātā tonu ki ha makamaile ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea mo hano fakakakato e kikite ʻa e palōfita ko Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku lalahi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻa ia ʻoku nau ʻi he ngaahi motu ʻo e tahí” (2 Nīfai 10:21).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 482.

  2. Vakai, James Adams Argyle, comp., “The Writings of John Q. Adams,” 14, FamilySearch.org.

  3. Vailine Leota Niko, in Clinton D. Christensen, comp. Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi (2019), 70–71.

  4. Aivao Frank Leota (1878–1966), FamilySearch.org.

  5. Vakai, Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 64–65.

  6. Vakai, Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 114–17.

  7. Choi Wook Whan, ʻi he “Going to the Temple Is Greatest Blessing,” Church News, Apr. 17, 1971, 10.

  8. Vakai, Christensen, Stories of the Temple in Lāʻie, Hawaiʻi, 166.