2019
Ngaahi Kaungāmeʻa Ne Nau Vahevahe ʻEnau Māmá mo Aú
ʻOkatopa 2019


Ngaahi Kaungāmeʻa Ne Nau Vahevahe ʻEnau Māmá mo Aú

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Paha Kalefōnia, Mekisikou.

Naʻá ku ongoʻi manavahē mo tuenoa. Naʻá ku hiki leva ki ha fonua ʻe taha peá u fuofua ʻalu ai ki he lotú hili ia ha taimi fuoloa.

Naʻá ku nofo mo ʻeku faʻeé ʻi ha kiʻi kolo ʻi Mekisikou ʻa ia naʻe feʻilongaki ai ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví, ka naʻá ku puputuʻu pea ko e finemui pē au ʻi he koló ne mālohi ʻi he siasí.

Naʻá ku fakaʻamu ke u tatau mo kinautolu, ko ia ne u fai ʻa e meʻa pē taha naʻe ʻuhingamālie he taimi ko iá: ko e faikaumeʻa. Ko e taha pē ʻeni ʻo e ngaahi fehalaaki lahi ne kamata ke u faí. Naʻe kamata ke u fakatamaiki mo fakakaukau ne u matuʻotuʻa feʻunga ke u fili pē maʻaku, ʻa ia ne fakaʻau ke u hoko ai ko ha finemui māmalohi naʻe nofo ʻi he fakapoʻuli ʻo e ʻikai ha takiekina mei he ongoongoleleí.

Naʻe feʻunga mo ha taʻu ʻe taha ʻeku nofo ʻi he fakapoʻulí, pea naʻe fakaʻau ke toe fakapoʻuli ange ʻi he fakalau ʻa e ʻahó. Naʻe hoko ʻeku ngaahi fili halá ke u faʻa kē ai mo hoku fāmilí, peá u ʻiloʻi he ʻikai ke u kei lava ʻo nofo fakataha mo kinautolu. Ka naʻe mālōlō hoku kaungāmeʻa ofi ʻi he Siasí peá u toki ʻiloʻi ai ʻoku mole ha meʻa mei heʻeku moʻuí. Ko e meʻapangó he ne u tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá mo e ongoongoleleí. Ne ʻikai ke u toe tui ʻoku maʻu e ngaahi tāpuakí ʻi he talangofuá. Naʻá ku ʻiloʻi kapau he ʻikai ke u kamata moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, te u kei tukunoaʻi pē ʻeku fehokotaki mo e Siasí mo kei moʻui ʻaki pē ʻa e tōʻonga fakamāmaní.

Ne u lolotonga tangutu ʻi hoku mohengá ʻi ha loki fakapoʻuli ʻo tangi mo fakaʻofaʻia pē ʻiate au ʻi heʻeku ʻiloʻi ne u ilifiá—ilifia ʻi heʻeku nofo toko taha ʻo ʻikai ha taha ke u talanoa mo iá, ilifia ʻi he ʻikai ke u lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fehalaaki kotoa pē kuó u faí, ilifia naʻa ʻikai fakamolemoleʻi au ʻe ha taha, tautautefito ki he ʻOtuá.

Ne faifai peá u hiki ki Minesota, USA, ki heʻeku ongo kuí, ʻa ia ʻoku ʻikai ke na kau ki he Siasí. Naʻá ku folau fakataha mo e mali ua ʻeku fineʻeikí, pea ko e ʻuluaki Sāpate ne u ʻi aí, ne mau ʻalu ʻo lotu ʻi he houalotu sākalamēnití pē. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahaʻangá naʻá ku ʻosi fakakaukau ke u mavahe mei he Siasí, ka ne u ʻohovale ʻi he ʻamanaki ke mau heka ki he meʻalelé, ne mau sio ki he tulimui mai ʻa e pīsopé. Naʻá ne ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi pea naʻá ne fakaafeʻi kimautolu ke mau toe foki mai ʻi he Sāpate hono hokó—pea ne mau fai ia.

ʻI he Sāpate hokó, ʻi he tuku pē ʻa e houalotu sākalamēnití, kimuʻa peá u tuʻu ki ʻolungá, naʻe takatakaiʻi au ʻe he kau finemui mei he uōtí—ko e kau finemui te nau tokoni ke liliu ʻeku moʻuí.

ʻĪmisi
young woman by a path leading to a church in the distance

Tā fakatātā ʻa Alberto Ruggieri

Naʻe fakaʻohovale pē ʻeku maʻu ha moʻui foʻoú: ko ha moʻui naʻe ʻi ai ha pīsope mo ha palesiteni Finemui naʻe tokanga kiate au, kae hiliō aí ko ha kau finemui naʻa nau feinga ke moʻui fakaʻaho ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻa ia ne nau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui māʻolungá mo taukaveʻi ʻa e totonú. Naʻe hulu fau e ulo atu ʻenau māmá pea lava ai ke nau fakamaama hoku halá.

Ko e taimi ia ne u ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ke u faí: “Tuku ke ulo pehē [ʻeku] māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki [heʻeku] ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa [ʻeku] Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí” (vakai, Mātiu 5:16). Pea naʻe kamata leva ʻeku ʻalu ki he lotú mo e Mutualé he uike kotoa, lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotu he ʻaho kotoa pē, teunga taau, fakaʻaongaʻi e lea ʻoku tāú, ʻalu ki he temipalé, mo teuteu ke maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké.

Ne u liliu kakato, ka ne u toki fakatokangaʻi pē ia ʻi he taimi ne u ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kemi ʻa e Finemuí, peá u ʻiloʻi leva ne ʻi ai pē ʻeku fakamoʻoni—ko ha fakamoʻoni te ne fakamanatu mai ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au, ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻaku, pea ʻoku ʻikai ke Ne finangalo ke u tuenoa. Ko ha fakamoʻoni ne ulo atu mo mālohi naʻá ne liliu ai au. Ko ha fakamoʻoni ke vahevahe mo fakamaama ʻo ʻikai ngata pē ʻi hoku halá kae pehē foki ki he niʻihi kehé. Ko ha fakamoʻoni ʻoku ʻikai manavahē ke ulo ʻi he fakapoʻulí.