2019
Ko e Kōlomú: Ko e Feituʻu ke Kau ki Ai
Mē 2019


Ko e Kōlomú: Ko e Feituʻu ke Kau ki Ai

ʻE fie maʻu ʻe he ʻEikí ke mou fokotuʻu ha kōlomu mālohi. ʻI Heʻene tānaki ko ia ʻEne fānaú, ʻoku nau fie maʻu ha feituʻu ke kau ki ai pea mo tupulaki ai.

̄Naʻe hoko ʻa ʻOnitulei Sepako ʻi he 2010 ko ha talavou ʻoku fekumi ki he moʻoní. Neongo naʻe teʻeki ai ke ne fai ha lotu fakamātoato moʻoni kimuʻa, ka naʻe fakakaukau ke ne ʻahiʻahi. Hili ha taimi nounou mei ai, kuo feʻiloaki mo e ongo faifekaú. Naʻá na foaki ange ha kaati tufa mo ha fakatātā ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ongoʻi ʻe ʻOnitulei ha faʻahinga meʻa peá ne kole ai ki he ongo faifekaú pe te na fie fakatau ange ki ai e tohí. Naʻá na talaange te ne lava ʻo maʻu taʻetotongi pē ʻa e tohí kapau ʻe haʻu ki he lotú.1

Naʻe maʻu lotu ai ʻa ʻOnitulei ʻi he Kolo Mosuti naʻe toki fokotuʻu ʻi Potisuana, ʻi ʻAfiliká. Ka ko e kiʻi koló ko ha kiʻi kulupu feʻofoʻofani ia naʻe toko 40 nai hono kāingalotú.2 Naʻa nau talitali lelei ʻa ʻOnitulei. Naʻe fakahoko ki ai e ngaahi lēsoni fakafaifekaú pea naʻe papitaiso. Naʻe fakafiefia moʻoni.

Hili ia pea hā leva? Naʻe founga fēfē ha kei mālohi ʻa ʻOnitulei? Ko hai ʻe tokoni ki ai ke fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá? Ko ha tali ʻe taha ki he fehuʻi ko iá ko ʻene kōlomu lakanga fakataulaʻeikí!3

Ko e taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā hono tūkungá, ʻe ʻaonga ki ai ha kōlomu ʻoku mālohi. ʻE hoku ngaahi tokoua kei talavou ʻoku mou maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné, ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke mou fokotuʻu ha kōlomu mālohi, ko ha feituʻu ke kau ki ai ʻa e talavou kotoa, ko ha feituʻu ʻoku ʻi ai e Laumālie ʻo e ʻEikí, ko ha feituʻu ʻoku talitali lelei mo fakamahuʻingaʻi ai e kau mēmipa kotoa ʻo e kōlomú. ʻI hono tānaki ko ia ʻe he ʻEikí ʻEne fānaú, ʻoku nau fie maʻu ha feituʻu ke kau ki ai pea mo tupulaki ai.

ʻOku takitaha taki ʻe kimoutolu kau mēmipa ʻo e kau palesitenisī e kōlomú ʻa e halá ʻi hoʻomou fekumi ki ha fakahinohino fakalaumālie4 mo fakatupulaki ha ʻofa mo e ongo fakatokoua ʻi he kau mēmipa kotoa ʻo e kōlomú. ʻOku mou tokanga makehe kiate kinautolu ko e kau mēmipa foʻoú, ʻa ia ʻoku māmālohí, pe ʻi ai haʻanau fiemaʻu makehé.5 ʻOku mou langaki ha kōlomu mālohi ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.6 Pea ʻoku ʻaonga lahi ha kōlomu mālohi mo uouangataha ʻi he moʻui ʻa ha kiʻi talavou.

ʻI he taimi ne fanongonongo ai ʻe he Siasí e tokanga makehe ki he ako ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻapí,7 naʻe fakakaukau ha niʻihi ki ha kāingalotu hangē ko ʻOnituleí pea nau fehuʻi, “Fēfē ʻa e toʻu kei talavou ʻoku ō mai mei ha tūkunga fakafāmili ʻoku ʻikai ako ai ʻa e ongoongoleleí pea ʻoku ʻikai ha ʻātakai ʻo e ako mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi ʻapi? ʻE liʻaki ʻapē kinautolu?”

ʻIkai! ʻOku ʻikai totonu ke liʻaki ha taha! ʻOku ʻofa e ʻEikí ʻi he talavou mo e finemui kotoa pē. Ko kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí. Ko e poupou kitautolu ʻo e Siasí ki he ngaahi ngāue ʻoku fakatefito ʻi he ʻapí. Ko e taimi ʻoku siʻi ai e poupoú ʻi he ʻapí, ʻe hanga leva ʻe he ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí mo e kau taki, pea mo e ngaahi kaungāmeʻa kehé ʻo tokangaʻi mo poupouʻi ʻa e fakafoʻituituí mo e fāmilí ʻo ka fie maʻu.

Kuó u ʻosi mamata ki heʻene hokó. Kuó u ʻosi aʻusia ia. Naʻe vete ʻeku ongomātuʻá ʻi hoku taʻu onó, pea liʻaki ai ʻe heʻeku tamaí ʻa ʻeku fineʻeikí mo ha fānau iiki ʻe toko nima. Naʻe kamata ngāue leva ʻeku fineʻeikí ke tauhi kimautolu. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ne fie maʻu ai ha ngāue hono ua, pea mo ha toe tuʻunga fakaako kehe. Naʻe ʻikai hano taimi feʻunga ke ne ohi hake ai [kimautolu]. Ka naʻe tuʻu mai e ngaahi kuí, faʻē-tangatá, mehikitangá, kau pīsopé, pea tuʻu mai mo e kau faiako fakaʻapi ke tokoniʻi siʻeku faʻē angaleleí.

Pea naʻe ʻi ai haʻaku kōlomu. ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko hoku ngaahi kaungāmeʻá—hoku ngaahi tokoua—ʻoku nau ʻofa mo poupouʻi aú. Ko e ʻeku kōlomú ko ha feituʻu ke kau ki ai. ʻE ala pehē ʻe ha niʻihi ko aú ne faingataʻa mo ʻikai mahuʻinga tuʻunga ʻi he tūkunga hoku fāmilí. Mahalo pē naʻá ku pehē. Ka naʻe liliu ʻe he ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí e ngaahi meʻa ko iá. Ne fakalotolahiʻi au ‘e heʻeku kōlomú mo tāpuekina lahi ʻeku moʻuí.

ʻOku tau feohi mo ha kakai faingataʻa mo ʻikai mahuʻingaʻia. Pe mahalo ʻoku tau kau kotoa ʻi ha taha. Ka ʻoku tau takitaha maʻu ha kōlomu, ko ha feituʻu te tau lava ai ʻo maʻu ha mālohi mo ʻomi ha mālohi. Ko e kōlomú ʻoku “tokoni kotoa ki he tokotahá mo e tokotahá ki he taha kotoa.”8 Ko ha feituʻu ia ʻoku tau fefakahinohinoʻaki ai, fetokoniʻaki, pea mo langaki ʻa e uouangatahá mo e ongoʻi fakatokouá ʻi heʻetau tokoni ki he ʻOtuá.9 Ko ha feituʻu ia ʻoku hoko ai e maná.

ʻOku ou fie fakamatala atu ki ha ngaahi mana naʻe hoko ʻi he kōlomu ʻa ʻOnituleí ʻi Mosutí. ʻI heʻeku fakamatala e sīpinga ko ʻení, fakatokangaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne fakamālohia e kōlomu lakanga fakataulaʻeiki kotoa ʻokú ne fakaʻaongaʻí.

Hili e papitaiso ʻa ʻOnituleí, naʻá ne kaungā ō mo e kau faifekaú ʻi heʻenau akoʻi ha kau talavou kehe ʻe toko fā, naʻe iku papitaiso mo kinautolu foki. Naʻe ʻi ai he taimí ni ha kau talavou ʻe toko nima. Naʻa nau kamata ke fefakamālohiaʻaki pea pehē mo e kolo [ʻo e Siasí].

Naʻe papitaiso mo Tuso, ko e talavou ia hono onó. Ne vahevahe ʻe Tuso e ongoongoleleí mo ha toko tolu ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá, pea ʻikai hano taimi kuo toko hiva.

ʻOku faʻa tānaki ʻi he foungá ni e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí—ha niʻihi toko siʻi ʻi he taimi ʻe taha, ʻi he fakaafeʻi ʻe honau ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he kuongamuʻá ʻi hono ʻilo ʻe ʻAnitelū ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ne ʻalu vave ki hono tokoua ko Saimoné ʻo “ʻomi ia kia Sīsū.”10 Ko e meʻa tatau pē, ʻi he hili pē e hoko ʻa Filipe ko e ākonga ʻa Kalaisí, naʻá ne fakaafeʻi hono kaungāmeʻa ko Nātanielá ke “haʻu ʻo mamata.”11

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kau ha talavou ki he Siasí ʻi Mosuti, ko e fika hongofulú ia. Naʻe maʻu ʻe he kau faifekaú ʻa e fika 11. Pea naʻe papitaiso e talavou fika 12 ʻi he hili ʻene fakatokangaʻi e ʻaonga ʻo e ongoongoleleí ki hono ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻe fiefia lahi e kau mēmipa ʻo e Kolo Mosutí. Ko e kau talavoú ni ne nau “ului ki he ʻEikí, pea … fakataha ki he Siasí.”12

Naʻe kaunga lahi e Tohi ʻa Molomoná ki heʻenau uluí.13 ʻOku manatuʻi ʻe Tuso, “Naʻá ku kamata lau e Tohi ʻa Molomoná … ʻi he taimi kotoa pē naʻá ku ʻatā aí, ʻi ʻapi, ʻi he akó, mo e potu kotoa pē.”14

Naʻe tohoakiʻi ʻa ʻOlatile ki he ongoongoleleí koeʻuhí ko e sīpinga ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “Naʻe hangē ne [nau] liliu ʻi ha fisipā peé. … Naʻá ku fakakaukau naʻe tupu ia … ʻi he kiʻi … tohi naʻa nau kamata toʻo takai ʻi he … akó. Naʻá ku lava ʻo sio ki he kau tangata lelei kuo nau aʻusiá. … Naʻá ku loto mo au ke u liliu foki.”15

ʻĪmisi
Kolo Mosutí

Naʻe tānaki kotoa ʻa e kau talavou ʻe toko 12 ʻo papitaiso ʻi loto he taʻu pē ʻe ua. Ko kinautolú kotoa, ko ia pē naʻe mēmipa he Siasí ʻi hono fāmilí. Ka naʻe poupouʻi kinautolu ʻe honau fāmili ko e Siasí, kau ai ʻa Palesiteni Lakiuela,16 ko honau palesiteni fakakoló; ʻEletā mo Sisitā Teila,17 ko ha ongomātuʻa faifekau mali; mo ha kau mēmipa kehe ʻo e koló.

Naʻe fakaafeʻi ʻe ha taki fakakōlomu ko Misa Sūnia,18 ʻa e kau talavoú ki hono ʻapí ʻi he ngaahi hoʻatā Sāpaté ʻo akoʻi kinautolu. Naʻe ako fakataha ʻe he kau talavoú e folofolá mo fakahoko maʻu pē ha ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapi.

ʻĪmisi
Ko e ʻaʻahi ki he kāingalotú

Naʻe ʻave ʻe Misa Sūnia kinautolu ke nau ʻaʻahi ki he kāingalotú, kakai naʻe akoʻi ʻe he kau faifekaú, mo e taha kotoa naʻá ne fie maʻu ke fai ange ha ʻaʻahi. Naʻe heka kotoa e kau talavou ʻe toko 12 ʻi mui ʻi he loli ʻa Misa Sūniá. Naʻá ne fakahifo kinautolu ʻi he ngaahi ʻapí ʻo tautau toko ua pe toko tolu pea toki tānaki kimui ange.

Neongo ko e toki akó ni pē e kau talavoú fekauʻaki mo e ongoongoleleí mo ongoʻi naʻe ʻikai lahi ʻenau ʻiló, ka naʻe talaange ʻe Misa Sūnia ke nau vahevahe ha meʻa ʻe taha pe ua ne nau ʻilo fekauʻaki mo e kakai naʻa nau ʻaʻahi ki aí. Naʻe faiako, lotu, mo tokoni e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kei īkí ni ʻi hono tokangaʻi ʻo e Siasí.19 Ne nau fakahoko honau ngaahi fatongia fakataulaʻeikí mo aʻusia e fiefia ʻo e tokoní.

ʻĪmisi
Feohi Fakatokouá

Naʻe pehē ʻe ʻOnitulei, “Naʻa mau vaʻinga fakataha, kakata fakataha, tangi fakataha, mo hoko ko ha kau tautehina.”20 Ko hono moʻoní, ne nau ui kinautolu ko e “Kau Tautehiná.”

Ne nau fokotuʻu fakataha ha taumuʻa ke nau ngāue fakafaifekau kotoa. Koeʻuhí ko kinautolu pē ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi honau ngaahi fāmilí, naʻe lahi ha ngaahi meʻa-fakafeʻātungia ke nau ikunaʻi, ka naʻa nau fetokoniʻaki ai.

Naʻe maʻu taha taha ʻe he kau talavoú honau ngaahi uiuiʻi ngāue fakafaifekaú. Naʻe faitohi mai ʻa kinautolu naʻe muʻaki mavahé kiate kinautolu naʻe kei teuteú, ʻo vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo poupouʻi kinautolu ke nau ngāue. Naʻe ngāue fakafaifekau ha toko hongofulu mā taha ʻo e kau talavoú.

Naʻe vahevahe ʻe he kau talavoú ni ʻa e ongoongoleleí mo honau ngaahi fāmilí. Naʻe ului mo papitaiso ha ngaahi faʻē, tuofāfine, tokoua, kaungāmeʻa, pea pehē mo e kakai naʻa nau akoʻi ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. Naʻe hoko ha ngaahi mana pea tāpuekina mo ha ngaahi moʻui taʻefaʻalaua.

ʻOku ou lava pē ke ongoʻi e fakakaukau ʻa hamou niʻihi mahalo ko e faʻahinga mana peheé ʻe toki lava pē ʻo hoko ʻi ha feituʻu hangē ko ʻAfiliká, ko ha kelekele moʻui ʻoku fakavaveʻi ai hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ka neongo ia, ʻoku ou fakamoʻoniʻi ko e ngaahi tefitoʻimoʻoni ne ngāue ʻaki ʻi he Kolo Mosutí ʻoku hoko ia ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai, ʻe lava ke tupulaki hoʻomou kōlomú ʻi hono fakamālohia mo e vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Ko e taimi ʻoku feinga ai ha ākonga ʻe taha ke tokoni ki ha kaungāmeʻá, ʻe lava ke hoko ʻa e tahá ʻo ua. ʻE lava ke hoko ʻa e uá ʻo fā. ʻE lava ke hoko ʻa e faá ʻo valu. Pea lava ʻa e valú ʻo hoko ʻo hongofulu mā ua. ʻE lava ke hoko e ngaahi koló ko e ngaahi uooti

ʻĪmisi
Uooti Mosutí

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “Ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku hingoá, … vakai, te u ʻi honau lotolotongá.”21 ʻOku teuteu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ʻatamai mo e loto ʻo e kakai ʻoku tau feohí. Te tau lava ʻo muimui ʻi he ngaahi ueʻí, tokoni ki he fakafeohí, vahevahe ʻa e moʻoní, fakaafeʻi ha niʻihi ke nau lau e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻofa mo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau ʻilo hotau Fakamoʻuí.

Kuo mei taʻu ʻe 10 talu e kamata ʻe he Kau Tautehina Mosutí ʻenau fononga fakatahá, pea ʻoku nau kei hoko ko ha kau tautehina.

Naʻe pehē ʻe Katileko, “Mahalo ʻoku mau mavahevahe ʻi he vāmamaʻó, ka ʻoku mau kei fetokoniʻaki pē.”22

Ko ʻeku lotú ia ke tau tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ke kau fakataha mo Ia ʻi heʻetau ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí ke hoko ʻa e kōlomu takitaha ko ha feituʻu ʻoku tau kau ki ai, ko ha feituʻu ʻo e tānakiʻanga, ko ha feituʻu ʻoku tupulaki.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí, pea ko ʻEne ngāue ʻeni. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Mark and Shirley Taylor, comp., The Band of Brothers (Ngaahi talanoa mo e ngaahi fakamoʻoni ʻo e Uluí mei he Kolo Mosatí, 2012–13), 4, Church History Library, Salt Lake City.

  2. Personal correspondence, Letanang Andre Sebako, Band of Brothers resource files, 2011–19, Church History Library, Salt Lake City.

  3. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Boyd K. Packer, “Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku kau ai ki ha meʻa ʻoku lahi ange ʻiate ia. Ko ha meʻa ia ʻi tuʻa ʻiate ia ʻa ia te ne lava ʻo fai ai ha tukupā kakato” (“The Circle of Sisters,” Ensign, Nov. 1980, 109–10).

  4. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lasolo M. Nalesoni ʻa e founga ke kumia ai ha fakahaá peá ne pehē, “ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻaho, māhina ki he māhina, taʻu ki he taʻú, te ke ʻtupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá’” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95; vakai foki Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 150).

  5. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 8.3.2.

  6. ʻOku tokoni mo ha niʻihi kehe foki, kau ai e kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí mo e kau ʻetivaisá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ko e taha ʻo e ngaahi lelei hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ne fanongonongo ʻi he ʻaho 31 ʻo Māʻasi 2018, ke “fakaʻatā foki ai ʻa e pīsopé ke ne vahe atu ha fatongia lahi ange ki he palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e palesiteni Fineʻofá kae lava ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ʻo nofo taha ki honau ngaahi tefitoʻi fatongiá—tautautefito ki hono tokangaʻi ʻo e kau finemuí mo e kau talavou ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné” (“Vakai! Ko Ha Kau Tau ʻa e ʻOtuá,” Liahona,Mē 2018, 59). ʻE tokoni foki mo e kau ʻāngeló. ʻOku maʻu ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné ʻa e ngaahi kī ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1; vakai foki, Dale G. Renlund mo Lybbert Renlund, Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí [2018], 26). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “Ko e angamahení ʻoku ʻikai faʻa ʻilo ʻa e [kau ʻāngelo tauhí]. Ka ʻoku ʻi ai pē e taimi ʻoku fai ai e mamata kiate kinautolu. Ka neongo pe ʻoku ʻiloʻi pe taʻe-ʻiloʻi kinautolu, ʻoku nau takaofi maʻu pē . ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fakahoko ai ha fatongia fakaʻeiʻeiki ʻoku mahuʻinga fau ki he māmaní fakalūkufua. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakafoʻituitui pē ʻa e pōpoakí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku taumuʻa e kau ʻāngeló ke fai ha fakatokanga. Ka ko e lahi tahá ke fakafiemālieʻi, ʻoatu ha tokgana makehe ʻi he ʻaloʻofa pe tataki ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá” (“Ko e Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló,” Liahona, Nōvema 2008, 29). Kapau ʻokú ke fie maʻu ha faʻahinga tokoni pehē, te ke lava ʻo “kole, pea te ke maʻu” (Sione 16:24).

  7. Vakai, Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōvema 2018, 8.

  8. Vakai, Alexandre Dumas, The Three Musketeers (1844)

  9. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 8.1.2..

  10. Vakai, Sione 1:40–42.

  11. Vakai, Sione 1:43–46.

  12. 3 Nīfai 28:23.

  13. Vakai, D. Todd Christofferson, “The Power of the Book of Mormon” (lea ne toʻo mei ha seminā maʻá kau palesiteni fakamisona foʻoú, ʻaho 27 Sune 2017).

  14. Thuso Molefe, ʻi he Taylor, The Band of Brothers, 22.

  15. Oratile Molosankwa, ʻi he Taylor, The Band of Brothers, 31–32.

  16. Lucas Rakwela, Mochudi, Botswana.

  17. Mark mo Shirley Taylor, Idaho, USA.

  18. Clivester Junior Kgosiemang, Mochudi, Botswana.

  19. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:46–47, 53, 54

  20. Personal correspondence, Letanang Andre Sebako, Band of Brothers resource files.

  21. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32.

  22. Katlego Mongole, in “Band of Brothers 2nd Generation” (unpublished compilation), 21.