2019
Ngāue Fakaetauhi Fakamāmani Lahi ʻa e Kau ʻAposetoló
Mē 2019


Ngāue Fakaetauhi Fakamāmani Lahi ʻa e Kau ʻAposetoló

Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, ke fakatahataha ai e kau mēmipa kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki ha feituʻu pē ʻe taha mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití, ʻi heʻenau folau kotoa ki ʻĪtali ki he fakatāpui ʻo e Temipale Rome Italy ʻi Māʻasi 2019. (Vakai ki he talanoá ʻi he peesi xx.)

ʻI he ngaahi ngāue fakaetauhi kehe lolotonga e māhina ʻe ono kuo mahili atú:

Hili e ʻaʻahi ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi mo ʻEletā Tēvita A. Petinā ki he Fakatokelau mo e Fakatonga ʻo Kalolaina, USA, naʻá na lea ai ki he kakai ongosia ne uesia ʻi he afaá ʻi ha fakataha lotu efiafi ʻi Talahase, Folōlita, USA. Naʻe fakamanatu ʻe Palesiteni ʻOakesi ki he kau fanongó ko e faingataʻá mo e mamahí ko ha konga ia ʻo e moʻui fakamatelié, ka ʻo “Kapau te tau tui faivelenga mo faʻa lotu, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau lava ʻo ikunaʻi kinautolu.”

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā ʻOakesi ʻi Sikākō, ʻIlinoisi, USA, ki he kāingalotu kei talavou ʻo e Siasí kuo ʻosi malí ʻo pehē, “ʻOku muʻomuʻa ʻa e ului ki he ʻEikí ʻi he ului ki he Siasí. Pea ʻoku fakafou e ului ki he ʻEikí ʻi he lotú, akó pea mo e ngāué.” Pea naʻe fakamanatu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻi ʻAlesoná ʻo pehē, “Ko e ʻulungaanga lelei taha pē ke fakamatalaʻi ʻaki kitautolú, ko ʻetau hoko ko ia ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe fakahoko foki ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi ngāue kehe ʻi he funga ʻo e māmaní:

Naʻe lea toko taha pē ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻi ʻIngilani ʻi ha polokalama Kilisimasi ʻi he Falelotu Kolisi Pemipolokí ʻi he ʻUnivēsiti ʻOkisifōtí, ʻa ia naʻá ne akoʻi ai ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fakatefito ʻa e ʻuhinga fakafiefia ʻo e Kilisimasí ʻi he ʻaloʻi ʻo Kalaisí ka ʻi Heʻene moʻuí, pekiá mo “ʻEne ikunaʻi e feilaulau fakaleleí” foki.

Naʻe ngāue fakaetauhi ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻi Sao Paulo mo Salavatoa, Palāsila, ki ha haʻofanga kakai tokolahi ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga kae pehē foki ki ha fanga kiʻi kulupu mo ha niʻihi fakafoʻituitui, kau ai hono fakafiemālieʻi e fāmili ʻo ha faifekau taimi kakato ne toki mālōlō, kau ʻi he houalotu sākalamēniti mo e Lautohi Faka-Sāpate ʻo ha ongo uooti, kau fakataha mo ha kau hoa faifekau ʻi heʻenau ʻaʻahi ki he ngaahi fāmili ʻoku mēmipa pē ha konga ʻo e fāmilí, pea mo hono ʻiloʻi ia ʻe ha tokotaha ne toki papi ului lolotonga ʻene heka ʻi he lēlue Sao Pauló. Naʻá ne pehē ko Palāsilá ko ha “feituʻu ia ʻoku mahino moʻoni mo ʻiloa ai ʻa e fakakaukau ko ia ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní.”

Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ha fakataha makehe ʻi he Fonua Fakatahataha ʻo e Ngaahi Fonua ʻAlepeá, pea mo e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siteiki ʻApu Tapí. Naʻá ne ʻaʻahi ki ha senitā ako maʻá e kau kumi hūfanga ʻAfilika ʻi ʻIsipité mo ha senitā maʻá e kakai paeá ʻi ʻIulaki Ketisitani. Hili e feʻiloaki ʻa ʻEletā Petinā mo e kau kumi hūfangá naʻá ne lea ʻo pehē, “Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ne tokangaʻi ha konifelenisi ʻi ʻIsileli, ʻa e Vahefonua Selusalemá mo ha fakataha lotu ʻi he Senitā ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi Selusalemá. Lolotonga e konifelenisi hisitōlia fakafāmili ʻa e RootsTech ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, naʻe fakafofongaʻi ai ʻe ʻEletā Petinā ʻa e Siasí ʻi hono foaki ha tokoni $2 miliona ki he Senitā Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Misiume ʻAfilika ʻAmeliká ki he Hisitōlia Fakafāmilí.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻi ʻIukuleini, ʻAmēnia, Falanisē, Hangakali, Suisalani, Lomēnia, mo Sēkiá, ʻi he kaveinga ʻo e moʻui fakaʻaho ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí pea vahevahe ia ʻo fakafou ʻi he tā sīpinga mo e alanima atu ki he niʻihi kehé. Naʻe lea ʻa ʻEletā Kuki ʻi Niu ʻIoke Siti, USA, fekauʻaki mo e mahino tatau ʻoku maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e kakai Siú. Naʻá ne pehē, “ʻOku tau vahevahe mo hotau ngaahi kaungāmeʻa Siú ʻa e loto-hohaʻa ki he kakai ʻoku ngaohikoviá mo e niʻihi ʻoku nau fefaʻuhi mo ha ngaahi faingataʻa makehé.”

Naʻe ngāue fakaetauhi ʻa ʻEletā Kuki ʻi Mekisikou Siti, Melita, mo Kenikuni, Mekisikoú, ki he kau taki ʻo e Siasí, kāingalotú, kau faifekaú, mo e kau taki fakalotu, fakapuleʻanga mo fakapisinisí. Naʻe fai ha fakataha lotu naʻe kau ki ai ha toʻu tupu ʻe toko 800 mei ha siteiki ʻe valu ʻi Mekisikou Siti, pea naʻe fakamafola ia ki ha toʻu tupu ʻe toko 38,000 ʻi he kotoa ʻo Mekisikoú. Pea naʻe toe lea foki ʻa ʻEletā Kuki ʻi ha fakataha ʻi he holo ʻo e Fale Alea Meikisikoú, ʻa ia naʻá ne tapou ai ki he kakai tuí ke nau tuʻu maʻu mo uouangataha ʻi hono taukapoʻi e tauʻatāina ʻi he tui fakalotú.

Naʻe ʻilo ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻi Pueto Liko mo e Lepupelika Tominikení, neongo e ngaahi maumau mei he afaá, ka naʻe tuʻu ʻaliʻaliaki pē e kāingalotú. Naʻá ne pehē ʻoku “vēkeveke” ʻa e koló ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻe vavé ni pē ha tuʻu ha temipale ʻe tolu ʻi he ʻotu Kalipiané (ʻi Haiti, Pueto Liko, mo e Lepupelika Tominikení). Naʻá ne toe lea foki ʻi ha konifelenisi fakaepisinisi mo ha konifelenisi ki he tauʻatāina fakalotú. ʻI ha fakataha faiongoongo ʻi Uāsingatoni, D.C., USA, naʻe lea ai ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ki he mahuʻinga ʻo e moʻoní mo e faitotonú. Pea lolotonga e ʻalu ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻi ha ngāue ne vahe ai ki Kuatemala mo ʻEla Salavatoá, makehe mei he ngaahi fakataha kehé, naʻá ne kau atu ki ha ngaahi fakamafola televīsone ne mamataʻi ʻi he kotoa ʻo ʻAmelika Lotolotó, ʻa ia naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻa hono mahuʻinga ke ako e ongoongoleleí ʻi ʻapí.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻi ʻAfilika Tonga mo Simipāpuē, ki he kāingalotú ke nau manatu ki he Fakamoʻuí pea poupouʻi ʻa e fakakaukau ʻo e ako ʻoku fakatefito ʻi he ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí. ʻI ʻIngilani, Uēlesi, Falanisē, mo ʻAosituliá, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻa e mālohi ʻoku maʻu he taimi ʻoku laui toʻu tangata ai e ngaahi fāmili ʻoku nau kau ki he Siasí pea naʻá ne pehē ʻoku hokohoko atu e Kāingalotu ʻi ʻIulopé ke nau fai ha fatongia mahuʻinga ʻi hono fakatupulaki mo pukepuke e Siasí. Naʻá ne pehē ʻoku nau hoko ko e kau taukapo ʻo e tuí.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lānolo A. Lasipeni, ʻi haʻane lea ki he kau faiako semineli mo ʻinisititiuti ʻi Sōleki Siti, ʻIutaá, ʻo pehē ʻoku tokanga lahi e Siasí ki he taonakita ʻa e taʻu hongofulu tupú. ʻE malava ʻe he kau faiako seminelí mo e ʻinisititiutí ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí ʻaki ʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo ʻomi ʻe he Siasí ki hono taʻofi ʻo e taonakitá pea mo fakamanatu ki he kau akó ʻoku maʻu ha tokoni mo e tauhi fakalangi ʻi he Fakamoʻuí.

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻi Luanitā, ki ha fakamanatu ʻo ha tāmate fakafaʻahinga (genocide), ʻa ia naʻá ne pehē ai neongo e ngaahi fakamamahi he kuohilí, ka ʻoku fonu e kakai Luanitaá he taimí ni ʻi he “angaʻofa, angavaivai, fakalelei mo e fakamolemole” ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e tuʻunga lelei taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne foaki ha tokoni ʻofa ki he polokalama fakamanatú ʻo fakafofonga e Siasí. Naʻe toe ʻaʻahi foki ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ki ʻIukanitā, ʻItiopea, Tanisenia mo Matakasikā, ʻo ne fakahoko ai ha ngaahi konifelenisi fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, lea ki he kāingalotú mo e kau faifekaú, kau ki ha fakataha lotu ʻa e toʻu tupú mo e kau taautaha kei talavoú, ʻaʻahi ki ha kau ʻōfisa fakapuleʻanga, mo tali fehuʻi mo e mītiá.

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ki he tukui kolo mamaʻó lolotonga ʻene ngāue ki ʻĀsenitina mo Sileí, hangē ko ʻAnitofakasita ʻi he feituʻu toafa ʻi he fakatokelau ʻo Sileí; ko ha konifelenisi ki he Misiona ʻĀsenitina Komotolo Livatāviá; ko e Kolo ʻEla Kalafate ʻi ʻĀsenitiná, ʻa ia ne fakafonu ai ʻe ha kakai tokolahi ʻa e kiʻi falelotu siʻisiʻi ne ʻamanaki ko e toko 30–40 pē ʻe maʻulotú; pea mo ha fakatahaʻanga ʻi ʻUsaia, ʻĀsenitina, ʻa ia ne fakafofongaʻi ai ʻe he toko 600 ʻi he fakatahaʻangá ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotu mālohi ʻi he vahefonua Tiela tela Fuekó. ʻI he ngaahi feituʻu hangē ko Lio Kalekesi, ʻĀsenitiná, naʻe lea ai ʻa ʻEletā Lenilani fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fakatefito e naunau fakalēsoni ʻa e Siasí ʻi ʻapí mo e founga ʻe tāpuekina ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻi heʻenau tauhi e ʻaho Sāpaté.

ʻI Palakuai, ʻUlukuai, Silei, mo ʻĀsenitiná, naʻe vahevahe ai ʻe ʻEletā Kēliti W. Kongo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he folofolá mo ha ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni—ʻo kau ai e ngaahi kaveinga ʻo e ngāue fakaetauhí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, fakahā fakafoʻituituí, ko hono ngāue ʻaki totonu e hingoa ʻo e Siasí, pea mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ongoongoleleí ke maʻu ha ngaahi tali mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi tūkiaʻangá.

ʻI he senitā akoʻanga fakafaifekau ʻi Kuatemalá, naʻe vahevahe ai ʻe ʻEletā ʻŪlise Soālesi ha ngaahi lēsoni naʻá ne ako mei he ului ʻa ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni ko iá ke pouaki ʻaki e kau faifekaú ke nau tui faivelenga mo mālohi. Naʻá ne ʻaʻahi foki ki Kosita Lika mo Panamā pea naʻá ne pehē ko e kāingalotu ʻi ʻAmelika Lotolotó “ʻoku nau fie ngāue maʻá e ʻEikí. ʻOku nau fakaʻamu ke fai ʻa e meʻa ʻokú Ne folofola ke nau faí.” ʻI haʻane ʻaʻahi kimui ange naʻe kau ai e Lepapulika Tominikení mo Tilinitati mo Topako, peá ne pehē ai, “ʻoku fiefia ʻa e kakai [ʻi he Kalipiané] ʻi heʻenau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí.” Naʻá ne fakatapui foki ʻa e motu ko Kulakaó ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne toe pehē, “ʻOku ʻi ai ha kahaʻu lelei moʻoe Siasí ʻi Kulakao. ʻOku tui faivelenga ʻa e kakaí pea ʻoku nau loto ke maʻu ʻa e ongoongoleleí.”