2019
Ko e Ngāue Fakaetauhi, Fakataha mo e Lipooti ʻa e Kau Fefiné
Mē 2019


Ko e Ngāue Fakaetauhi, Fakataha mo e Lipooti ʻa e Kau Fefiné

Naʻe aleaʻi ʻe Sisitā Sini B. Pingihami, Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, pea mo Poni H. Kōtoni, Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi polokalama tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí, hangē ko e vai maʻá, tokangaekina ʻo e kau pēpē toki fāʻeleʻí, mo e huhu maluʻí, kae pehē foki ki he ngaahi polokalama ako ʻa e Siasí, lolotonga ia ʻena fakataha mo e kau taki fakapuleʻangá pea mo ngāue fakaetauhi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kana, Naisīlia, mo e Matāfanga ʻAivoleí (Côte d’Ivoire).

Naʻe pehē ʻe Sisitā Pingihami, “Ko e taumuʻa ʻo ʻemau ʻaʻahí ke feʻiloaki mo e Kāingalotú, fakahoko ha fakahinohino ki he kau fefiné, fanongo ki heʻenau ngaahi faingataʻaʻiá, ongoʻi honau lotó, pea mo fakahā kiate kinautolu ʻemau ʻofá.”

Naʻe fakahoko ʻe Sisitā Pingihami mo Sisitā Kōtoni ha fakataha lotu mo e kau faifekau ʻi he Misiona Ghana Accra West. Naʻá na toe feʻiloaki foki mo ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻi honau tukui ʻapí. Naʻe kau ʻa Sisitā Pingihami ʻi hono fuofua fakahoko ʻo e polokalama akoʻi e tohí mo e laukongá ʻi he ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku akoʻi ai ki he kakaí e founga e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Pea naʻe fakatou kau e ongo fafiné ki ha ako fakatakimuʻa naʻe fakamafola mei ʻAkalā, ʻa ia naʻe aʻutaki ki ha ngaahi haʻofanga ʻe 100 tupu ʻi ʻAfilika Hihifo; feʻiloaki mo e Uaifi ʻo e Palesiteni ʻo Kaná pea mo e Sekelitali Pule ki he Potungāue ʻo e Kakai Fefiné mo hono Fakafiemālieʻi ʻo e Masivá ʻi he puleʻanga ʻo e Siteiti Lakosí, ʻi Naisīlia.

Hili e fakataha ʻa Sisitā Kōtoni mo e kau fafine ʻi he Matāfanga ʻAivoleí, naʻá ne pehē, “ʻOku fakaofo kiate au e falala pea mo e mahino ʻoku nau maʻu ki he ʻOtuá pea mo Hono tuʻungá pea mo e meʻa te Ne lava ʻo fai ki heʻenau moʻuí.” Naʻá ne pehē ko e taimi naʻá ne lea ai fekauʻaki mo e fokotuʻu ha temipale ʻi ʻApitaní, naʻe tangi ha fefine ʻe taha ʻi heʻene fiefiá. Naʻe pehē ʻe Sisitā Kōtoni, “ʻOku mau mavahe pē mo ʻemau tokanga ki ʻAfiliká. ʻOku mau mavahe mo ha ʻofa foʻou [ki he kāingalotu ʻAfiliká].”

Naʻe foaki ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi, Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí, ha paʻanga naʻe maʻu mei he kemipeini Fakamaama ʻa e Māmaní ki he ʻū ʻōfisi ʻo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa ʻi Manihāteni, Niu ʻIoke, USA. “ʻOku fakafou ʻi he ngāue tokoní ʻa ʻetau fakalāngilangiʻi ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí,” ko e lea ia ʻa Sisitā Sōnasí, ʻi heʻene fakatokangaʻi ne fakaofo ke vakai ki he meʻa naʻe hokó “he taimi ne ʻiloʻi ai ʻe he kakaí ʻa e faingamālie lelei ko ia ke foakí.”

ʻI Sōleiki Siti, ʻIutā, USA, naʻe foaki ai ʻe Sisitā Seiloni ʻIupangikē, Tokoni ʻUluaki ki he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻa e paʻanga naʻe tānaki mei he “mīsini foaki” ʻo e Fakamaama ʻa e Māmaní ki ha pangikē meʻatokoni, ʻa ia ko ha tokoni ʻofa ʻokú ne tokangaekina e mata ʻo e kauleká, pea mo ha senitā maʻá e kau kumi hūfangá. Ko ha konga pē ʻeni ʻo e $2.3 miliona ne tānaki mei he ʻū mīsini ʻi ʻAlesona, Niu ʻIoke, mo ʻIutā, USA, pea mo Lonitoni, ʻIngilani, mo Manila, Filipainí, pea tufaki fakamāmani lahi ia ki he ngaahi kautaha tokoni ʻofá.