2018
Victor Barbinyagra
Siulai 2018


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Victor Barbinyagra

Kharkiv, ʻIukuleini

ʻĪmisi
Victor Barbinyagra sitting with mother

Naʻe fāʻeleʻi taʻehoko ʻa Vikitā, ʻi hono māhina tolú. Ko hono olá, naʻe lahi hano ngaahi faingataʻaʻia fakaesino pea ʻikai lava ʻo luelue kae ʻoua kuo taʻu fitu. Neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo iá, ka ne fili ʻa Vikitā ke hoko ko ha tokotaha fiefia. ʻOkú ne maʻu e fiefiá ʻi he tokoni mo fakahaaʻi e ʻofá ki he niʻihi kehé.

Tokotaha faitaá, Leslie Nilsson

Naʻe fāʻeleʻi taʻehoko au ʻi hoku māhina tolú pē. Naʻe pehē ʻe he kau toketaá mahalo he ʻikai lava ke u fai ha meʻa, ka naʻe feinga maʻu pē ʻeku faʻeé ke kumi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehekehe ke tokoniʻi au. Naʻe fai haku ngaahi faitoʻo kehekehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka naʻe ʻikai pē ke u lava ʻo luelue.

Fāifai, pea maʻu ʻe heʻeku fineʻeikí ha faitoʻo naʻe ngali te ne lava ʻo tokoniʻi au ke u kamata luelue. Naʻá ne fakakaukau kimuʻa peá ne fai iá ke ne kole ki he ongo faifekaú ke foaki mai hano tāpuaki. Hili hono tāpuakiʻi aú, ne mau ō leva ki he toketaá. Ko e faitoʻó ko ha ngaahi fakamālohisino kehekehe. Fāifaí, hili hono fai ʻo e ngaahi fakamālohisino ko iá, naʻá ku kamata leva ke luelue.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou loto mamahi koeʻuhí ko hoku ngaahi faingataʻaʻia fakaesinó, ka ʻoku ou feinga ke ʻoua naʻa ʻasi. ʻI he angamahení, ko ha tokotaha fiefia au, pea ʻoku ʻikai ke u fakahā ʻeku loto mamahí ki he niʻihi kehé.

Kae kehe, ʻi he taimi naʻá ku kei taʻu hongofulu tupu aí, naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku loto mamahi ai.

Ne ʻikai ke u toe fie ʻalu ki he lotú. Naʻá ku fehuʻi ki he ʻOtuá, “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ou pehē aí? Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke lava ai ʻo fakamoʻui aú? Ko e hā ʻoku ʻikai ke u fetuʻutaki lelei ai mo e niʻihi kehé?” Naʻe fakaloto-foʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení kiate au mo nau ʻai ke u loto mamahi ʻaupito, pea naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻe anga fēfē haʻaku liliu hoku tūkungá, peá u pehē ai mahalo ko e talí ke toʻo ʻeku moʻuí.

Ka ne u fakakaukau ki heʻeku faʻeé mo e meʻa te ne faí. Naʻá ku fakakaukau mahalo te ne ongoʻi fakaʻofaʻia moʻoni pea mo ongoʻi naʻá ne fai ha meʻa hala pe naʻe ʻikai feʻunga ʻene tokoniʻi aú. Ko e taimi ia naʻá ku pehē ai te u moʻui mo hokohoko atu ai peé.

Ko hono fakaʻosingá, ʻoku ou ongoʻi ko ha taha au ʻoku fiefia ʻaupito.

ʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi palopalema, ʻo tatau mo e tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻikai ke nau lahi ange pe iiki ange, pea neongo he ʻikai ke tau lava ʻo fakaleleiʻi peseti ʻe 100 kinautolu, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke tau matuʻuaki ʻetau ngaahi palopalemá mo fakalakalaka moʻoni ki muʻa.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻá e tokotaha kotoa pē ʻi he moʻuí ni neongo pe ko hai kinautolu.

Naʻe faʻa talamai ʻe heʻeku faʻeé ʻe lava pē ke hoko ʻa e tokotaha talavou tahá ko e tokotaha loto mamahi lahi taha, pea ʻe lava ʻa e tokotaha palakuú ʻo fiefia moʻoni.

Koeʻuhí ko e Siasí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke ke fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā, koeʻuhí he ko e palani ʻa e ʻOtuá ko ha palani ia ʻo e fiefiá. ʻOku ou tui ko e fiefiá ko ha meʻa ia ʻi loto ʻiate kitautolu, kae ʻikai ʻi tuʻa.

ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei he maʻu ʻo e tuí, falala ki he ʻOtuá, mo e moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku tokoni ʻeni ke tau maʻu ai ʻa e loto totonú mo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú ke tau toe lelei ange.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha meʻa ʻoku toe lelei ange ʻi he kahaʻú maʻá e tokotaha kotoa pē, pea kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku kovi, te ke lava pē ke fehangahangai mo ia.

ʻOku ou feinga ke ʻofa ki he kakaí koeʻuhí he ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ʻa ʻetau fetuʻutaki mo e kakaí. ʻOku ou feinga ke ʻofa ʻi hoku fāmilí koeʻuhi he ko e fāmilí ko homau kahaʻú ia, ko e meʻa mahuʻinga taha ia kiate kimautolú. Pea ʻoku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú.

Te u pehē, ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia: Feinga ke ke tali ho tuʻunga he taimi ní, neongo hoʻo ngaahi palopalemá, pea tui te ke lava ʻo toe lelei ange.

ʻĪmisi
Victor sitting at a table with his mother

ʻOku pehē ʻe Vikitā Pāpiniakulā, “ʻOku ou ʻilo te ke lava ʻo fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā, koeʻuhí he ko e palani ʻa e ʻOtuá ko ha palani ia ʻo e fiefiá.” Kuo maʻu ‘a e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻe Vikitā ʻo fakafou ʻi he folofolá.

ʻĪmisi
reading scriptures

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ʻa e fakahinohino ʻoku fie maʻu ʻi he moʻui ʻa Vikitaá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ha founga ki he tokotaha kotoa ʻi he moʻui ko ʻení ʻo tatau ai pē pe ko hai ia.”

ʻĪmisi
Victor hugging his mother

ʻOku pehē ʻe Vikitā, ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e ngaahi fāmilí, “Ko e meʻa kotoa pē ia ʻoku mahuʻinga taha kiate kimautolú.” ʻOkú ne nofo mo ʻene kui fefine, ko Tamala Kovaliová.

ʻĪmisi
Victor sitting by his mother

ʻOku fiefia ʻa Vikitā ʻi he tokoni mo fakahaaʻi ʻene ʻofá ki he niʻihi kehé, neongo e ngaahi faingataʻa ʻokú ne fehangahangai mo iá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou feinga ke ʻofa ki he kakaí koeʻuhí he ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ʻa ʻetau fehokotaki mo e kakaí.”

ʻĪmisi
Victor and Anton

ʻOku ʻaʻahi ʻa Vikitā ki hono kaungāmeʻa, ko ʻAnitoni Mikalovisikī, ʻa ia ʻoku hoko ko e palesiteni fakakolo ʻi Kakiví.