2018
Ko e Taʻemalavá Ko e konga Ia ʻo e Palaní
Siulai 2018


Founga Fakakomipiuta Pē

Ko e Taʻemalavá Ko e konga Ia ʻo e Palaní

Ko ha lēsoni ʻe fā te tau lava ke ako ai mei he ngaahi “taʻemalava” ʻi he folofolá.

ʻĪmisi
young adult woman

ʻOku ngali ko ha konga lahi ʻo e ʻinitanetí ʻoku nofo ki hono talaki ʻo e “ngaahi taʻemalava moʻoní”—mei he ngaahi taʻemalava ʻi he Pinterest ki he ngaahi fehalaaki ʻi he vitioó. Mahalo ʻoku tau fakaʻamu pē ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko kitautolu pē, ʻi he taimi ʻoku ʻikai feʻunga ai hotau lelei tahá. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha toe founga ʻe taha ke tau ʻiloʻi ai.

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fonu ho ngaahi ʻahó ʻi he taʻemalavá, maʻu ha loto lahi mei he folofolá. ʻOku nau fonu ʻi he ngaahi ngāue naʻe ʻikai haohaoa ʻa ha kakai fakaofo moʻoni. Ko e niʻihi ʻeni ʻo ʻenau ngaahi ngāué te ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi mahalo ʻokú ke lelei ange ʻi he tuʻunga ʻokú ke fakakaukau ki aí.

1. ʻOku ʻikai taʻofi ʻe he tuí ʻa e taʻemalavá; ʻokú ne ʻai ke mahuʻingamālie.

Naʻe fonu ʻa Nīfai ʻi he tuí ʻi heʻene foki mo hono ngaahi tokouá ke ʻomi e ʻū lauʻi peleti palasá, ka naʻe ʻikai taʻofi ʻe he meʻa ko iá ʻenau taʻemalavá—ʻa ia naʻe tuʻo ua (vakai, 1 Nīfai 3). Ka naʻe hanga ʻe heʻene tui ʻi he fehangahangai mo e taʻemalavá ʻo liliu ia ke hoko ko ha teuteuʻanga ki ha ola lelei. Naʻe tokoni nai ʻa e toutou fetaulaki ʻa Nīfai mo Lēpaní ke teuteuʻi ai ia ke ne ʻiloʻi ia, fakatātāʻi ia, ʻiloʻi hono ʻapí, pea mo mavahe mai mo e ngaahi lekooti toputapú? ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pau. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku faʻa makatuʻunga ʻetau lavameʻa ʻi he kahaʻú ʻi he funga ʻo ʻetau ngaahi taʻemalava ʻi he kuo hilí.

2. Naʻe tokaimaʻananga ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi taʻemalavá peá Ne palani kimuʻa.

Hili hono ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita kuo mole e peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomona ne hikí, naʻá ne tangi ʻo pehē, “Kuo mole kotoa!”1 Naʻá ne ʻiloʻi kuó ne fehālaaki. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe valokiʻi ia pea mahalo naʻa kapusi. Ka naʻe ʻikai mole kotoa. Naʻe tokaimaʻananga ʻe he ʻOtuá e taʻemalava ʻa Siosefá ʻi ha taʻu ʻe meimei 2,000 kimuʻa, pea naʻá Ne mateuteu ki ai.

Ko e meʻa tatau pē, naʻe ʻamanaki e ʻOtua ʻetau taʻemalavá kimuʻa peá Ne fakatupu ʻa e māmaní. 2 ʻOkú Ne malava ke liliu ʻetau ngaahi fehalaakí ko ha ngaahi tāpuaki (vakai, Loma 8:28). Pea naʻá Ne ʻomi ha Fakamoʻui koeʻuhí ko e taimi ʻoku fekauʻaki ai ʻetau taʻemalavá mo e angahalá, te tau lava ʻo fakatomala, ʻo tau lava ai ke “ako mei [heʻetau] aʻusiá ʻo ʻikai ke fakahalaiaʻi kitautolu.”3

3. ʻOua naʻá ke foʻi; ʻoku ʻikai ke tau sio maʻu pē ki heʻetau lavameʻá.

Naʻe uiuiʻi ʻa ʻApinatai ke ne malangaʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí. Kapau ne fuatautau ʻe ʻApinatai ʻene lavameʻá ʻo fakatatau mo e tokolahi ʻo e kakai naʻa nau fakatomalá, mahalo naʻe mei pekia ʻoku kei tui ko ha taha taʻemalava lahi. Ko e fuofua taimi naʻá ne fakatokanga ai ki he kakai ʻo e Tuʻi ko Noá ke nau fakatomalá, naʻe fakafisingaʻi ia pea mālō pē ʻene hao moʻui. (Vakai, Mōsaia 11:20–29.) Naʻe ʻikai ke foʻi, ka naʻá ne toe feinga pē, neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke tāmateʻi iá—pea naʻe hoko ia.

Ka koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne foʻi, naʻe iku pē ʻo fakatomala ‘a e kakaí (vakai, Mōsaia 21:33). ʻIkai ko ia pē, ka naʻe ului ʻa ʻAlamā, peá ne akoʻi mo papitaiso ha tokolahi, pea mo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí. Naʻe taki ʻe he hako ʻo ʻAlamaá ʻa e Siasí, pea taimi ʻe niʻihi ʻa e puleʻangá, ʻo aʻu pē ki he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea fakaului ai e lauafe, kau ai ʻa e konga lahi ʻo e kau Leimaná (vakai, Hilamani 5:50). ʻE lava ke fakahoko ha liliu fakaofo ʻe he toko taha ʻoku ʻikai ke foʻi ʻi heʻene fehangahangai mo e taʻemalavá.

4. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai mahuʻinga ange ʻa e veteki ʻo ha palopalemá ʻi he ako mei aí.

Naʻe anga ʻa ʻŌliva Kelenisā ki he maʻu e mafai ke fakahoko e ngaahi ngāué. Kimuʻa peá ne kau ki he Siasí ʻi he 1830 tupú, naʻá ne hoko ko ha polisi fakavahe, ko ha kēnolo ʻi he kau sōtiá, pea mo ha tangata malanga kuo ʻosi laiseni ʻi hono siasí. Hili ʻene kau maí, naʻá ne ngāue fakafaifekau tuʻo ua pea ko ha mēmipa ia ʻo e alēleaʻanga māʻolunga ʻi Ketilaní. Ka naʻe tuku ʻe Siosefa Sāmita kia ʻŌliva ʻa e ngāue faingataʻa tahá, ko hono fakaleleiʻi e ngaahi meʻa fakapisinisi ʻa e kau taki ʻo e Siasí kuo tuli mei Ketilaní.4

ʻI heʻene ongoʻi taʻemalavá, naʻe ʻalu ai ʻa ʻŌliva kia Siosefa peá ne fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻŌliva Kelenisaá; … ʻo ka ne ka hinga, te ne toe tuʻu hake pē, koeʻuhí he ʻe toputapu ange kiate au ʻa ʻene feilaulaú ʻi heʻene tupulakí” (T&F 117:12–13). ʻOku tau ako meia ʻŌliva, ko e ola ʻoku fekumi ki ai e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ʻetau maʻu maʻu ai pē ʻa e founga totonu ki heʻetau ngaahi palopalemá, ka ke tau tupulaki mei heʻetau fehangahangai mo kinautolú.

ʻE Lava ke Taʻemaau e Fakalakalaká

ʻOku tau ʻi hení ke ako mo tupulaki, ka ʻoku ʻikai ke maʻu e tupulakí taʻe kau ai ha fehangahangai. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku tau fai kotoa ha ngaahi fehalaaki, ka “‘oku ‘ikai fakapapauʻi hotau ikuʻangá ‘e he tuʻo lahi ‘o ‘etau toó ka ko ‘etau toe tuʻu hake ‘o tafitafiʻi ‘a e efú pea laka atu ki muʻá.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tohi 7, peesi 5–6. Ke maʻu ha ngaahi lēsoni lahi ange mei he aʻusia ko ʻení, vakai, Keith W. Perkins, “Thou Art Still Chosen,” Ensign, Sānuali 1993, 14–19.

  2. Naʻe akoʻi kimui ʻe Siosefa: “Naʻe fakakaukauʻi ʻe Sihova Māfimafi hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko fekauʻaki mo māmaní, pea fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí, ki muʻa pea toki fakahokó. … ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e tūkunga ʻo e kakai moʻuí mo e kakai maté fakatouʻosi, peá Ne fokotuʻu ai ha faingamālie feʻunga ki honau huhuʻí” (ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 470–71).

  3. Bruce C. Hafen, “Ko e Fakaleleí: Maʻá e Taha Kotoa,” Liahona, Mē 2004, 97.

  4. Vakai, Boyd K. Packer, “Ko e Kihiʻi Siʻi Hifo ʻi he Kāingá Ni,” Liahona, Nōvema 2004, 86–88; vakai foki, The Joseph Smith Papers, History, 1838–1856, voliume B–1 [ʻaho 1 ʻo Sepitema 1834–ʻaho 2 ʻo Nōvema 1838], 837.

  5. Dieter F. Uchtdorf, “Te Ke Lava ʻo Fai ia He Taimí Ni! Liahona, Nōvema 2013, 55.