2018
Tui ke Teke Atu Ki Muʻa
Siulai 2018


Tui ke VILITAKI Atu Ki Muʻa

Mei ha pōpoaki ʻi ha polokalama lotu pongipongi ʻo e ʻAho Paioniá naʻe fai ʻi he Tāpanekalé ʻi Soleki Siti ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai, 2007.

Naʻe vilitaki atu pē ki muʻa ʻa e kāingalotu ʻi he kaungā fononga saliote toho tangata ʻa Uilí, neongo e faingataʻá mo e fiekaiá, koeʻuhí ko ʻenau fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Gloucester countryside

Toʻohemá: Kalausesitā, Ingilani, feituʻu ʻutá ʻi he ʻahó ni

FAITĀ ʻe EddieCloud/stock.adobe.com

Naʻe kamata e talanoa ʻoku ou fie vahevahe atú ʻi he feituʻu ʻuta mo lanumata ʻo ʻIngilaní, ʻa ia ne fāʻeleʻi ai ʻa Sione Pēneti Hōkingí ʻi Kalausesitā ʻi he 1825. Naʻe papitaiso ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he 1849 pea mavahe ʻi he taʻu pē ko iá ki ʻAmelika mo ha kulupu ʻo e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ʻi he vaka ko e Henry Ware. Naʻa ne tūʻuta ʻi ʻIutā ʻi ʻAokosi ʻo e 1852 pea ko e taha ia ʻo e kau paionia ngaohi ukamea ne nau fuofua nofoʻi ʻa ʻIutaá.

Naʻe haʻu foki mo e fefine ne na teu malí, ʻa Sela ʻElisapeti Molitoni, mei he feituʻu ʻuta ʻo ʻIngilaní. Ko ʻEasesitaá ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ia ofi ki he Vaitafe Neiní, ʻa ia ʻoku meimei maile ʻe 65 (km ʻe 105) ki he tokelau ʻo Lonitoní pea meimei mamaʻo tatau pē ki he fakahahake ʻo Peamingihamí. Naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Sela ʻElisapeti ʻi he 1837 ʻia Tōmasi Molitoni pea mo ʻĒseta Māʻasi. Naʻe mālōlō e fineʻeiki ʻa Sela ʻElisapetí ʻokú ne kei taʻu ua pē, pea mali ʻene tamaí mo Sela Tenitoni ʻi he 1840.

ʻI Sune ʻo e 1837, naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Hiipa C. Kimipolo (1801–68) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ha ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani. Naʻe kau ʻi he kau ului tokolahi naʻe akoʻi ʻe he kau faifekau ko ʻení ha fāmili ne nau foaki ki he fāmili Molitoní ha tatau ʻo e tohi tufa ko e A Voice of Warning, naʻe faʻu ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati (1807–57) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ului mo papitaiso ʻa Tōmasi mo Sela ʻi he ʻaho 29 ʻo Tīsema, 1841, ʻi heʻena lau iá. ʻI he taimi ko iá, naʻá na maʻu ha fānau pē ʻe toko ua—ko Sela ʻElisapeti, taʻu fā; pea mo Mele Ane, māhina ʻe fitu.

Naʻe mālohi ʻa e laumālie ʻo e tānakí ʻi he loto ʻo e kau uluí ʻi ʻIulope. Ko ʻenau fakaʻamu lahi tahá ke nau hiki ki ʻAmelika ʻo fakataha mo e Kāingalotú. Naʻe ʻikai pē ha paʻanga feʻunga ia ʻa e fāmili Molitoní ke fakahoko ʻaki e fakaʻānaua ko ʻení, ʻo tatau mo e tokolahi kehe. Ka naʻe mālohi ʻenau vilitakí, pea kamata leva ke nau tānaki ha silini ʻi ha hina fuaʻiʻakau.

Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú

ʻI he 1849, naʻe fokotuʻu ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) e Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú ke tokoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau folau ki ʻAmelika. Ko e ʻuluaki fononga ʻi he tokoni ʻa e sinoʻi paʻanga ko ʻení ko e fononga sālioté, ka naʻe tuai mo mamafa ʻa e founga fononga ko ʻení. Naʻa mo e tokoni ʻa e Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú, ko ha tokosiʻi pē ne nau lava ke fai e fonongá. Naʻe vakaiʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi sāliote toho tangatá pea nau ʻiloʻi ai ʻe vave ange ia mo siʻisiʻi ange e fakamolé.

ʻI he taimi ko iá, naʻe toko fitu pē e fānau ʻi he fāmili Molitoní, kae makatuʻunga ʻi heʻenau paʻanga ne tānaki he hina fuaʻiʻakaú, tokoni mei he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú, mo e founga fefonongaʻaki maʻamaʻa angé, ne malava ke hoko ʻenau ngaahi fakaʻānaua ke hikifonuá. Naʻe ʻaonga ʻaupito e fokotuʻutuʻu lelei hono palaniʻi e folaú koeʻuhí he naʻa nau toko hiva. Ne nau moʻui pē ʻi he mahoaʻa paʻalé ʻi he meimei taʻu ʻe taha, kae lava ke nau fakahaofi ha silini lahi ange ki he ngaahi fakatau te nau fie maʻú.

ʻI he fakaʻau ke ofi ʻenau taimi folaú, naʻe kiʻi momou ‘a Tōmasi ke fai e fonongá koeʻuhi he ne lolotonga feitama hono uaifí. Ka ko Sela Tenitoni Molitoní ko ha fefine ʻo e tui mo ʻikai ke lava ‘o mataʻofi. Kimuʻa pea nau folau mei ʻIngilaní, naʻe tāpuakiʻi ʻe ha faifekau ʻa Sela ʻa ia naʻá ne palōmesi ange ai kiate ia kapau ʻe ʻalu ki ʻIutā, ʻe hao pē ʻene fonongá pea he ʻikai mole ha mēmipa ʻo e fāmilí ko ha talaʻofa mahuʻinga ia ki ha fāmili ʻe vavé ni haʻane toko 10!

Ne tukufolau mai ʻa e fāmilí mei Livapulu, ʻIngilani, ʻi he 1856 ʻi he vaka ko e Thornton, pea ne nau talitali lelei ha pēpē tangata foʻou ʻi he ʻaho pē hono tolu ʻo e folaú. Naʻe nō e Thornton ke ne ʻave e Kāingalotu ʻe 764 mei Tenimaʻake, Sueteni, mo Pilitānia. Naʻe taki kinautolu ʻe ha faifekau naʻe ui ko Sēmisi Kulei Uili.

Hili ha uike ʻe ono mei ai kuo hū atu e Thornton ki he Taulanga Niu ʻIoké. Naʻe toki heka leva e fāmili Molitoni ʻi ha lēlue ke fai e fononga lōloa ki he feituʻu fakahihifó. Naʻa nau aʻu ki ʻAiouā Siti, ʻAiouā, ʻi Sune ʻo e 1856, ʻa ia ko e kamataʻanga ia ʻo e ngaahi kaungā fononga sāliote toho tangatá. ʻI he ʻaho ʻe tolu ki muʻa pea nau aʻu atú, ne mavahe ai ʻa e kaungā fononga sāliote toho tangata ʻa Kapiteni ʻEtuate Pangikaá mei ʻAiouā Siti, ʻo ʻave ai ha ngaahi sāliote toho tangata lahi.

Ngaahi Faingataʻaʻia he Sāliote Toho Tangatá

Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻe kau mai ki he kaungā fononga ʻa Uilí ha kaungā fononga ʻe taha ʻo e Kāingalotú, ʻi he malumalu ʻo ʻEtuate Mātení. Naʻe pau ke ngāue holiholi vale e kau fakafofonga ʻo e Siasí ʻi ʻAiouā Siti, ʻa ia ne nau ngāue mālohi ke teuteuʻi mo tuku atu ʻa e fuofua kautaha sāliote toho tangata ʻe tolú, ke tauhi e niʻihi tokolahi ne nau toki aʻu taʻeʻamanekina mo tōmui maí. Naʻe pau ke foʻu ha ngaahi sāliote toho tangata ʻe 250 ki muʻa pea toki lava e Kāingalotu ko ʻení ʻo hoko atu ʻenau fonongá.

Naʻe fakangāueʻi ‘a e tangata sino mālohi kotoa pē ke ngaohi ha ngaahi sāliote toho tangata, kae hanga ʻe he kakai fefiné ʻo ngaahi ha fale fehikitaki ki he fonongá. Ko e tokolahi ʻo e kau ako faʻu sāliote ko ʻení ne ʻikai ke nau muimui ki he ngaahi fakahinohinó ka naʻa nau faʻu ha ngaahi sāliote ne kehekehe honau lalahí mo e mālohí, ʻa ia ʻe hoko ia ko ha palopalema kiate kinautolu. Naʻe fie maʻu ke faʻu e ngaahi sāliote toho tangatá mei he papa kei mata mo teʻeki faitoʻó, pea ko e sāliote ʻe niʻihi ne ngāue ʻaki e kiliʻi manú mo e ngeʻesi kapá ke foʻu ʻaki e ngaahi foʻi vaʻé. Naʻe uta ʻe he sāliote takitaha e meʻakaí pea pehē ki he koloa kotoa ʻa ha tokolahi ʻo e Kāingalotú.

Ko e taimi lahi, naʻe fakaheka ʻi he saliote taki taha e pauni ʻe 400 ki he 500 (kilokalami ʻe 180 ki he 230) ʻo e mahoaʻa, nāunau mohenga, nāunau feimeʻatokoni, mo e vala. Naʻe fakangofua ke fakaheka pē ‘a e katoleta fakatāutaha pauni ʻe 17 (kilokalami ʻe 8) ki he sālioté ʻa e tokotaha takitaha.

Naʻe vahe ʻa Tōmasi Molitoni mo hono fāmili toko 10 ki he kaungā fononga sāliote toho tangata hono faá, ʻi he malumalu ai pē ʻo Kapiteni Uilí. Naʻe laka hake he kāingalotu ʻe 400 ne kau atu ki aí, pea toe lahi ange mo e kakai toulekeleká ʻi he angamahení. Naʻe hā ʻi ha līpooti ʻi Sepitema ʻo e taʻu ko iá ko e “kakai ʻe 404, ngaahi sāliote ʻe 6, sāliote toho tangata ʻe 87, saliote toho pulu tautau toko ua ʻe 6, fanga pulu ʻe 32, mo e fanga ʻasi fefine ʻe 5.”1

Naʻe fakaʻatā ki he fāmili Molitoní ke nau ngāue ʻaki ha sāliote toho tangata ʻoku fakapalepale ʻe taha mo ha sāliote toho tangata taʻefale ʻe taha. Naʻe toho ʻe Tōmasi mo hono uaifí ʻa e sāliote ne fakapalepalé. Ne heka ʻi he sāliote ko ʻení ʻa e pēpē foʻoú ko Sālesi mo hono tuofefine ko Lisí (Sōfia ʻElisapeti). Naʻe lava ke heka ʻa Lote (Sālote) ʻi he taimi naʻe ʻi he tahifó ai e sālioté. Naʻe lue lalo ʻa Sēmisi Hiipa, ʻa ia ne taʻu valú, ʻi mui mo ha maea ne haʻi takai ʻi hono kongalotó ke ʻoua naʻá ne hē. Naʻe toho leva ʻa e sāliote mamafa ʻe tahá ʻe he ongo tamaiki fefine lalahi tahá—Sela ʻElisapeti (19) mo Mele Ane (15)—pea mo hona ongo tuongaʻane ko Viliami (12) pea mo Siosefá (10).

ʻI Siulai ʻo e 1856 naʻe mavahe ai e fāmili Molitoní mei ʻAiouā Siti ʻo kamata ʻenau fononga maile ʻe 1,300 (kilomita ʻe 2,090) ki he feituʻu fakahihifó. Hili ʻenau fononga ʻi ha ʻaho ʻe 26, ne nau aʻu ki he Nofoʻanga ʻo e Faʻahitaʻu Momokó (Fololeni), ʻi Nepulasikā. Hangē ko e angamahení, ne nau nofo ai ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻo fakaleleiʻi e ngaahi sālioté mo fakalahi e ngaahi nāunaú koeʻuhi he naʻe ʻikai ha ngaahi kolo lalahi ʻi he vahaʻa ʻo e Nofoʻanga e Faʻahitaʻu Momokó mo Soleki Siti.

Ne mātuʻaki tōmui ʻi he faʻahitaʻú pea toki maau e kau fononga ʻa Uilí ke mavahe mei he Nofoʻanga e Faʻahitaʻu Momokó, ko ia ai naʻe fakahoko ha fakataha alēlea ke fakapapauʻi pe ʻoku totonu ke nau ʻalu pe nofo ʻo tatali ki he faʻahitaʻu failaú. Naʻe fakatokanga mālohi e niʻihi ko ē kuo nau ʻosi fononga ʻi he halangá fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e fononga fuʻu tōmui ʻi he faʻahitaʻú. Ka naʻe ongoʻi ʻe Kapiteni Uili mo ha tokolahi ʻo e kau fonongá ke nau hoko atu koeʻuhí he naʻe ʻikai ha nofoʻanga ʻo kapau te nau nofo ʻi he faʻahitaʻu momokó ʻi Fololeni.

Fakaʻauʻauhifo e Meʻakaí

Naʻe kamata e fononga e kau mēmipa ʻo e kau fononga ʻa Uilí ʻi he ʻaho 18 ʻo ʻAokosí, neongo e ʻikai feʻunga e meʻakaí, mo fakakaukau ʻe lava ke nau fakalahi ʻenau ngaahi meʻakaí ʻi he Kolotau ko Lalameí (ʻi he tokelau ʻo Lalamei ʻi Uaiomingi ʻo e ʻaho ní). ʻI he fakatokanga ko ia kuo nau maʻú, naʻa nau tānaki atu ai ha tangai mahoaʻa makehe pauni ʻe 100 (kilokalami ʻe 45) ʻi he sāliote takitaha pea falala te nau fetaulaki mo e ngaahi sāliote meʻakai kuo fekauʻi mai mei Soleki Sití. Ka neongo ia, ʻi he fakakaukau ʻa e kau angi saliote meʻakaí ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha kau hikifonua ʻi he halá, naʻa nau foki leva kinautolu ki Soleki Siti ʻi he konga kimui ʻo Sepitemá, ʻoku teʻeki aʻu atu kiate kinautolu e kau fononga ʻo Uilí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he fāmili Molitoní ʻe lelei ke tuku ha puha meʻakai ʻi Fololeni koeʻuhí he naʻe fuʻu mamafa e uta ki ha fāmili ʻe toko 10 ke nau toho. ʻI he taimi ko iá, kuo nau ʻosi liʻaki ha uta ʻi he taulanga ʻi Livapulú, mo ha puha vala ʻi he vaká, puha vala ʻi Niu ʻIoke Siti, pea mo ha puha ngaʻotoʻota naʻe faʻo ai ʻenau ngaahi meʻa fakatāutahá ʻi he Kolo ʻAiouaá. Naʻa mo ʻenau lolotonga ʻi he halá, ne nau kei fakasio pē ha founga ke fakamaʻamaʻa ai ʻenau kavengá.

ʻĪmisi
Scotts Bluff National Monument

Scotts Bluff National Monument ʻi he fakahihifo ʻo Nepulasikā, USA

FAITĀ mei he getty images.

ʻOku faingataʻa kiate kinautolu ʻoku nau maʻu e fiemālie kotoa ʻo onopōní ke nau mafakakaukaua e mamahi fakaʻaho ʻa e fāmili Molitoní mo e kakai tangata mo fafine ʻo e ngaahi kau fononga toho salioté. ʻE lava nai ke tau fakakaukau ki he fā e vaʻé mo e nimá, felāngaaki e uouá, efú mo e ʻulí, fohiá, langó mo e namú, fanga pulu falō holá, mo e fepaki mo e kau ʻInitiá? ʻE lava nai ke tau fakakaukau ki he feinga ke kolosi he vaitafé mo e ngaahi faingataʻa ʻo e fononga he ʻoneʻoné mo e ngaahi maka hekeheké ʻi heʻenau feinga ke ʻave ʻa e ngaahi sāliote toho tangatá ʻi he vai ʻoku ʻau pe lolotó? ʻE lava ʻapē ke mahino kiate kitautolu ʻa e vaivai ʻoku maʻu ʻi he ʻikai ke feʻunga ʻa e meʻakaí?

Lolotonga ʻo ʻenau fonongá, naʻe ō ʻa e fānau Molitoní ki he ngaahi manafá mo ʻenau faʻeé ke aoao e uite vaó ke fakalahi ki heʻenau meʻakai naʻe vave ʻene hōloá. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe maʻu ʻe he fāmilí ha foʻi mā paʻale mo e foʻi ʻāpele pē ʻe taha he ʻaho ki he toko tolu.

Kimuʻa pea mamalu e poʻulí ʻi he ʻaho 12 ʻo Sepitemá, ne aʻu mai ki he ʻapitangá ha kau faifekau ne nau foki mai mei he Misiona Pilitāniá. Naʻe taki kinautolu ʻe ʻEletā Felengilini D. Lisiate ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ko e kui tolu ia hoku uaifí. ʻI he mamata ʻa ʻEletā Lisiate mo e niʻihi kehé ki he ngaahi faingataʻa ʻo e kau fononga sāliote toho tangatá, naʻa nau palōmesi ke nau fakavavevave ki he Teleʻa Sōlekí pea ʻomi ʻi he vave tahá ha tokoni.

ʻI he ʻaho 30 ʻo Sepitemá, ne aʻu ai e kau fononga ʻa Uilí ki he Kolotau Lalameí ʻi Uaiomingi, ko ha maile ia ʻe 400 (kilomita ʻe 645) ki he fakahahake ʻo Soleki Sití.

ʻI he kamataʻanga ʻo ʻOkatopá, naʻe kamata e faʻahitaʻu momokó, pea fakalalahi e ngaahi faingataʻá ʻi he feinga ‘a e kau fonongá ke tuiaki atu ki muʻá. Naʻe fakaʻau ke fuʻu siʻisiʻi e meʻakaí pea pau ai ke hanga ʻe Kapiteni Uili ʻo tuʻusi e ʻinasi mahoaʻá ki he ʻaunisi ʻe 15 (kalami ʻe 425) ki he kakai tangatá, ʻaunisi ʻe 13 ki he kakai fefiné, ʻaunisi ʻe 9 ki he fānaú, pea ʻaunisi ʻe 5 ki he fānau valevalé. Naʻe ʻikai fuoloa kuo nau fehangahangai mo ha matangi mālohi pea mo e sinou. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 20 ʻo ʻOkatopá, kuo aʻu e matolu e sinoú ki he ʻinisi ʻe 4 hono lolotó (senitimita ʻe 10), pea maumau ʻa e ngaahi tēnití mo e ngaahi sāliote fakafalé koeʻuhí ko hono mamafá. Ne pekia ha toko nima ʻo e kau fonongá mo ha niʻihi ʻo e fanga monumanú koeʻuhí ko e momokó mo e fiekaia ʻi he pō ki muʻa pea tō e matangí, pea toe pekia mo ha toko nima kehe ʻi he ʻaho ʻe tolu hono hokó. Koeʻuhí ko hono tomuʻa fafanga ʻa e kakai fefiné, fānaú, mo e kau mahakí, naʻe pau ai ke taʻekai ʻa e tokolahi e kau tangata mālohí.

Tuku Atu e Ngaahi Kulupu Fakahaofí

ʻĪmisi
Sweetwater River

Vaitafe Suitiuotá ofi mai ki he Māteni Kouvi, Uaiōmingi, USA

ʻI ha maile ʻe ua (kilomita ʻe 3) ʻi lalo ʻi he Tuʻahivi Makamaká ʻi he Vaitafe Suitiuotá, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau fonongá ha ʻapitanga mo talitali ʻi he fiekaia, mokosia, mo e mamahi kae ʻoua kuo tolona ʻa e matangí.

ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa e kulupu ʻa Felengilini D. Lisiate ki Soleki Sití, naʻa nau līpooti leva kia Palesiteni ʻIongi fekauʻaki mo e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e kau hikifonua maí. Naʻe ʻikai ʻamanaki e Kāingalotu ʻi he teleʻá ʻe ʻi ai ha toe kau hikifonua mai kae ʻoua ke aʻu ki he taʻu hono hokó, pea naʻe vave e mafola ʻa e ongoongo ʻo ʻenau faingataʻaʻiá ʻo hangē ha afi kakahá.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa, 1856, naʻe fakahoko ha konifelenisi lahí ʻi he Tāpanekale Motuʻá. Naʻe fai ʻe Palesiteni ʻIongi mei he tuʻunga malangá ha kole ki ha kakai tangatá, meʻakai, mo ha ngaahi nāunau ʻi ha ngaahi sāliote ʻasi fefine pe hoosi ke mavahe he ʻaho hono hokó ke fai ha tokoni.2

Naʻe ʻi he Tāpanekale Motuʻá ʻa Sione Pēneti Hōkini ʻi he ʻaho ko iá peá ne tali e ui ke tokoní. Ko e taha ia ʻo ha toko laungeau ʻi he ngaahi kulupu fakahaofi ne nau mavahe atu mei Sōleki Sití. ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 21 ʻo ʻOkatopá, naʻe fāifai pea aʻu e ngaahi sāliote fakahaofí ki he ʻapitanga Uilí. Naʻe talitali kinautolu ʻaki e fiefia mo e houngaʻia ʻe kinautolu ne kei hao moʻui, mokosia mo fiekaiá. Ko e ʻuluaki fetaulaki ʻeni ʻa Sione Pēneti Hōkini mo Sela ʻElisapeti Molitoni, ʻa ia ne na hoko ko ʻeku ongo kui uá.

ʻI he ʻaho 22 ʻo ʻOkatopá, ne kamata ha niʻihi ʻo e kau fakahaofi moʻuí ke hoko atu ʻo tokoni ki he ngaahi kau fononga sāliote toho tangata kehé, kae kamata ʻa Viliami H. Kimipolo ia ke foki ki Soleki Siti mo e toenga ʻo e ngaahi sālioté, ʻo ne taki ʻa e kau fononga Uilí.

Naʻe faʻo ʻe kinautolu naʻe fuʻu vaivai ke toho ʻenau ngaahi sāliote toho tangatá ʻenau koloá ki he ngaahi sālioté pea nau lue lalo pē he tafaʻakí. Ne heka ʻi he ngaahi sālioté ʻa kinautolu naʻe ʻikai lava ke lue laló. ʻI heʻenau aʻu atu ki he Tuʻahivi Makamaká, ne toe tō mai ha afā sinou fakalilifu kiate kinautolu. ʻI heʻenau feinga hake he tafaʻaki ʻo e ʻotu moʻungá, naʻe pau ke nau pulupulu e sipi kafú mo e monomono ke ʻoua naʻa nau mate ʻi he mokosiá. Kuo ʻosi mate ha toko 40 nai ʻi he kau fonongá.3

Naʻe fuʻu momoko ʻa e ʻeá pea maʻu ha tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻe he ʻaisí honau nimá, vaʻé, mo e fofongá lolotonga ʻenau kolosi he ʻotu moʻungá. Naʻe ʻi ai ha fefine ʻe taha naʻe kui ʻi he maʻu ʻe he ʻaisí.

ʻE lava ke tau fakakaukau ki he ongo mātuʻa Molitoní, mo siʻena fānau ʻe toko valú, siʻenau toho mo teke ʻenau ongo sālioté ʻi heʻenau faingataʻaʻia he sinou matolu. Naʻe toho e sāliote ʻe taha ʻe Tōmasi mo hono uaifí pea mo e kiʻi uta mahuʻingá―ʻa Lote, Lisi, mo e pēpē ko Sālesí―fakataha mo kiʻi Sēmisi Hiipa ʻa ia ne siʻi toho ʻi mui ʻaki e maea ne ʻi hono kongalotó. Naʻe toho mo teke e sāliote ʻe tahá ʻe Sela ʻElisapeti pea mo e toenga ʻo e fānau ʻe toko tolú. Naʻe ʻi ai siʻa fineʻeiki, ʻi heʻene mamata ki he fāinga takai ʻa kiʻi Sēmisi Hiipá, naʻá ne ala atu ʻo taki hono nimá ʻi heʻene muimui ʻi he sāliote toho tangatá. Ne fakahaofi ʻe he ngāue angaʻofa ko ʻení ʻa hono nima toʻomataʻú, ka ko hono nima toʻohemá naʻe maʻu ʻe he ʻaisí, koeʻuhí he naʻe mātuʻaki momoko ʻaupito. ʻI heʻenau aʻu ki Soleki Sití, ne tuʻusi ha niʻihi ʻo hono ngaahi louhiʻi nimá ʻi he nima ko iá.

ʻI he hoʻatā ʻo e ʻaho 9 ʻo Nōvemā, ne tuʻu ʻa e ngaahi saliote ʻo e kau faingataʻaʻia fakaetangatá ʻi muʻa ʻi he ʻōfisi vahehongofulu, ʻa ē ʻoku tuʻu ai he ʻahó ni ʻa e Fale Fakamanatu ʻo Siosefa Sāmitá ʻi Sōleki Sití. Ne ʻi ai ha tokolahi ne nau aʻu kuo maʻu ʻe he ʻaisí honau vaʻé mo honau ngaahi kupú. Naʻe pekia ha toko onongofulu-māhiva ʻi he fonongá. Ka naʻe fakakakato e palōmesi naʻe fai ki he fāmili Molitoní ʻi ʻIngilaní. Ne ʻikai ke mate ha kiʻi tamasiʻi ʻa Tōmasi mo Sela Tenitoni Molitoni.

Mei he Fakahaofí ki he Fai Kaumeʻá

Naʻe talitali fiefia ʻa e kau fonongá ʻe ha kau tangataʻi fonua ʻe laungeau ʻo Solekí ʻa ia ne nau tatali ʻi he loto vēkeveke ke nau aʻu mai mo tuʻu mateuteu ke tokoni ʻi hono tokangaʻi kinautolú. Naʻe vave ʻo fakaiku e houngaʻia ʻi ha taha ʻo e kau fakahaofi moʻuí naʻá ne tokoniʻi ke hao moʻui ʻa e fāmili Molitoní mei he maté, ʻo manako mo ʻofa ai ʻa Sela ʻElisapeti.

ʻI he ‘aho 5 ʻo Tīsema, 1856, lotolotonga ʻo e fiefia ʻa hono ngaahi ʻofaʻangá, naʻe mali ai ʻa Sela ʻElisapeti mo Sione Peneti Hōkini, ʻa e tokotaha naʻá ne fakahaofi iá. Naʻe silaʻi kinaua ki taimi mo ʻitāniti ʻi Siulai ʻo e taʻu hono hokó ʻi he Fale ʻEnitaumení. Ne langa hona ‘apí ‘i Soleki Siti peá ne tāpuakiʻi ‘aki kinaua ha fānau tangata ‘e toko tolu mo ha tamaiki fefine ʻe toko fitu. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻofefine ko iá, ko ʻĒseta ʻEmelī, ʻa ia naʻe mali mo ʻeku kui tangata ko Sālesi Lasipení ʻi he 1891.

ʻOku tau fakamanatua ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulaí ʻa e ʻAho Paioniá, pea tau fakahaaʻi ai ʻetau houngaʻia ʻi he kau paionia tokolahi naʻa nau foaki e meʻa kotoa pē ke langa hake ʻa e Teleʻa Sōlekí mo ha ngaahi kolo lahi kehe ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻOku tau toe fakahaaʻi foki ʻetau houngaʻia ʻi he kau paionia ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní he funga māmaní ne nau huluhulu—pea ʻoku nau huluhulu—ha hala ʻo e ongoongoleleí ke muimui ai ha niʻihi kehe.

Ko e hā naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau hoko atú? Ko e hā naʻá ne teke kinautolu ke nau laka atú? Ko e talí ko ha fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku hoko ko ha mokopuna ua ʻo e kau paioniá, ʻoku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní naʻe ʻikai ke taʻe ʻaonga ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá. Ko e meʻa naʻa nau ongoʻí, ʻoku ou ongoʻi. Ko e meʻa naʻa nau ʻiloʻí, ʻoku ou ʻiloʻi pea ʻoku ou fakamoʻoni ki ai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Līpooti ʻe F.D. Richards mo Daniel Spencer, “Smith, Marilyn Austin, Faithful Stewards—the Life of James Gray and Elizabeth Ann Pettit, 95–120,” history.lds.org.

  2. Vakai, Brigham Young, “Remarks,” Deseret News ʻOkatopa 15, 1856, 252; vakai foki, LeRoy R. Hafen mo Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1981), 120–21.

  3. ʻI he niʻihi ko ʻení, naʻe pekia ai ha toko 19 kimuʻa pea aʻu e kau fonongá ki he Kolotau Lalameí, kau ai ʻa e toko 7 ne pekia ʻi he folau tahí mo e toko 4 naʻe pekia ʻi ʻAiouā Siti. Naʻe pekia ha toe toko 19 ʻi he vahaʻa ʻo e Kolotau Lalameí ʻi he kamata e faʻahitaʻu momokó, kae lahi taha ʻi he ngaahi ʻaho ne ofi atu ke aʻu mai e kau fakahaofi moʻuí.