2018
ʻOua Naʻa Tau Taʻe-ongoʻi
Siulai 2018


ʻOua Naʻa Tau Taʻe-ongoʻi

ʻOku ʻi ai ha mālohi ‘oku mālohi ange ʻi he ngaahi mofuiké, ngaahi matangi fītaʻá, pe afi kakahá. Ka ʻoku nonga mo vanavanaiki, pea kuo pau ke tau tokanga kapau ʻoku tau fie maʻu ke ne tataki kitautolu.

ʻĪmisi
stormy day vs sunny day

Ngaahi ta fakatātā ʻa Irena Freitas

ʻI he ʻaho 27 ʻo Fepueli 2010, ʻi he 3:34 a.m., naʻe tō ai ha mofuike lahi, ʻa ia naʻe 8.8 ʻi he meʻafuá, ʻo ne luluʻi ʻa e konga lahi ʻo Sileí, mo fakatupu e puputuʻu, ilifia, mo e loto hohaʻa ʻi ha kakai ʻe lauimiliona.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, kuo vaheʻi au ke u tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi ha feituʻu ofi ki he uhouhonga ʻo e mofuike lahi ko ʻení. Naʻá ku fifili pe ʻe uesia ʻe he mofuiké mo e fanga kiʻi luluʻi hoko atu aí ʻa e maʻu konifelenisi ʻa e kakaí. Naʻá ku ʻohovale ʻi he taimi naʻe tokolahi ange ai ʻa e maʻulotu he fakatahaʻanga takitaha ʻo e konifelenisí ʻi he ngaahi konifelenisi kimuʻá.

Ko hono moʻoní, naʻe fakamanatu fakataimi ʻe he mofuiké ki he kau mēmipa ʻo e siteikí, hono mahuʻinga ke ʻunu ʻo ofi ki he ʻOtuá, fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e Sāpaté, pea mo e maʻulotú. Naʻá ku telefoni ki he palesiteni fakasiteikí hili ha ngaahi uike mei ai. Na‘á ku fehu‘i ange pe ‘oku kei tokolahi pē ʻa e maʻulotú ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Siasí. Naʻá ne tali mai, ko e taimi naʻe hōloa ai e mālohi mo e fanga kiʻi mofuiké, naʻe pehē ai pē mo e maʻulotú.

Naʻe hoko ha ngaahi meʻa tatau ʻi he hili ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi naʻá ne fakaʻauha ʻa e Senitā Fefakatauʻaki ʻa Māmaní ʻi Niu ʻIoke, USA, ʻi Sepitema ʻo e 2001. Ne tafoki ha kakai ʻe lauiafe ki honau ngaahi siasí ko e fekumi ki ha ʻatamai nonga mo e fakafiemālie naʻa nau fuʻu fie maʻu moʻoní. Ka ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, naʻe hōloa e fekumi ko ʻení pea toe foki e ngaahi meʻá ki he angamahení. ʻOku ʻikai ko e ngaahi mofuiké, afaá, pe ngaahi fakatamakí mo e ngaahi meʻa fakamamahí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakaenatula pe ko e faʻu ʻe he tangatá, ʻokú ne fakatupulaki ha tui, fakamoʻoni, mo ha ului ʻoku tuʻuloa.

ʻIlaisiā mo e Kihiʻi Leʻo Siʻí

ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá, ko ʻĒhapi ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí. Naʻe mali ‘a ʻĒhapi mo Sisipeli, ko ha pilinisesi Fīniki. Naʻá ne fakafeʻiloaki ki he kakai ʻIsilelí ʻa e ngaahi tōʻonga ʻa e kakai Fīnikí, ʻo kau ai ʻa e lotu tamapuá. Hili hono poleʻi mo matuʻuaki ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Peali ʻa ia ne nau tokolahi ʻi he ʻafioʻanga ʻo e Tuʻi ko ʻĒhapí, ne fakamanamanaʻi ʻe Sisipeli ʻa e moʻui ʻa e palōfitá pea hola ai ki he feituʻu maomaonganoá. (Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 18:4, 13, 19, 21–40; 19:1–4.)

Hili hono fafangaʻi ia ʻe ha ʻāngelo ʻi he maomaonganoá, naʻe lue lalo leva ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40 ki he Moʻunga Holepí (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:5–8). Naʻe hoko mai kia ʻIlaisiā e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he feituʻu maomaonganoá. Naʻe fekau ke hū ki tuʻa mei he ʻana naʻe mohe ai ʻi he poó. Ko e taimi naʻe tuʻu ai ʻi he funga moʻungá ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki, ne ʻalu hake ha “matangi mālohi,” ʻa ia naʻá ne fahifahi ʻa e ngaahi maká mo e ngaahi moʻungá, “ka naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa [e ʻEikí].” Pea naʻe tō mai leva mo e mofuiké, “ka naʻe ʻikai ʻi he mofuiké ʻa [e ʻEikí].” “Pea hili ʻa e mofuiké ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e afí naʻe ai ʻa e kihiʻi leʻo mālie” (1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12). Neongo e haʻahaʻa ʻo e matangí, mofuiké, mo e afí, ka naʻe ʻikai ko e fakafōtunga ia ʻo e leʻo ʻo e ʻEikí ki he palōfitá.

Hili e ngaahi fakafōtunga mālohi ʻo e ngaahi mālohi ʻo natulá, ne hoko mai ha “kihiʻi leʻo mālie” kia ʻIlaisiā, pea naʻá ne ongoʻi ia (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:12–13). Naʻe fakahā ange ʻe he leʻo fakanonga ʻo e ʻEikí ʻa e tokotaha ke pani ko e tuʻi hono hoko ʻo Sīliá, pea mo e taha ke pani ko e tuʻi hoko ʻo ʻIsilelí, pea ʻoku tonu ke ne pani mo ʻIlaisa ko e palōfita ke fetongia ia.

Ko Hono ʻIlo ʻo e Leʻó

Ko e leʻo tatau pē ne haʻu kia ʻIlaisiaá—ʻa e leʻo naʻá ne fakahā ange ʻa e meʻa ke fai ʻi ha taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí mo e ngāué—ʻoku kei ʻatā pē ia ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fie fai moʻoni e finangalo ʻo e Tamaí. Ka ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi leʻo-lahi mo fakamāmani ʻoku nau fakaafeʻi kitautolu ke tau fononga ʻi he ngaahi hala fakapoʻuli mo puputuʻú, te tau maʻu ʻi fē nai ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻa ia te ne fakahā mai ʻa e meʻa ke faí, ʻa e meʻa ke lea ʻakí, pea mo e meʻa ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tau aʻusiá?

ʻOku naʻinaʻi mai ʻa Nīfai ke tau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).

Pea ʻoku tau maʻu leva ʻi fē ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí koeʻuhí ke tau lava ʻo keinanga aí? Te tau lava ʻo fekumi ʻi he ngaahi folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe tohi mo fakatolonga ʻi hono tuʻunga haohaoá maʻatautolu, ko e kakai ʻo e toʻu tangata ko ʻení. ʻOku tau fakafanongo foki ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, ʻa ia ʻoku nau fakahā mai ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamai Taʻengatá mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí he ʻaho ní.

ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi faingataʻa foʻou mo fihituʻú. Hangē ko ʻení, ʻi he ngaahi taʻu siʻi ki mui ní, lolotonga e feinga e māmani puputuʻú mo ʻene ngaahi fakakaukaú fakapotó ne liliu ʻa e faʻunga ʻo e nofo malí mo e fāmilí, ʻoku fakamamafaʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻi he loto-lahi mo e ʻofa ʻa e natula toputapu ʻo e fāmilí, ʻo fakahā ko e “mali ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.”1

Kuo toe fakamamafaʻi foki ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ʻaho ní ʻa e mahuʻinga ʻo hono tauhi e Sāpaté ʻi ʻapi pea ʻi he lotú pea mo maʻu e fakamoʻui maʻa ʻetau ngaahi kuí ʻo fakafou ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. ʻI he konifelenisi lahi kotoa pē, ʻoku nau ʻomi ai ha tataki fakalaumālie lahi ange ki he Siasí.

ʻE Tataki Kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻĪmisi
man sitting in a boat with telescope

ʻOku hoko atu e akonaki ʻa Nīfaí ʻo pehē, “Kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5). Ko ia, hili hono fakamamafaʻi e mahuʻinga ke fekumi ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, ʻoku fakahinohinoʻi leva kitautolu ʻe Nīfai fekau ʻaki mo e fetuʻutaki fakahangatonu mo fakatāutaha kuo pau ke tau maʻu mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá.

Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Nīfai e meʻa naʻá ne talanoa ki aí. ʻI he taʻu ʻe 30 pe 40 ki muʻa aí, lolotonga e kei ʻi he toafá ‘a hono fāmilí mo ne lolotonga langa ha vaka te ne ʻave kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe valokiʻi ʻe Nīfai ʻa hono ongo taʻoketé ʻi heʻena fai angahalá neongo ʻena ʻosi fanongo ki he leʻo ʻo e ʻāngeló.

Naʻe pehē ʻe Nīfai kiate kinaua, “ʻOkú mo vave ki he fai angahalá, kae tuai ki he manatuʻi ʻo e ʻEiki ko homo ʻOtuá. Kuó mo mamata ki ha ʻāngelo, pea naʻe lea ia kiate kimoua; ʻio, kuó mo fanongo ki hono leʻó mei he taimi ki he taimi; pea kuó ne lea kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻo-siʻí, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá; ko ia, kuó ne lea kiate kimoua ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻo e maná, ʻa ia naʻe ngaohi ke ngalulululu ai ʻa e fonuá ʻo hangē ka mafahi ua iá” (1 Nīfai 17:45).

ʻOua Naʻa Taʻofi ʻEtau Ongoʻí

ʻOku faʻa fou mai e fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fetuʻutaki mo kitautolu ʻi ha leʻo ʻoku hū ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó, ʻa e “kihiʻi leʻo siʻí, ʻa ia ʻoku fanafana ʻo ongoʻi pea mahuhuhuhu ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé” (T&F 85:6). Tau fakafanongo muʻa ki he leʻo ongo vaivaí kae ʻoua ʻe tatali ke toki lea mai ha taha ʻi ha leʻo hangē ha maná! Manatuʻi, naʻe ʻilo ʻe ʻIlaisiā ko e leʻo ʻo e ʻEikí ʻoku ʻikai ʻi he matangí, mofuiké, pe ko e afí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kiate ia ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha kihiʻi leʻo siʻi.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku hoko mai e leʻo ʻo e Laumālié ko ha ongo kae ʻikai ko ha meʻa ʻokú te fanongo ki ai.” “Te mou ako ʻo hangē pē ko ʻeku akó, ke ‘fakafanongo’ ki he leʻo ko ia ʻokú te ongoʻí kae ʻikai ke te fanongo ki aí. …

“… Ko ha leʻo fakalaumālie ia ʻoku hū ki he ʻatamaí ʻo hangē ko ha ongo ʻoku hū ki homou lotó.”2

ʻOku tau ongoʻi ʻa e ngaahi lea mei he Laumālié ʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó, ‘a ia ʻoku lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau fanongo ʻaki hotau telingá. ʻOua naʻa tau taʻe-ongoʻi ʻa e ngaahi ueʻi ko iá! ʻOfa ke tau fakaava hotau ʻatamaí mo e lotó ke tali e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. ʻOfa ke tau tuku ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko atu hono akoʻi kitautolú ʻo fakafou ʻi he kihiʻi leʻo siʻí. Naʻe fakahā ange ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene akoʻi ʻEne kau ākongá fekau ʻaki mo e Laumālié, ʻa ē ʻe fekauʻi mai hili ʻEne mavahé, “Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

ʻOku maʻu ʻe he mēmipa faivelenga takitaha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e totonu mo e tāpuaki ki he takaua, ueʻi mo e fakahā fakatāutaha mei he langí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018): “Tuku ke tākiekina koe ki he leleí ʻe he kihiʻi leʻo siʻí. Manatuʻi naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha maʻu mafai naʻe hilifaki hono nimá ki ho ʻulú ʻi he taimi naʻe fakamaʻu ai koé peá ne pehē atu, ‘Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.’ Fakaava homou lotó, ʻa homou laumālié, ki he ongo ʻo e leʻo makehe ko ʻeni ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní. Hangē ko e talaʻofa ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá, ‘ʻE fanongo ho telingá ki ha lea … ʻo pehē, Ko ʻeni ʻa e halá ke ke ʻalu ʻi ai’ [ʻĪsaia 30:21].”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Mē 2017, 145.

  2. Boyd K. Packer, “Faleʻi ki he Toʻu Tupú,” Liahona, Nōvema 2011, 17–18.

  3. Thomas S. Monson, “Tui, Talangofua, mo Kātaki,” Liahona, Mē 2012, 129.