2018
Ia Tatou Faasoa Atu Lo Tatou Malamalama o se Faaola
April 2018


Ia Tatou Faasoa Atu Lo Tatou Malamalama o se Faaola

Mai se saunoaga i le Brigham Young University Women’s Conference, “O le Malamalama o se Faaola,” sa fofogaina atu i le aso 5 Me, 2017.

O la tatou savali o le savali o le filemu, ma o outou o avefeau o e tala’ia. E mafai ona outou faia lenei mea e ala i auala fou ma le mananaia o le tekinolosi.

Ata
tablet with christs image

Atapue mai le Getty Images; Ata o Keriso, saunia e Heinrich Hofmann

O i tatou o le Ekalesia a Iesu Keriso, ua faatuina i aso e gata ai. I le auala e tasi na faatonuina ai e le Alii Ona soo i aso anamua, ua poloaiina foi i tatou i aso e gata ai e “o atu ia outou i le lalolagi uma, ma talai atu ai le talalelei i tagata uma” (Mareko 16:15).

Na aoteleina faapuupuu mai e le perofeta anamua o Nifae lenei misiona ma le savali ma le faamoemoga na i ai i tua mai: “Ma ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo e uiga ia Keriso, ma ua matou tusitusi foi e tusa ma a matou valoaga, ina ia mafai ona iloa e a matoufanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala” (2 Nifae 25:26).

I le tusi a Mosaea, ua tatou faitau ai i le faapotopotoina e le perofeta anamua o le Tusi a Mamona, le Tupu o Peniamina, ona tagata i le nuu atoa i le mea na i ai le malumalu, ma faatonu atu e faatu se ‘olo, ma aoao atu ai ia te i latou. A o ia aoao atu i latou, sa ia vavalo atu foi ia te i latou e uiga i o tatou aso: “E le gata i lea, ou te fai atu ia te outou, o le a oo mai le taimi e salalau atu ai le malamalama o se Faaola i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata” (Mosaea 3:20).

“O Le Malamalama o se Faaola”

O se tasi o meaalofa aupito taua e teuina i totonu o o tatou aiga ma avatu i isi o “le malamalama o se Faaola,” po o Iesu Keriso.

Faatasi ai ma le tatalaina mai o le tisipenisione o le atoaga o taimi na oo mai ai se malamalamaga i luga o tagata uma ma le anoanoai o auiluma faatekinolosi. Na aumai faatasi ai ma le vaitausaga o fatufatuga gaosi ma meafaigaluega o fesootaiga, ua mafai ai ona faataunuuina le valoaga a le Tupu o Peniamina.

I le avea ai ma se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ua valaauina e avea o se molimau faapitoa “o le suafa o Keriso i le lalolagi uma” (MF&F 107:23) faatasi ai ma ni tofitofiga patino i Mataupu Tau i le Va i Fafo ma le Komiti o Auaunaga Tau Fesootaiga, ua mafai ai ona ou taulai atu i le faataunuuga o lenei valoaga–e faapea “o le malamalama o se Faaola” ua salalau atu i le lalolagi atoa—e faaaoga ai tekinolosi aupito fou ua tatou maua.

“I Atunuu Uma, Ituaiga, Gagana, ma Tagata”

I le talafaasolopito, o le auiluma i lomiga ma le fatuga o leitio ma TV ua mafai ai ona oo atu savali o le Toefuataiga i le lalolagi atoa. E anoanoai faataitaiga o nei mea ua tatou maua, o nisi o nei mea o loo i totonu o o tatou manatua.

I totonu o le 10 tausaga o le Uluai Faaaliga, ma le masina a o lumanai ai le faatulagaina o le Ekalesia, e 5,000 kopi o le Tusi a Mamona na lolomiina. Talu mai lena taimi, ua silia ma le 175 miliona kopi ua uma ona lolomiina.

Soo se taeao o se Aso Sa, e mafai ona e faalogologo pe matamata foi i le faasalalauga o Musika ma le Afioga Tulei, lea ua lata nei i le lona 5,000 ona faasalalauga. O le uluai faasalalauga na faia tuusao i le leitio i le 1929. O le uluai faasalalauga o le konafesi aoao i le TV na faia i le 1949.

O le mea malie, i le 1966, na amata ai ona saunoa Peresitene Tavita O. MaKei (1873–1970) e uiga i mea o le a oo mai: “O mea fou ua maua ua loa ona natia o i ai se mana malosi tele, a le mo le faamanuiaina po o le faatafunaga o tagata soifua, ma ua avea ai le tiutetauave a le tagata i le faafoeina o ia mea o se [tiutetauave] sili ona maoae, ua taulimaina e tagata. … Ua tumu lenei vaitau i mea matautia e leai se tuaoi, faapea foi mea e mafai ona fai e le’i ta’ua mai.”1

I le 1974, na faamatala mai ai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) lana faaaliga i se aso o le a oo mai: “Ua faamanuiaina e le Alii le lalolagi i le tele o … satelite. Ua maualuluga i le lagi lo latou faatutuina, e avatu ai faasalalauga faailoilo i le toetoe o tulimanu uma o le lalolagi. … E mautinoa lava o nei satelite ua na o le amataga o mea o teuina mo le lumanai o faasalalauga i le lalolagi atoa. … Ou te talitonu o loo naunau le Alii e tuu mai i o tatou lima ni meafaigaluega faaonapo nei tatou te le i vaai muamua lava i ai.”2

Faatasi ai ma le auiluma o tekinolosi i fesootaiga ma faasalalauga lea ua matuai taotao mai lava i le initoneti, e foliga mai ua tatou molimauina i o tatou taimi le faataunuuina moni o valoaga a le Tupu o Peniamina, Peresitene MaKei, ma Peresitene Kimball.

O loo i ai foi se mamanu manino o le faaaogaaga o nei tekinolosi e fausia ai le malo o le Alii i le lalolagi. Ou te fia faasoa atu ni faataitaiga o lenei mea ia te outou.

LDS.org ma le Mormon.org

I le 1996, sa amata aloaia ai e le Ekalesia ona faaaoga le upega po o le uepi e fai ma auala e feaveai ai feau ma fesootaiga. Talu mai lena taimi, ua tusa ma le 260 uepisaite e lagolagoina e le Ekalesia ua folasia mai, e aofia ai saite o loo maua i le toetoe o atunuu uma i mea e nonofo ai tagata o le Ekalesia, ia latou lava gagana.

Ou te faasoa atu ni faataitaiga se lua ua masani ai o nei uepisaite. Muamua o le LDS.org, na faavaeina i le 1996, lea i le taimi nei ua mauaina le silia ma le 24 miliona o le au asiasi fou i ai i le tausaga ma le silia ma le 1 miliona le averesi o le au asiasi i ai i vaiaso taitasi. E toatele tagata o le au paia o loo maua ai i i mataupu aoaoina mo le aoaoina atu ma lauga o konafesi aoao ua mavae. Lona lua o le Mormon.org, o se uepisaite ua mamanuina e folasia atu ai le talalelei i o tatou tuaoi ma uo o e le auai i le Ekalesia. O le saite lenei ua mauaina le silia ma le 16 miliona o le au asiasi tulaga ese i le tausaga.

Polokalama i Masini Feaveai

Ata
phone with mobile apps

Ata mai le Getty Images

Ioe, ua agaigai i luma ia tekinolosi i se saoasaoa matautia, e moomia ai se taumafaiga faateleina ma punaoa e iloa ai pea ona faaaoga. Faatasi ai ma le gaosiga o telefonipopoto ua oo mai ai le malosi e faafoefoe ai ma maua ai se aofaiga maoae o faamatalaga i se fatuga e umia i le lima. O le tele o ia faamatalaga ua faatulagaina i le ituaiga o polokalama feaveai, po o “apps.” O uluai polokalama na lagolagoina e le Ekalesia sa faamatuu mai i le 2007.

E anoanoai faataitaiga o le aoga o lo tatou faaaogaina o polokalama feaveai e faasalalau atu ai lo tatou “malamalama o se Faaola.” O le a ou le faamatalaina le anotusi o le tele o polokalama o loo maua i ou tumutumulima, ae o nisi nei o faataitaiga o apps e peiseai ua outou masani ai.

  • Potutusi o le Talalelei

  • Alaata Mamona

  • Laau Faaleaiga

  • Musika a le AAG

  • Meafaigaluega a le AAG

Ua faitau miliona taimi e faaaogaina ai nei [apps] i le vaiaso e le faitau miliona o tagata e faaaogaina.

Ala o Faasalalauga Faaleagafesootai

O le faauigaga, o ala o faasalalauga faaagafesootai o tekinolosi sooupu–faakomepiuta lea e mafai ai e tagata taitasi ma faalapotopotoga ona maimoaina, fatufatu, ma fefaasoaai faamatalaga, manatu, ma isi ituaiga o faailoaga e ala i faapotopotoga e le tinoa ma upegafesootai.

Pe o le amataga o le 2010, na amata ai e le Ekalesia se faiga naunautai o le faaaogaina o faasalalauga faaagafesootai e faataunuu ai le faasalalauina “o le malamalama o se Faaola.” O se fatuga faafuainumera maoae le televave lea. E toetoe ina a lemafaatusalia i le saoasaoa o le suiga.

O se tasi o uiga mataituina o faasalalauga faaagafesootai, o le taimi lava e lagona ai e se tasi ua masani pe ua fiafia i se polokalama faakomepiuta, ona alia’e mai foi lea o se isi [polokalama] e fou atu, tele atu, pe manaia atu pe sili atu foi.

O le a ou faamatala faapuupuu atua ni polokalama se lima o faasalalauga faaagafesootai o loo faaaoga e le Ekalesia e fai ma alaleo o fesootaiga:

1. O le Facebook ua silia ma le 2 piliona i latou e faaaogaina i le lalolagi atoa. O iina, e fauina ai e i latou e faaaogaina a latou lava upegafesootai faaagafesootai o uo i luga o le tafailagi.

2. O le Instagram o se saite faaagafesootai e totonugalemu i ata ma vitio.

3. O le Pinterest e pei o se laupapa puletini e le tinoa. O i e faapipii i ai ata vaaia e ta’u o “pins [pine]” i luga o le laupapa. O nei mea e mafai ona avea o ni fasifuaitau musuia po o ata pue faatupu manatu.

O le Twitter o se upega faaagafesootai e mafai ai e tagata e faaaogaina ona auina atu ma faitau ia savali pupuu e ta’i 280-mataitusi e ta’u o “tweets.”

5. O le Snapchat e faaalia ai atapue ma vitio pupuu ia a le vave ona mou ese atu pe o totonu o le 24 itula ona mou lea.

I tulaga faafaapotopotoga, o loo tatou faaaogaina nei saite o fesootaiga faaagafesootai i se ala mamana.

Facebook

Atonu tou te manatua le savali mu’amu’a o le konafesi e uiga i le taomiaga lea na saunoa i ai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i ni nai tausaga ua mavae.3 Mai lana saunoaga sa i ai se vaega o se vitio na faaalia na maua ai le silia ma le lua miliona tagata na maimoaina i luga o le Facebook lava ia, ma le faitau afe o e na fiafia i ai, faasoa atu, ma ni manatu faaalia lelei.4

Instagram

Ata
grandson in the cockpit

Ia Aokuso 2016, na tuu ai i luga e Peresitene Dieter F. Uchtdorf se vitio i le Instagram, o le aoaoina o mataupu faavae o le talalelei i le atalii o lona afafine o Erik i le—e mafai ona e mateina mai—le potu o le avevaalele i totonu o se vaalele!5 Sa faitau afe na fiafia i le faasilasilaga a Peresitene Uchtdorf i le Instagram, ma sa aumaia ai ma le anoanoai o manatu faaalia lelei.

Sa faasalalauina foi e le Ekalesia i lana faitotoa Instagram ia Novema 2017 se vitio o Elder Dallin H. Oaks ma Elder M. Russell Ballard o loo taliina se fesili a se tamaitai matua e uiga i tamaitai e auauna atu i ni misiona. E silia ma le 112,000 taimi na maimoa ai [e tagata] lenei faasalalauga.

Pinterest

I luga o le Pinterest, e mafai e se tasi ona maua ai le faitau selau o pine mai le LDS.org ma le tele o isi mai tagata taitoatasi o le au paia, e musuia ai isi.

Mo se faataitaiga, e toatele e fefaasoaai i upu a perofeta—ua tuanai ma le taimi nei. O se pine o se tasi o aoaoga a Peresitene Thomas S. Monson e faitauina faapea, “E tele naua mea i le olaga e faalagolago i o tatou uiga faaalia.”6

Twitter

O se fafatala [tweet] na faasoa e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le tausaga ua tuanai atu i le taeao o le Eseta sa maimoaina faa-210,000. Na faata’ita’ia e Elder Bednar o se feau puupuu, faigofie, “E le o iinei o Ia, aua ua toetu o Ia” (Mataio 28:6), e mafai ona i ai se aafiaga tumau maoae.

Snapchat

O le mea mulimuli, o ata ma upu e faasoa atu se tasi o Savali a Peresitene Monson o le Au Peresitene Sili na faaalia talu ai nei i le Snapchat.

O Lamatiaga e O Mai Faatasi Ai

Ia, i le faatoa uma ai ona faalauiloa atu o mea lelei uma o nei tekinolosi fou ma faapupula atu o latou faaaogaaga talafeagai, ou te manatu e aoga foi ona talanoaina nisi o lamatiaga e o mai faatasi ai.

E ao ona tatou nofouta uma i le taimi e mafai ona alu uma ai i ala o faasalalauga po o le faaaogaina o polokalama feaveai. O le faaaogaina foi o ala o faasalalauga faaagafesootai e i ai se tulaga lamatia o le faaitiitia o fegalegaleaiga faafesagai, lea e taofiofia ai le atinaega o tomai faaagafesootai o le toatele o o tatou tagata talavou.

O tulaga matautia e o mai faatasi ma anotusi e le talafeagai e le mafai ona ta’uitiitia. O loo i ai se faama’i ua faateleina o le vaisu o ponokalafi i le lalolagi, lea ua leaga sona aafiaga ma afaina ai e oo lava i tagata ma aiga o le Ekalesia.

O le mea mulimuli, ou te ofoina atu ni tulaga lamatia faaopoopo se lua ua alia’e mai, ua faapulou e o la’ua upega le toetoe o tagata uma, e aofia ai tamaitai talavou ma tina ma ava o le lumanai. Ua ou faaigoaina nei tulaga lamatia e lua o “faafoliga o le meamoni” ma “faatusatusaga faavaivailoto.” Ou te manatu o le ala sili e faamatala ai nei tulaga lamatia e lua o le tuuina atu lea o ni nai faataitaiga.

I se tulaga lautele e masani ai, o ata e tuu i luga o ala o faasalalauga e foliga mai e faaataata mai ai le olaga i lona tulaga sili ona lelei ae e masani lava o se auala e le moni. E tele taimi e tumu ai i ata matagofie o teuga o fale, o nofoaga matagofie mo tafaoga, ma le tele o tapenaga o meaai. Ioe, o le mea e matautia ai, o le toatele o tagata e lotovaivai ai ona e foliga mai ua latou matua le gafataulimaina lava lea mea moni ua na ona faafoliga.

Ina ua musuia i se pine o le keke “panikeke” o se aso fanau, sa tuu ai i luga talu ai nei e si o’u tei sana taumafaiga i le mea lava lea. Nai lo le faatagaina o lenei mea e fatu ai se taomiaga e le moomia, sa tonu ia te ia e musuia isi i le tuuina i luga o lana “Pinterest le taulau” (tagai i le ata o le panikeke).

Ata
pancake fail

Talosia, ia mafai ona tatou aoao ia maua le tele o mea malie ae ia itiiti le lotovaivai pe a fetaiai ma ni ata o loo faaalia ai ni tulaga faafoliga ma e masani ona taitai atu ai i faatusatusaga faavaivailoto.

E manino ua le na o se faailoga lenei o o tatou taimi ae peitai, a fua atu i upu mai ia Paulo, sa i ai foi i taimi ua sola: ‘Ae o loo fefuafuaai i latou ia te i latou … ma fefaatusatusai i latou ia te i latou, e le popoto” (2 Korinito 10:12).

Sa tuuina mai foi talu ai nei e Elder J. Devn Cornish o le Fitugafulu se fautuaga ua fetaui lelei lava: “Ua tatou faatigaina fua lava i tatou lava e ala i le faatautava ma le faatusatusa. Tatou te faamasino sese lo tatou agavaa faaletagata lava ia e ala i mea tatou te maua pe le maua foi faapea ai ma manatu o isi. Afai e tatau ona tatou ola faatusatusa, ia o tatou faatusatusa lo tatou tulaga sa tatou i ai i le tuanai i le tulaga ua i ai i aso nei—faapea ai ma le tulaga tatou te mananao ia avea ai i le lumanai.”7

Sei ou faasoa atu se tasi o mealilo a lo matou aiga, o loo maua i le ata lenei o lo matou aiga (tagai i le itulau o sosoo ai) na pueina i ni nai tausaga ua mavae, a o lei amataina faasalalauga faaagafesootai. A na faapea na pue le ata lea i aso nei, semanu e tuu i luga, e tuu atu ai se aiga o ni tama aulelei se toafa, ua faatulagalelei ia lanu, ma amiolelei, o loo fiafia faatasi i se avanoa o se ata o le aiga. Pe tou te fia mananao i le tala moni lava?

Ata
Stevenson family photo

Ou te manatua pea le valaau mai a lo’u toalua i le telefoni. “Gary, o fea oe? O lea matou te i le falepueata o loo i fafo le pueata. O lea ua matou sauni uma e pu’e [le ata]. Sa le’i faigofie le tau faiga o lavalava o tamaiti uma, ia fetaui lelei, ma saunia. Ua e tai latalata mai?”

Oi, ua galo ia te au ma o lea ou te lei alu ese ma le ofisa! Sa afa itula na ou tuai ai, ma sa lei manuia tele le aluga o mea i lo’u le i ai, ua i le laina o le faaletonu.

O le a le mea na tupu? Ia, o lo’u atalii matua, na tamoe solo i le malae ma sa ia tau atu ai i se laau o le apu, ma sa ia tufiina ni apu ma amata ona tau’ai atu i le isi aualii. Sa tau le apu i le tua o lo ma atalii lona tolu ma sa pa’u o ia i lalo, ma amata ai ona tagi.

O le taimi lea, a o tupu lena mea, sa saofai i lalo lo ma atalii lona lua ma sa migi teisi i luga lona ofuvae. Na iloa atu e le isi aualii o ona totini o ni totini taalo papae, e le o totini lotu ia na tuu i fafo e lona tina e fai. Sa ia fesili atu ia te ia, “Aisea na le faia ai ou totini lotu?”

Sa ia fai mai, “Oi, ou te le manao ai. E mageso.”

A o talanoa atu o ia ia te ia, sa tamoe atu lo ma atalii e lua tausaga i le malae, ma lavea ai i se mea, pau i lalo, ma tafetotoi ai lona isu. Ia lea ua sisina ifo le toto i lona ofupaepae faaua laumei ma ua pisipisia ai. O le taimi lea na ou taunuu atu ai. Na pau lava le auala e faasao ai le ata o le liliu o le mitiafu faaua laumei e faau i tua, e nana ai le pisipisia i le toto mai le mea pueata.

O le mea na oo i ai, a o tamoe le ma atalii matua faataamilo ma tauai apu, sa pau o ia i lalo ma sa tele se pisia mai le vao i lona tulivae. O lea la, i le ata sa tuu ai lona ogalima ma le faaeteete e pupuni ai pisia mai le vao.

Ae mo le ma atalii lona tolu, ia, sa matou faatalitali mo le 20 minute seia uma le mumu o ona mata mai le tagi.

Ma, ioe, ua i le papatua nei o le ma atalii laaitiiti ia pisipisia i le toto o lona ofu.

Ae o le ma atalii lona lua ua tuu faalelei lava ona lima i luga o ona totini afeleti papae ina ia fetaui lelei mea uma.

A o au, ia, o le a matuai faatalitali lelei lava aua o lo’u tuai atu lea na mafua ai nei mea uma.

O le mea lea, a outou tagai i lenei ata matagofie o lo matou aiga ma tagiaue ai, “O le a le mea e le mafai ona tatou tuufaatasia ai mea uma ma avea o se aiga e lelei atoatoa le ata e pei o le latou ata?” ia ua outou silafia lelei lava!

Ala o Faasalalauga ma le Galuega Faafaifeautalai

Ata
pointing at tablet

Ata mai le Getty Images

Ua mafai nei ona outou tagai i ai, e manaomia ona tatou manatunatu i tulaga matautia ma tulaga e lamatia ai, e aofia ai mea moni e faafoliga ma faatusatusaga e faavaivailoto. O le lalolagi e le masani ona susulu e pei ona aliali mai i luga o faasalalauga faaagafesootai. Ae ui i lea, e tele mea lelei ua i ai ma o le a oo mai e ala mai i nei fatuaiga o fesootaiga.

Na tuuina mai e le Matagaluega o Faifeautalai ni faatonuga fou i le 2017 i auala lelei e mafai ona faaaoga ai faasalalauga faaagafesootai i le galuega faafaifeautalai. O le tele o punaoa faafuainumera o loo ua avanoa mo i tatou e mafai ona faaaoga i ni auala mamana, faigofie, faatauvaa, ma e matua aoga lava.

E tele naua polokalama mo le faaaogaina o le tekinolosi i ala talafeagai ma le musuia. E tatau ona tatou faia mea uma tatou te mafaia e aoao atu ai le faaaogaina amiotonu o tekinolosi i le augatupulaga faia’e ma ia lapataia ai ma puipuia le faaaogaina ma le le tonu ma mea matautia e o mai faatasi ai foi. E tatau ona fesoasoani lea mea tatou te mautinoa ai, o le a sili atu le aoga o tekinolosi nai lo o lamatiaga e o mai faatasi ai.

“Se Mea ina a Matagofie o Avefeau”

I le taimi sa ou manatunatu loloto ai ma tatalo ma le loto e uiga i lenei savali, sa ou alapo a’e i se tasi taeao ma se pese i ona upu faigofie i lo’u mafaufau: “Se mea ina a matagofie o avefeau o loo folafola mai ia i tatou le talalelei o le filemu.”8

O la tatou feau o le savali o le filemu, ma o outou o avefeau matagofie o loo folafolaina atu. E mafai ona outou faia lenei mea e ala i nei alaleo fou ofoofogia o tekinolosi. Ua tatou ola i se lalolagi tulagaese i le atoaga o taimi faatasi ai ma le tomai e folafola atu ai le talalelei o le filemu lea ua i ai moni i o tatou tumutumulima.

Ua ia te i tatou upu faaperofeta a perofeta anamua, ia e faauigaina lelei ai lava o tatou taimi ma tuu mai ai le taitaiga mo o tatou taimi: “Ma e le gata i lea, ou te fai atu ia te outou, o le a oo mai le taimi e salalau atu ai le malamalama o se Faaola i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata” (Mosaea 3:20).

Ua i ai foi ia i tatou upu mai i faaaliga i ona po nei, e talanoa mai ma tuuina mai taitaiga mo o tatou taimi ma tulaga. Ou te sii atu [le saunoaga a] Elder Bednar: “Ou te talitonu ua oo mai le taimi mo i tatou o soo o Keriso e faaaogaina lelei ia sili atu le aoga o nei meafaigaluega musuia e molimau atu ai i le Atua le Tama Faavavau, o Lana fuafuaga o le fiafia mo Lana fanau, ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o le Faaola o le lalolagi; e folafola atu le moni o le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai; ma faataunuu le galuega a le Alii.”9

Ou te valaaulia outou taitoatasi ina ia matua mafaufau atoatoa i a outou matafaioi e folafola atu le talalelei o le filemu o ni avefeau ofoofogia. Ia tofu faia e i tatou la tatou vaega e faasoa atu ai lo tatou “malamalama o le Faaola” i nuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata. O le ala sili e faia ai lenei mea o le tasi o le laa i le taimi ma i se ala tulagaese e sili ona aoga mo oe ma lou aiga. Talosia ia tofu maua e outou taitoatasi le lototele e fai ai lautusi faaletagata i le initoneti, pine, fiafia i ai, faasoa, tuu i luga, tweet, snap, ma toso i luga i se ala e viia, faamamalu ai, ma faaaloalogia ai le finagalo o lo tatou Tama Faalelagi alofa ma aumaia ai se malamalama o le Faaola i lou aiga, o a tatou pele, ma uo—e aofia ai au uo i luga o fesootaiga faaagafesootai.

Faamatalaga

  1. Tavita O. MaKei, i le Conference Report, Oke. 1967, 4.

  2. Spencer W. Kimball, “When the World Will Be Converted,” Ensign, Oct. 1974, 10 – 11.

  3. Tagai Jeffrey R. Holland, “Peiseai o se Ipu ua Nutililii,” Liahona, Nov. 2013, 40-42.

  4. Tagai Jeffrey R. Holland, “Savali FaaMamona: Peiseai o se Ipu ua Nutililii,” Iuni 20, 2016, mormonnewsroom.org.

  5. Tagai “President Uchtdorf Relates Flying to Gospel in Post and Video with Grandson,” Sete. 30, 2016, LDS.org.

  6. Peresitene Thomas S. Monson, “Ola i se Olaga Faamanuiaina,” Liahona, Ian. 2012, 4.

  7. J. Devn Cornish, “O Lava Ea Lou Lelei? Pe O Le A Ou Ausia Ea?“ Liahona, Nov. 2016, 33.

  8. “How Lovely Are the Messengers,” hymnary.org.

  9. David A. Bednar, “Faalolovaia le Lalolagi e ala i Faasalalauga Faaagafesootai,” Liahona, Aug. 2015, 50; tagai foi David A. Bednar, “Sweep the Earth as with a Flood” (video), LDS.org.