2018
Ia Manatua Pea o Ia
February 2018


Savali a le Au Peresitene Sili

Manatua Pea o Ia

Ata
family at sacrament meeting

Pe mafai ona e vaai faalemafaufau faatasi ma au i le perofeta o Moronae o loo tusitusia upu faaiu o le Tusi a Mamona i luga o papatusi auro? Sa na o ia lava. Na ia vaaia lona atunuu, ona tagata, ma lona aiga ua pauu. O le laueleele na avea ma “taamilosaga faia pea lava pea e tasi” o le taua (Mamona 8:8). Ae peitai na i ai lona faamoemoe, aua na ia vaai i o tatou aso! Ma mai mea uma semanu na te tusia, na ia valaaulia i tatou ia manatua (tagai i le Moronae 10:3).

Na fiafia lava Peresitene Spencer W. Kimball (1895-1985) i le aoaoina atu e faapea o le upu e ono sili ona taua i le lomifefiloi atonu o le manatua. Aua na tatou osia ni feagaiga ma le Atua, na ia saunoa ai, “o le mea e sili ona tatou manaomia o le manatua” o na feagaiga.1

E mafai ona e mauaina le upu manatua i tusitusiga paia uma lava. Pe a lapataiina e Nifae ona uso, na masani lava ona ia valaaulia i latou ia manatua afioga a le Alii ma ia manatua le ala na faasaoina ai e le Atua o latou tama na muamua atu (tagai i le 1 Nifae 15:11, 25; 17:40).

I lana lauga maoae faamavae, na faafitu ona faaaoga ai e le Tupu o Peniamina le upu manatua. Na Ia faamoemoe o le a manatua e lona nuu “le silisili o le Atua … ma lona agalelei ma lona tali-tiga” ia i latou (Mosaea 4:11; tagai foi 2:41; 4:28, 30; 5:11–12).

Ina ua faatoa faia e le Faaola le faamanatuga, na Ia valaaulia Ona soo ia tagofia ia faatusa “e fai ma faamanatuga” o Lana taulaga (Luka 22:19). I tatalo taitasi o le faamanatuga e te faalogo ma ou faalogo i ai, o le upu pea e mulimuli i le upu manatua (tagai MF&F 20:77, 79).

O lau savali o se valaaulia, pe o se faatoga, ia manatua. O fautuaga nei e tolu i mea e mafai ona e manatua i vaiaso taitasi pe a e tagofia faatusa paia o le faamanatuga. Ou te faamoemoe o le a latou fesoasoani ia te oe, e pei ona latou fesoasoani ia te au.

Ia manatua Iesu Keriso.

Muamua, manatua le Faaola. Manatua pe o ai o Ia ao i ai i le lalolagi, pe na faapefea ona Ia fetalai atu i isi, ma pe na faapefea ona Ia faaalia le agalelei i Ana faatinoga. Manatua pe o ai na Ia mafuta i ai ma po o a mea na Ia aoao atu. Sa “femaliuai ma agalelei” le Faaola (Galuega 10:38). Sa Ia asiasi i ē mama’i. Sa naunautai o Ia e fai le finagalo o Lona Tama.

O le mea sili, e mafai ona tatou manatua le tau sili na Ia totogiina, ona o Lona alofa mo i tatou, ina ia soloiesea le pisia o a tatou agasala. Ao tatou manatuaina o Ia, o le a faateleina lo tatou manao e mulimuli ia te Ia. O le a tatou mananao ia sili laitiiti atu le agalelei, sili atu le faamagalo, ma sili atu le naunau e saili le finagalo o le Atua ma faia loa.

Manatua Mea E Te Manaomia Ona Faia ia Sili Atu

E faigata ona mafaufau i le Faaola—Lona mama ma le atoatoa—e aunoa ma le mafaufau foi i lo tatou pona ma le le atoatoa i le faatusatusa atu ia te Ia. Na tatou osia ni feagaiga ia usiusitai i Ana poloaiga, ae peitai e masani ona tatou le ausia lenei tulaga faatonuina maualuga. Ae na silafia e le Faaola o le a tupu lenei mea, o le mafuaaga lena na Ia tuuina mai ai ia i tatou le sauniga o le faamanatuga.

O le faamanatuga na amata mai lava i le faatinoga i le Feagaiga Tuai o le ofoina atu o taulaga, lea na aofia ai se tautauina atu o agasala (tagai i le Levitiko 5:5). Tatou te le o toe ositaulagaina ni manu, ae e mafai pea ona tatou tuueseina a tatou agasala. Ua taua e tusitusiga paia lenei mea o se taulaga o “se loto momomo ma le agaga salamo” (3 Nifae 9:20). O mai i le faamanatuga faatasi ai ma se loto salamo (tagai i le MF&F 59:12; Moronae 6:2). Ao e faia, o le a e mauaina le faamagaloga o agasala ma o le a e le se ese mai i le ala lea e toe taitai atu i le Atua.

Manatua le Alualu i Luma o Loo E Faia

Ao e iloiloina lou olaga i le taimi o le sauniga o le faamanatuga, ou te faamoemoe o ou mafaufauga e faatotonugalemu e le gata i mea sese na e faia ae ia faapena foi i mea sao na e faia—taimi na e lagonaina ai e faapea na fiafia le Tama Faalelagi ma le Faaola ia te oe. E mafai foi ona e faaaluina se taimi i le taimi o le faamanatuga e fesili atu ai i le Atua e fesoasoani ia te oe ia iloa nei mea. Afai e te faia, ou te folafola atu o le a e lagonaina se mea. O le a e lagonaina le faamoemoe.

Ina ua ou faia lenei mea, na faamautinoa mai e le Agaga ia te au e faapea ao ou mamao pea mai le atoatoa, ua ou sili atu i le aso nai lo ananafi. Ma o lenei mea e tuuina mai ai ia te au le mautinoa e faapea, ona o le Faaola, e mafai lava ona ou sili atu taeao.

O le upu Pea o se taimi umi lava, ma e manaomia ai se taumafaiga tele o le taulai atu. Ua e iloaina mai i aafiaga le faigata tele ona mafaufau manino i se mea se tasi i taimi uma lava. Ae e tusa lava po o le a le lelei o lou tausia o lau folafolaga ia manatua pea o Ia, Na te manatua pea oe.

E silafia e le Faaola ou luitau. Na te silafia pe faapei le mamafatu o mea o le olaga i ou luga. Na te iloaina lou manaomia vave o le faamanuiaga lena e oo mai i le manatuaina pea o Ia ma le usitaia o Ia—“ina ia [e] maua pea lona agaga e faatasi ma [oe]” (MF&F 20:77; faaopoopo le faamamafa).

O lea, Na te toe faafeiloaia foi oe i le laulau o le faamanatuga i vaiaso taitasi, ma toe ofoina atu foi ia te oe le avanoa e molimau ai i Ona luma e faapea o le a e manatua pea o Ia.

Faamatalaga

  1. Spencer W. Kimball, “Circles of Exaltation” (lauga i faiaoga o mataupu falelotu i le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, Iuni 28, 1968), 5.