2018
”Pe Se a La Outou Upu ia te Au Po o Ai?” O Le Molimau a Peteru ia Keriso
February 2018


“Pe Se a La Outou Upu ia te Au Po o Ai?”

O Le Molimau a Peteru ia Keriso

Ao tatou oo ina alolofa ma malamalama i le Aposetolo o Peteru, o le a sili atu lo tatou saunia ma mafaia ona taliaina lana molimau faapitoa ia Keriso.

Ata
Jesus walking on water

Na Savali le Faaola i Luga o le Vai, saunia e Walter Rane

E pele le Aposetolo o Peteru i e talitonu—atonu ona e foliga mai o ia o se tagata faamaoni ma e tatou te malamalama gofie i ai. E mafai ona tatou malamalama ia te ia. Tatou te fiafia i lona lototoa ao ia tuua “loa” mea uma, tuua ana upega ao fetalai atu le Matai, “Mulimuli mai ia te au, ou te faia oulua ma fai faiva i tagata” (Mataio 4:18–20). Tatou te malamalama i lona le mautonu i le uiga ma le savali o faataoto (tagai i le Mataio 15:15–16). Tatou te lagonaina le fefe i lana tagi, “Le Alii e, ia e faaola mai ia te au,” ao goto ifo ona vae ma lona faatuatua i vai galua i lena po i le Sami o Kalilaia (Mataio 14:22–33). Tatou te faafetaia lona ofo i le Liua (tagai i le Mataio 17:1–13). Tatou te fetagisi faatasi ma ia ona o le maasiasi i lona faafiti faatolu (tagai i le Mataio 26:69–75), faanoanoa faatasi ma ia i Ketesemane (tagai i le Mataio 26:36–46), ma faatasi ma ia i lona olioli ma le ofo i le tuugamau avanoa (tagai i le Ioane 20:1–10).

Atonu na finagalo le au tusitala o le Talalelei ia tatou faia lenei sootaga patino ma Peteru. I a latou tala e foliga mai e tele atu ona aafiaga ma talanoaga ma Iesu na latou faasaoina faapitoa lava nai lo se isi o le au uluai Toasefululua.1 O le toatele o i tatou e faapea ua tuuina atu le tele o le taulaiga ia Peteru i tusi o le Talalelei aua na avea o ia ma failauga ma taitai i le au Aposetolo. Ae atonu o Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane o loo talanoa foi i le tele lava o taimi ma e patino lava le sootaga a Peteru ma Keriso aua latou te faamoemoe e faapea ao tatou oo ina alolofa ma malamalama ia Peteru, o le a sili atu ona tatou saunia ma mafaia ona talia lana molimau faapitoa ia Keriso—o se molimau e foliga mai o ia na saunia lava ma le faaeteete e tuuina atu.

Sauniuniga a Peteru

Ao faatasi atu Peteru ia Iesu i Lana galuega talai i le lalolagi, o le mau ma le molimau a Aposetolo e faapea o le Matai o le Mesia e foliga mai na maua mai le malamalama, faatinoga, ma aafiaga faafaaaliga na tuuina atu ia te ia. O lona uiga, o lana molimau, e pei [o o tatou molimau] i le aso, na oo mai i lona malamalama, ana galuega, ma lona loto.

Ata
Jesus healing the blind

O Le Faafiti a Peteru, saunia e Carl Heinrich Bloch.

Na iloa e Peteru o Iesu le Nasareta na sili atu nai lo se tagata noa, aua na ia vaai ia te Ia o faapupula le tauaso, faamama le lepela, faia ia savali le pipili, ma faatu mai le oti (tagai i le Mataio11:4–5; tagai foi i le Ioane 2:11; 10:25; 20:30–31). O lana faamaoniga tonu lava e faapea o Iesu o le Keriso na faamalosia i mea na ia aoaoina ao ia faatinoina faatonuga a le Matai. Na ia lafo lana upega e pei ona faatonuina e le Faaola ma aoina mai se aofai tele o ia (tagai i le Luka 5:1–9; Ioane 21:5–7). Ina ua fetalai atu le Faaola ia te ia e “sau,” na ia savali i luga o le vai (tagai i le Mataio 14:22–33). Ma ao ia tufa atu ni nai falaoa ma i’a i le motu o tagata e pei ona faatonuina e le Faaola, na tupu le vavega o le faateleina i lalo o ona lava lima (tagai i le Ioane 6:1–14).

O na molimau i lona malamalama ma ona lima atonu na faamalosia ai le molimau sili ona mamana na saunia mo Peteru—le molimau na faaalia i lona loto. Ao fesili atu Iesu i Ona soo, “Pe se a le upu a tagata ia te au le atalii o le tagata po o ai?” na latou toe fai atu faaiuga masani o a latou uo. Ona faapatino atu lea o le fesili a le Faaola, ma fesili atu, “A o outou, pe se a la outou upu ia te au po o ai?” (tagai i le Mataio 16:13–15). E aunoa ma se faatali, na faapea atu Peteru:

“O oe o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua.

“Ona tali atu ai lea o Iesu, ua faapea atu ia te ia, Amuia oe Simona Paiona; aua e le se tagata na ia faaali atu ai ia te oe, a o lo’u Tama o i le lagi” (Mataio 16:16–17).

O sauniuniga a Peteru ina ia avea ma se molimau faapitoa o Keriso na aofia ai ni nai aafiaga na e fai a si patino faatasi ma Iesu.2 O na ituaiga o fautuaga ma faatonuga patino e masani ona oo mai pe a ia alu atu i le Faaola ma ni fesili pe soo se taimi lava na silafia ai e Keriso ua ia manaomia nisi aoaoga.3

O Peteru foi atonu o le soo lea na sili ona aoaia i soo uma o Keriso.4 O le mea mataina, na filifili Peteru ia aua le tiga ae nai lo lena ia faaauau pea le mulimuli i le Matai, ma faaopoopoina i aso uma i lana molimau ma le aoaoina o Ia.5

O le sauniuniga a le fai faiva Kalilaia na faaiu i mea na ia molimauina i le mavae ai o le Faasatauroga. Ina ua faalogo i le tuugamau avanoa, na nanati atu Peteru e vaai mo ia lava ma na alu ese “ua ofo i le mea ua faia” (Luka 24:1–12; tagai foi i le Ioane 20:1–9). Ua faamaumauina e Luka e faapea i se taimi o lena lava aso, na faaali atu ai le Faaola faalilolilo ia Peteru, e ui e itiiti lava lo tatou iloaina o lena mea na tupu (tagai i le Luka 24:34; 1 Korinito 15:3–7). Mulimuli ane i lena lava afiafi, na faaali atu ai le Alii toetu i Aposetolo ma nisi o soo, ma valaaulia i latou e tagotago i manua o Lona tino. Ona Ia fesoasoani lea i lo latou malamalama i le ala ua faataunuu ai e Lona toetu valoaga o loo tusia i le tulafono a Mose ma tusitusiga paia, o loo faapea mai, “O molimau foi outou o nei mea” (tagai i le Luka 24:36–48; tagai foi i le Mareko 16:14; Ioane 20:19–23). Na malaga mulimuli ane soo e 11 i Kalilaia, e pei ona faatonuina ai i latou e le Faaola, ma o iina i luga “o le mauga na polai atu ai Iesu ia te i latou,” Na Ia faamautinoa ia i latou, “Ua tuuina mai ia te au le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi” (tagai i le Mataio 28:7, 10, 16–20).

I nei mea uma lava, o le malamalama o Peteru, o ana galuega, ma le loto na aoaoaina atili ai ia avea ma molimau o le Keriso toetu, aua na ia vaai i le Alii toetu i ona lava mata, faalogo ia te Ia i ona lava taliga, tagotago ia te Ia i ona lava lima, ma e mautinoa lava na toe lagonaina le faamaoniga a le Agaga i lona loto.

O le Naunautai o Peteru

E pei lava ona manaomia le taimi, o le aoao atu, ma le aafiaga mo Peteru na malamalama atoatoa ai i le misiona togiola a le Mesia, ma malamalama ai i lana lava misiona o se molimau faapitoa o Keriso sa o se faagasologa faifailemu.

E foliga mai o le iloaina atoatoa o le mea e manaomia mai ia te ia na oo mai ia Peteru ao aoao atu le Alii ia te ia i matafaga o le Sami o Kalilaia. O le mauaina o le avanoa e tagotago faalua ai i manua o le Faasatauroga i le tino toetu o le Matai ae masalo o loo mafaufau pea po o le a le lana mea e fai, na faapea atu ai Peteru, “Ou te alu, ou te fagota” (Ioane 21:3). O le taimi lea ua le o i ai Iesu ma i latou, e foliga mai ua fuafua Peteru e toe foi i lona olaga tuai ma galuega o le olaga. Na mulimuli atu ona soo.

I le galulue ai i le po atoa, na leai se ia na latou maua. I le lalata atu i le matafaga, ua mautinoa lava ua lelavava ma lotovaivai, na latou vaaia ai se tasi o tu ai iina o se tasi latou te lei iloaina, ua faatonuina i latou e toe lafo a latou upega. Atonu o le manatuaina o le taimi muamua atu na latou usiusitai ai i se fautuaga e faapea ma maua ai se taunuuga sili atu, na latou usiusitai, i le taimi lea e aunoa ma le finau po o se fesili (tagai i le Luka 5:1–9; Ioane 21:3–6). Ao latou toso mai a latou upega ua toe faatumuina foi i se au ia tele, na fai atu Ioane ia Peteru “O le Alii lea” (Ioane 21:7). O le popole tele e faatali mo le vaa e oo atu ai i le matafaga, “ua oso i le vai” Peteru ina ia oo vave atu i le Matai (Ioane 21:7). Ina ua taunuu mai isi, na latou mauaina se meaai o ia ma falaoa o faatali mo i latou (tagai i le Ioane 21:9).

Ata
Jesus speaking with Peter

Pe Sili Mai Lou Alofa ia te Au, i o Latou Nei? saunia e David Lindsley

Ina ua maea le meaai, na liliu atu Iesu ia Peteru ma e mautinoa lava na faasino atu i ia lava ia na filifili Peteru e sailia, ma fesili atu i Lona Aposetolo, “Simona, le atalii o Iona, pe sili mai lou alofa ia te au, i o latou nei?” (Ioane 21:15). E mautinoa lava na mafaufau Peteru e ese lava lenei fesili. Ioe e alofa o ia i le Faaola e sili atu i lo ia—po o le fai faiva. Atonu na i ai sina vaega o le ofo i lana tali, “Ioe, le Alii e; ua e silafia ou te alofa ia te oe,” lea na tali atu ai Keriso, “Ia e fafaga i au tamai mamoe” (Ioane 21:15). Na toe tuu atu e le Faaola le fesili ia Peteru, ma na toe faaleoina mai e Peteru lona alofa mo Keriso, ma na toe poloai atu Keriso “Ia e leoleo i au mamoe” (Ioane 21:16). Na faanoanoa Peteru ao fesili faatolu atu Iesu mo le soo ina ia faamautinoa lona alofa. E mafai ona tatou lagonaina le tiga ma le agaalofa i le molimau lona tolu a Peteru, “Le Alii e, ua e silafia mea uma lava, ua e silafia, ua ou alofa lava ia te oe” (Ioane 21:17). Na toe poloai atu foi Iesu, “Ia e fafaga au mamoe” (Ioane 21:17).6 Afai e alofa moni lava o ia i le Alii, ona le toe avea ai lea o Peteru ma fai faiva, nai lo lena o se leoleo mamoe, e tausia le lafu a le Matai.7 O faatinoga ma le galuega talai a Peteru mai lena taimi agai i luma na faamaonia ai e faapea na iu lava ina ia malamalama i lana tiute ma le misiona ia avea ma se auauna faapitoa ma se molimau o Keriso.

Molimau a Peteru

Ata
peter healing a lame man

Na Liua Iesu i o Latou luma, saunia e Walter Rane

Ina ua mavae lena aso i Kalilaia, na agai atu Peteru i luma e faataunuu lana tiute mai ia Keriso faatasi ma se faatuatua, lototoa, ma le malosi maoae. I le avea ai ma se Aposetolo taitai, na ia laa atu i luma i lona valaauga e pulefaamalumalu i le Ekalesia. Ao galue lava i le tele o tiute i lona tofiga, e lei tuua e Peteru lona tiutetauave o le avea i taimi uma ma molimau o Keriso, e aofia ai le motu na faapotopoto i le taimi o le sasaaina mai o le Agaga Paia i le aso o le Penetekoso (tagai i le Galuega 2:1–41), i le faapaologa o le malumalu o Solomona i le mavae ai o se faamalologa faavavega (tagai i le Galuega 3:6–7, 19–26), ina ua molia o ia ma aumaia i luma o taitai Iutaia (tagai i le Galuega 4:1–31; tagai foi i le Galuega 5:18–20), i lana talaiga i le Au Paia (tagai i le Galuega 15:6–11), ma i ana tusi.

I lana tusi na ia mafaufau ai i lana molimau patino i puapuaga o Keriso ma faaleoina lona faamoemoe ia avea ma se “tofusia faatasi i le manuia o le a faaalia mai” (1 Peteru 5:1). I le latalata atu i le faaiuga ua ia faailoa mai ma le mautinoa e faapea o ia foi ua tatau ona “vave … tuu ese lenei fale apitaga, faapei ona faailoa mai ia te au e lo tatou Alii o Iesu Keriso” (2 Peteru 1:14).

I le faia o lenei tautinoga faanoanoa, atonu na mafaufau Peteru i upu a Iesu na fetalai atu ia te ia i le tele o tausaga na muamua atu i matafaga o Kalilaia. O iina, ina ua uma ona poloaiina Peteru ia fafaga i Ana mamoe, na folafola atu ai e le Faaola, “Ua e fusi oe ina o e taulealea, ma e fealuai i mea na e loto i ai: ae pe a e toeaina, e te faaloaloa ou lima, e fusifusi foi ia te oe e se tasi, e ave foi oe i le mea e te le loto i ai” (Ioane 21:18). E pei ona faamatalaina e Ioane, “Ua fetalai atu [Iesu] lea upu e faailoa atu ai le uiga o lona oti e vivii atu ai o ia i le Atua. Ua ia fetalai atu lea mea, ona faapea atu lea o ia ia [Peteru], Ia e mulimuli mai ia te au” (Ioane 21:19). E mautinoa lava i lona soifua matua ao ia mafaufau i le oti, na mafai ai ona maua e Peteru le filemu ma le olioli i le iloaina e faapea na ia mulimuli moni lava ia Keriso i le olaga ma ua saunia e mulimuli ia te Ia i le oti.

Matou te moomoo lava maimau pe ana faasaoina nisi gaoioiga a Peteru ma tusitusiga i le Feagaiga Fou. O mea ua faasaoina o se oa taua ma e pele ai ia i tatou lenei fai faiva faatuatua. O le tala, e itiiti lava e pei ona i ai, ua faaalia ai ia i tatou le ala na saunia ai e Keriso Peteru ma le faaeteete ma patino lava ia avea ma se molimau faapitoa o Ia. Ao tatou faitau i le tala, e mafai ona tatou iloaina lo tatou faatuatua ma le malamalama ia Keriso faatasi ma Peteru. O lena tuputupu ae e mafai ona tuuina mai ia i tatou le faamoemoe ma le vaaiga ia tatou malaga patino i le faatuatua. Ao tatou vaaia mea na faamoemoeina e Keriso ia Peteru ua amata ona manino ia te ia ona vaaia lea o le lototoa ma le naunautai lea na ia galue e faataunuu ai lana tiute mai le Faaola, e taitaiina i tatou e mafaufau loloto “O le a le mea ua faamoemoe mai ai Keriso ia te au?” ma “Pe o lava au mea o fai?” Ao tatou suesueina le molimau a Peteru ia Keriso, tatou te mauaina i tatou lava ua naunau e toe faaleoina ana upu “Ua matou talitonu ma ua matou iloa o oe o le Keriso, le Alo o le Atua soifua” (Ioane 6:69).

Faamatalaga

  1. Ao sili atu ona tusia auiliili le molimau, aafiaga, ma aoaoga a le Aposetolo o Paulo i le Feagaiga Fou nai lo o Peteru, o Paulo e le o se tasi o le uluai Toasefululua ma e le o taua i tusi e fa o le Talalelei.

  2. Tagai i le Mataio17:1–13; 26:36–46, 58; Mareko13:1–37; Luka 8:49–56; 9:28–36.

  3. tagai i le Mataio17:24–27; 18:2–35; 19:27–20:28; Luka 12:31–49; Ioane 13:6–19.

  4. Tagai i le Mataio 14:31; 15:15–16; 26:33–34, 40; Mareko 8:32–33; Ioane 18:10–11.

  5. E tusa ai ma Peteru ma aoaiga na ia maua soo mai ia Keriso, na matauina ai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895-1985), “Na Ia aoaiina Peteru i nisi o taimi aua na ia alofa ia te ia, ma o Peteru, i le avea ai ma se tagata maoae, na mafai ona ia tuputupu ae mai lenei aoaiga. E i ai se fuaiupu matagofie i le tusi o Faataoto e tatau ona tatou manatuaina uma lava: ‘O le taliga ua faalogo i le aoaiga e ola ai, e mau lea faatasi ma e popoto. O le na te teena mea e aoaoina, e faaleaogaina e ia lona lava ola: ao le faalogo i le aoaiga e maua e ia le poto.’ (Faataoto 15:31–32.) O se taitai poto po o se soo poto e mafai ona faalogo i le ‘aoaiga o le ola.’ Na mafai e Peteru ona faia o lenei mea aua na ia iloaina e alofa Iesu ia te ia, ma o lea na mafai ai e Iesu ona saunia Peteru mo se tulaga e maualuga lava po o le tiutetauave i le malo” (“Jesus: The Perfect Leader [O Iesu Le Taitai Sili],’’ Ensign, Mati. 1980, 5).

  6. O nisi e matauina faapea o le faatagaina o Peteru e faamaonia faatolu lona alofa mo Ia, na tuuina atu ai e Keriso ia Peteru se avanoa e faaleleia ai lana faafiti faatolu i lena po faavauvau o le faamasinoga. Tagai, mo se faataitaiga, James E. Talmage, Jesus the Christ, lom. lona 3. (1916), 693; Jeffrey R. Holland, “O Le Poloaiga Muamua ma le Sili,” Liahona, Nov. 2012, 83–84. Mo se talanoaga o le faafiti ma lesona ina ia aoaoina mai ai, tagai i le Gordon B. Hinckley, “And Peter Went Out and Wept Bitterly [Na Alu i Fafo Peteru ma Tagi Lotulotu],” Liahona, Oke 1979, 65–67; Neal A. Maxwell, “O le Tagata Ua Agaleagaina E Lona Uso,” Liahona, Iulai 1982, 62–67. O isi tusitala, na iloaina le eseesega itiiti lava i le faaEleni o le tusiga, ua fautua mai e faapea o fesili e tolu na tuuina atu taitasi e aoao ai Peteru i vaega ma tiute eseese o lona valaauga. O lea la, na fesili faalua atu le Faaola ia Peteru “pe e te alofa mai ea ia te au?” e faaaoga ai le faaEleni agapao mo le alofa, o lona uiga o se ituaiga alofa masani lava pe lelei foi, e masani lava ona faapea o le faaleatua pe le faatuaoia ma o isi taimi e faaliliuina o le “alofa mama” (faataitaiga, 1 Korinito 13:1–4; 2 Peteru 1:7; Faaaliga 2:19). O le taimi lona tolu na fesili ai Iesu ia Peteru, “pe e te alofa mai ea ia te au?” Na Ia faaaogaina le upu phileo mo le alofa, o lona uiga o le faauo, agaalofa, po o le alofa faaleuso. O le mea malie, i le tali atu i fesili taitasi e tolu, na faamaonia atu ai e Peteru lona alofa i le faaaogaina o le phileo. I le faamaoniga muamua o le alofa o Peteru, na poloaiina ai o ia e Keriso ia “fafaga” mai le faaEleni bosko, o lona uiga ia fafaga i le vao mua, fafaga lemu, po o le faafailele, Ana “tamai mamoe” mai le faaEleni arnion, o lona uiga o se mamoe laitiiti po o se mamoe pepe. I le faamaoniga lona lua o le alofa o Peteru, na poloaiina ai o ia e Keriso ia “fafaga,” mai le faaEleni poimaino o lona uiga ia tausia pe leoleoina, Ana “mamoe,” mai le faaEleni probaton, o lona uiga o se mamoe matua. I le tali atu i le faamaoniga lona tolu o le alofa o Peteru mo Keriso, na manaomia lona faafaileleina o Ana mamoe matutua. O lea la o le tuuina atu faatolu o le fesili i auala e tolu na fesili atu ai le Faaola i le soo pe na i ai ia te ia le alofa mama faapea ma le alofa faaleuso mo Ia, ma i isi Ana poloaiga na sosoo ai, na aoaoina ai e le Faaola Peteru e tatau ona le gata i lona faafaileleina ae ia leoleoina foi mamoe laiti ma matutua o Lana lafu.

  7. Mo nisi talanoaga i lenei vaega ma mataupu faavae e mafai ona aoaoina mai ai, tagai i le Robert D. Hales, “Pe A Liua Mai Oe, Ona E Faamalosi Ai Lea i Ou Uso,” Liahona, Iulai 1997, 99–102.