2017
Ko e Mana ʻo e Ngaahi Hiva Kilisimasí
December 2017


Ko e Mana ʻo e Ngaahi Hiva Kilisimasí

Ne ʻikai ʻamanaki e ongo toʻu tupú ni ki he fiefia te na ʻomi ʻaki ha fanga kiʻi hiva faingofua.

Ko ha Hiva maʻa Uakini

ʻĪmisi
singing Christmas carols

Tā fakatātaaʻi ʻe Michael Mullan

ʻOku ʻikai hoko e hivá ko ha tukufakaholo ʻi he Kilisimasi Faka-ʻAsenitiná. Ko hono moʻoní, ʻoku kehe ʻa e Kilisimasi ʻi hení ki ha ʻata ʻo e sinou ʻokú ke fakakaukau ki aí. Tupu mei heʻemau nofo ofi ki he Hemisifia Hihifó, ne ueʻi maʻu pē au ʻe he Kilisimasí ke u fakakaukau ki ha fuʻu sālati fuaʻi ʻakau!

Ko ia ʻi he taimi ne fokotuʻu mai ai ʻe heʻeku mātuʻá ke mau ʻahiʻahiʻi e hiva Kilisimasi fakafāmilí, ne u ongoʻi fiefia mo puputuʻu mo hoku ngaahi fototehiná. Ne ʻikai ke mau loto fiemālie ki heʻemau tuʻunga fakamūsiká, ko ia ne mau fakakaukau ke taʻo ha pisikite ʻo foaki ki he kakai te mau ʻaʻahi ki aí ke ʻi ai ha ʻuhinga ke nau malimali.

Ne fuoloa pē ʻeku manatu ne hoko ha tangata ko Uakini ko ha mēmipa ʻo ʻemau uōtí. Naʻá ne puke lahi ʻi he Tīsema ʻo e taʻu ko iá pea ʻikai lava ke toe kau mai ki he houalotu sākalamēnití. Hili e lotú ʻi he Sāpaté, ne kau ʻeku tamaí mo hoku ngaahi tuongaʻané ʻi he niʻihi ne ō ʻo ʻave e sākalamēnití ki ai ʻi he falemahakí.

ʻI he Sāpate kimuʻa he Kilisimasí, ne heka kotoa homau fāmilí ʻi he meʻalelé ke ʻaʻahi kia Uakini ʻi he ʻamanaki te mau ʻoatu ha laumālie Kilisimasi fakamāfana. ʻI heʻemau tūʻuta atú, ne taki kimautolu ʻe he neesí ki hono mohengá. Ne ʻi hono tafaʻaki mohengá ha himi mo ʻene folofolá, ʻo hangē naʻá ne ʻilo te mau ō atú.

Naʻe hā mahino ʻene fiefia ʻi heʻemau ʻi aí, pea ne mau ongoʻi he taimi pē ko iá ha ʻofa maʻana. Ne teuteuʻi, tapuakiʻi, mo tufa ʻe hoku ngaahi tuongaʻané e sākalamēnití. Kimuʻa pea mau mavahé, ne mau hivaʻi e hiva fakaʻofoʻofa ʻo e “ʻA e Kau Tauhi Sipi ʻi Siuteá”: “Ongolelei ʻa e ʻOtuá; melino ki māmaní, ʻofa pē ki he kakai” (Ngaahi Himí, fika 120).

Ko e moʻoni ne hū ha nonga mo ha loto māfana ki homau lotó ʻi heʻene ui kimautolu ko ha “kau ʻāngelo” mo fakamālō mai ʻi heʻemau ʻaʻahi angé, ka ko e ngaahi ongo ia ne mau fie omi mo ia maʻaná.

Julia G., Buenos ʻAilasi, ʻAenitina

Ko e Tuʻuʻanga Fakaʻosi ʻi he Pō Ko Iá

ʻĪmisi
singing carols

Ko e Efiafi ʻeni Kimuʻa ʻi he Kilisimasí pea ne ʻikai te u fie ʻalu ʻo hiva.

Ka ne fakakaukau ʻeku faʻeé ʻe fakaʻofoʻofa kapau te mau heka kotoa ki heʻemau kā motuʻá pea lele ʻi he halá lolotonga ʻene momokó ke hiva ki ha kau uitou ʻe toko tolu ʻi homau uōtí, pea ne poupou ʻeku tamaí ki heʻene fokotuʻú.

Naʻá ku ongoʻi faikeheʻia. Ko hai ia ʻe fie fanongo mai kiate kimautolu? Te u mate he maá ʻo kau ka sio ki ha taha ʻoku ou ʻiloʻi. Ne u heka taʻeloto pē mo ngulungulu ki he sea muí fakataha mo hoku tuongaʻané mo e tokouá.

Ne ofi mai pē e lele ki he fuofua ʻapi nofoʻangá. Ne ʻikai tali mai ha taha. Ne mau lele ki he ʻapi hokó. Ne toe ʻikai pē tali mai ha taha. Ne kamata ke fiefia hoku lotó.

ʻI heʻemau tau atu ki he tauʻanga meʻalele ʻo ʻemau tuʻuʻanga fakaʻosí, ne u pehē, “Fakamolemole tuku muʻa ke ʻoua ʻe ʻi ʻapi ha taha.”

Kuo fakapoʻuli ʻeni ʻa tuʻa. ʻI he tukituki ʻa ʻeku faʻeé mo fakaongoongó, ne kei fakapoʻuli pē e fakafaletolo ki muʻá. Sai ia. ʻE vavé ni haʻamau ʻi ʻapi, pea u hola leva ki hoku lokí.

Ne fakafokifā pē ʻa e ulo ʻo e fakafaletoló pea ava mo e matapaá. Naʻá ku fuʻu mā ʻaupito. Ne u ongoʻi fakapapau ne mau fakahohaʻasi ia.

Naʻe pehē mai ʻe he kiʻi fineʻeikí, “Hū mai, hū mai.” Naʻá ne tuhu ki heʻene piano motuʻá.

Naʻá ne ʻeke ange ki heʻeku faʻeé, “ʻOkú ke tā piano?” “Tau hiva takai ʻi he pianó.”

Ne fakavaivaiʻi ʻe heʻene loto māfana mo vēkeveké ʻa hoku lotó. Mahalo pē ne ʻikai ke ne fuʻu fakapikoʻia ʻi heʻemau ʻi aí. Ne mau hivaʻi ha ngaahi hiva ʻe niʻihi ʻi heʻene foaki mai ha ipu koko.

Naʻá ne kole mai “Te ke lava haʻu ʻo tokoni?” ʻI heʻema hū atu ki he loki kaí, ne u ʻohovale ke sio ki ha tēpile kuo teuteuʻi fakalelei ki he Kilisimasí. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito! Ne ʻi ai ha kiʻi takainga ne kofukofuʻi lelei ʻi he tuʻunga takitaha.

“ʻOku fakataumuʻa eni kia hai? Ne u ʻeke ange. Ne u ʻilo ʻokú ne nofo toko taha pē.

Naʻá ne pehē mai, “Maʻa hoku ngaahi kaungāʻapí.” “Ko e Kilisimasi kotoa pē ʻoku ou fakaafeʻi mai e niʻihi tatau mo aú—ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ofi mai honau ngaahi fāmilí—ke nau omi ki ha maʻu meʻatokoni pongipongi mo ha kiʻi fakaneifua.”

Ne fakafonu ʻe he fakakaukaú hoku kiʻi ʻatamai taʻu 13. Ne fonu mālieʻia hoku loto fefeká. ʻA e fakaʻofoʻofa ʻo e lokí ni. ʻA e fakaʻofoʻofa ʻo e kiʻi fineʻeikí ni. ʻA e fakaʻofoʻofa ʻo ʻemau faʻeé ke ʻomi kimautolu ki heni. Ne faifai peá u fiefia.

Ne toe fakamālō mai e fefiné ni ʻi he lotú ʻi he māhina hokó ʻi heʻemau ʻaʻahi angé. Naʻá ne talamai ko kimautolu pē ʻi he taʻu ko iá ne manatua iá. Hili pē mei ai ha ngaahi māhina siʻi naʻá ne mālōlō fakafokifā.

ʻOku ou toe sio atu ki he Kilisimasi ko iá mo fakamālō ko ha ongomātuʻa fakaʻofoʻofa pea ki he fineʻeikí ni, ʻa ia ne nau fakatou loto ke fefoaki ʻaki e fiefia ʻo e Kilisimasí.

Brooke K., ʻIutā, USA