2017
Fakafetaʻi ki he ʻOtua Fungani Māʻolungá
December 2017


Fakafetaʻi ki he ʻOtua Fungani Māʻolungá

Mei ha lea ne fai ki he Sōsaieti Pule ʻo BYU–Vahe Sōleikí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ʻi he ʻaho 13 ʻo Tīsema, 2016.

Ko e taimi pē ʻoku tau ngāue fakataha ai mo e ʻEikí—ʻo fakahoko Hono finangaló, ʻo hiki hake kinautolu ʻi hotau ʻātakaí—ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

ʻĪmisi
The Nativity

Ko e ʻAloʻí, tā ʻe N. C. Wyeth

ʻI ha taʻu ʻe fitungeau kimuʻa pea ʻaloʻi mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Pētelihema ʻi Siuteá, ne pehē ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá, “Vakai, ʻe tuʻituʻia ʻa e tāupoʻoú, pea ʻe fāʻeleʻi ʻa e tama, pea ʻe ui hono huafá ko ʻImānuela.” (ʻIsaia 7:14).

Naʻe kikiteʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he taʻu ʻe 125 kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí, “Pea ʻe ui ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua, ko e Tamai ʻo e langí mo e māmaní, ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá; pea ʻe ui ʻa ʻene faʻeé ko Mele” (Mōsaia 3:8).

Ne ongoʻi ʻe Nīfai, ko e foha ʻo Nīfaí ha leʻo ʻi he pō kimuʻa pea ʻaloʻi e pēpē ko Sīsuú ne pehē, “ʻI he ʻapongipongí te u haʻu ki māmani” (3 Nīfai 1:13).

ʻI he ʻaho hokó, ʻi ha feituʻu mamaʻo, ne ʻaloʻi ai e tama ko Kalaisí. ʻOku ʻikai toe fehuʻia e sio fakaofoofo ʻa Mele ko ʻEne faʻeé ki heʻene tama tangata kei valevalé, ko e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e Tamaí ne Fakatupu ʻi he kakanó.

ʻOku tala ʻe Luke ne ʻi ai ha kau tauhi sipi ne nofo ʻi heʻenau ngoué ʻi he ngaahi tafungofunga ʻoku takatakai ʻi Pētelihemá (vakai Luke 2:8). Ko ha “kau tangata angatonu mo māʻoniʻoni” e kau tauhi sipi ko ʻení (vakai ʻAlamā 13:26) ʻa ia te nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e tama ko Kalaisí.

“Pea ʻiloange, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí, pea malama ʻa e nāunau ʻo e ʻEikí ʻo takatakai ʻa kinautolu: pea naʻa nau manavahē ʻaupito.

“Pea pehē ʻe he ʻāngeló kiate kinautolu, ʻOua ʻe manavahē: vakai, he ʻoku ou ʻomi kiate kimoutolu ʻa e ongoongolelei ʻo e fiefia lahi, ʻa ia ʻe hoko ki he kakai fulipē.

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻui ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.

“Pea fakafokifā pē kuo ʻi he ʻāngeló ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻāngelo mei he langí, ʻo nau fakamālō ki he ʻOtuá ʻo pehē,

“Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí.(Luke 2:9–11, 13–14).

Fakakaukauloto ki he meʻa ne hoko ʻi Siuteá—ne kāpui e langí ʻe he huelo ʻo ha fetuʻu fakaʻofoʻofa pea mo ha ngaahi hiva mei he langí ke fakaʻilongaʻi ʻaki e meʻa ko ʻeni ʻoku hokó. Ne ʻalu “fakavave” e kau tauhi sipí (Luke 2:16) ke sio ki he pēpē ʻoku tokoto ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú. Ne nau “ongoongo” ki mui ange (Luke 2:17) ʻa e meʻa ne nau fanongo mo mamata aí.

ʻI he taʻu kotoa pē ʻoku tau tānaki atu ki he fakamoʻoni ʻa e kau tauhi sipí ʻi he Kilisimasí—ne hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo moʻoni ʻo e ʻOtua moʻuí, ki ha tuliki ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku tau ui ko e Fonua Tapú.

Ne ō e kau tauhisipí ʻi he loto ʻapasia ki he fale tauhiʻanga manú ke hū ki he Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí. Ko e hā e founga te tau hū ai kiate Ia ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení? Fakatau taʻefakangatangata? Hohaʻa fekauʻaki mo hono teuteuʻi hotau ngaahi ʻapí mo e kofu meʻaʻofa? Ko ʻetau fakalangilangi nai ia ki hotau Fakamoʻui? Pe te tau tuku atu foki ʻa e melinó ki he loto hohaʻá, ha loto lelei ki he niʻihi ʻoku fie maʻu ha ʻuhinga lahi angé, mo e langilangi ki he ʻOtuá ʻi heʻetau loto fiemālie ke fakahoko Hono finangalo?

Naʻe folofola mahinongofua ʻa Sīsū, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au” (Luke 18:22).

Kuo fakafonu ʻe he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ne toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa kinautolu ʻoku tui ʻi he funga ʻo e māmaní. Kuó u mātā tonu ʻi hono tali kakato ʻe kinautolu mei he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí ki Lūsia, e folofola toputapu ʻo e Fakamoʻuí.

Ko e Pōpoaki ʻo e Kilisimasí

Ko e taha ʻo e fuofua Kāingalotu ne omi ki Saioné ko Hena Lasi Konapai, ʻa ia ne haʻu ʻo nofo ʻi Spanish Fork, ʻi ʻIutā, USA. ʻI he ngaahi fuofua ʻaho faingataʻa ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí, ne fakaʻilongaʻi e Kilisimasí ʻaki ha foʻi moli pe meʻa vaʻinga tā tongitongi pe ko ha kiʻi tamapua—ka naʻe ʻikai hoko maʻu pē. Ne tohi ʻe Hena ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsema, 1856:

“Ne hokosia e Pō Kimuʻa he Kilisimasí, pea ne tautau ʻe heʻeku ngaahi pelé honau fanga kiʻi sitōkení ʻi heʻenau tui fakakauleká, mo fifili pe ʻe [fakafonu] nai [kinautolu]. ʻI he loto mafasia, ʻa ia ne u fūfuuʻi meiate kinautolu, ne u fakapapauʻi ange ʻe ʻikai fakangaloʻi kinautolu; pea ne nau tō ʻo mohe mo ha loto vēkeveke ki he ʻapongipongí.

“Ne ʻikai te u ʻilo pe ko e hā te u fai he naʻe ʻikai pē ha kihiʻi meʻa melie. Ka he ʻikai ʻaupito pē te nau loto-mamahi. Ne tau ʻeku fakakaukaú ki ha ngaahi foʻi hina ʻi he falé, ʻa ia ne u haka pea huhua e vaí ʻa ia ʻe maʻu ai ha huhuʻa melie ʻo kapau ʻe hakahaka māmālie ʻi ha lau houa. Ne u ngaahi ha tou (dough) mā sinisā ʻaki ʻeni ʻo tānaki atu ki ai ha kiʻi sipaisi, ʻa ia ne fakafonu ʻaki ʻenau fanga kiʻi sitōkení, ʻi hono tutuʻu ki ha fanga kiʻi fuo kehekehe pea taʻo ʻi ha fakapaku, (ne ʻikai ʻi ai haʻaku ʻōvani) pea fakafiefiaʻi kinautolu ʻo tatau pē mo ia ne mei fai ʻe he lole fakaʻofoʻofa tahá.”1

ʻĪmisi
gingerbread cookies

Tā fakatātaaʻi ʻe Doug Fakkel

ʻOku ʻi he talanoa ko ʻení ha faʻē ʻa ia naʻá ne ngāue ʻi he poó kotoa taʻe ʻi ai ha ʻōvani ke fakafaingofuaʻi ʻene feingá. Ka neongo iá, naʻá ne fakapapau ke fakafiefiaʻi ʻene fānaú, ke fakamālohia ʻenau tuí, ke fakapapauʻi ʻi honau ʻapí ha, “ʻAho fiefia! ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa]!”2 ʻIkai ko e pōpoaki ia ʻo e Kilisimasí?

Ne akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke fai ai ha tokoni, ka he ʻikai foki ke tuʻuloa ʻa e ngaahi faingamālie ko iá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi loto ke fakafiemālieʻi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi lea ʻofa ke tau lea ʻaki. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻaʻofa ke foaki.”3

Ko e taimi pē ʻoku tau ngāue fakataha ai mo e ʻEikí—ʻo fakahoko Hono finangaló, ʻo hiki hake kinautolu ʻi hotau ʻātakaí—ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaemāmaní.

Hili e ului mai ʻa Sione Manisī Makafilane ko ha tangata Sikotilani ki he Siasí fakataha mo hono tokouá mo ʻene faʻé uitoú, ne nau fononga ki Sōleki Siti, ʻIutā, ʻi he 1852. Naʻá ne taʻu 18. Naʻá ne hoko ko ha taha savea, tangata tufunga, pea aʻu pē ʻo hoko ko ha fakamaau ʻi he ngaahi vahefonua, ka naʻe ʻiloʻi makehe ia koeʻuhí ko ʻene mūsiká.

Naʻá ne fokotuʻu ʻene fuofua kuaeá ʻi Sita Siti, ʻIutā, pea nau takaiʻi e faka-Tonga ʻo ʻIutaá. Hili ha fakaʻaliʻali ʻi Seni Siaosi, ne fakalotolahiʻi ia ʻe ʻEletā ʻElasitasi Sinou (1818–88), ko ha ʻAposetolo mo ha taki ʻi he koloniá, ke hiki ange ki Seni Siaosi fakataha mo hono fāmilí pea mo ʻene mūsiká.

Ne faingataʻa e moʻuí ʻi he 1869 pea ne kole ange ʻe ʻEletā Sinou kia Misa Makafilane ke ne fokotuʻutuʻu ha polokalama Kilisimasi ʻa ia te ne fakafiefiaʻi e laumālie ʻo e kakaí. Ne fie maʻu ʻe Misa Makafilane ha konga mūsika foʻou te ne malava ke tohoakiʻi e tokangá ki he polokalamá. Ka neongo ʻene feinga mālohi ke faʻú, ne ʻikai haʻu ha meʻa ki hono ʻatamaí. Naʻá ne toutou lotu ke maʻu ha fakahā.

Pea ʻi ha pō ʻe taha naʻá ne fafangu hono uaifí mo pehēange, “ʻOku ou maʻu ha ngaahi lea ke faʻu ʻaki ha hiva, pea kuó u maʻu foki mo hono fakafasí!” Naʻá ne fakatovave ki heʻena kiʻi ʻōkaní ʻo ne tā e fasí, mo tohi hifo ia kae pukepuke ʻe hono uaifí ʻi muʻa ʻiate ia ha kiʻi maama tamatemate mei ha ulo ʻa ha kiʻi konga tupenu ʻi ha poulu ngako. Ne maʻu mai e ngaahi leá mo e fasí:

[ʻA e kau tauhi sipi ʻi Siuteá,

Naʻa nau ongoʻi ʻa e hiva fiefia:

[Fakafetaʻi ki he ʻOtuá,

Fakafetaʻi ki he ʻOtuá,

Fakafetaʻi ki he ʻOtua Fungani Māʻolungá

Melino ki māmani, ʻofa pē ki he kakai;

Melino ki māmani, ʻofa pē ki he kakai]!4

Kuo teʻeki ai aʻu ʻa Misa Makafilane ki Siutea ke sio ʻoku mei hangē e fonuá ha tafa moʻunga makamakaʻiá, ka ne hoko e pōpoaki fakalaumālie ʻo ʻene mūsiká, ʻa ia ne lilingi mei hono laumālié ko ha fakamoʻoni ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi Pētelihemá, ko ha kamataʻanga ʻa ia te ne liliu e māmaní ʻo taʻengata.5

Naʻe fakamoʻoni ʻe Sione Mānisi Makafilane kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi heʻene mūsiká, pea ne fakamoʻoni ʻa Hena Lasi Konapai kia Kalaisi ʻo fakafou ʻi heʻene ngāue ʻofa maʻa ʻene fānaú. ʻE lava foki ke tau tauhi ki he ʻEikí mo fakamoʻoni kiate Ia ʻo fakafou ʻi ha fanga kiʻi ngāue taʻesiokita. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo fai ha liliu ʻi hotau ngaahi fāmilí, uōtí, ngāueʻangá, mo e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo hotau ngaahi fatongiá.

Fai ha Meʻa ke Makehe

Ko e taha ʻo e founga te tau lava ai ʻo fai ha meʻa ke makehé, ko ʻetau kau atu ki he kemipeini Kilisimasi fakataʻu ʻa e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé. ʻOku fakataumuʻa e kemipeiní ke tokonia e kāingalotú—mo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní kotoa—ke tukutaha e tokangá he Fakamoʻuí. ʻOku toe fai foki ʻe he Siasí ʻi he taʻú ni ha feinga fakamāmani lahi ke fakamanatu e ʻaloʻi ʻo Kalaisí pea fakalotolahiʻi e kakaí ke faʻitakitaki kiate Ia ʻaki haʻanau tokoniʻi e niʻihi kehé lolotonga e faʻahitaʻu Kilisimasí.

ʻOku toe ngāue ʻaki ʻe he Siasí e taumuʻa lelei ʻo e taʻu kuo ʻosí: “Fakamaama e Māmaní” (vakai Mormon.org). Naʻe maʻu e taumuʻá mei he Sione 8:12, ʻa ia ʻoku pehē, “Pea toe lea ai ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko au ko e maama ʻo e māmaní: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí.”

ʻOku kau ʻi he kemipeiní ha ngaahi ʻaho mo ha ngaahi veesi folofola fakafelāveʻi ʻa ia ʻokú ne tuku atu ha ngaahi fakakaukau ki he kakaí ke tokoni mo vahevahe ʻa e maama ʻo e Kilisimasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “Ne tau omi ki he māmaní kuo fakakoloa ʻaki kitautolu e Maama ʻo Kalaisí.” “ʻE ulo ʻa e maama ko iá ʻi loto ʻiate kitautolu mo huluhulu ʻa e halá ki he kakaí, ʻi heʻetau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo moʻui hangē ko ia naʻá Ne fakahoko mo akoʻí.”6

ʻOku fakaʻau ke tau ʻiloʻi ange e Fakamoʻuí ʻi heʻetau fai ʻa ia naʻá Ne fakahokó. ʻI heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻomi ai kinautolu—mo kitautolu—ke ofi ange kiate Ia.

“Ko e Huafa ʻoku māʻolunga ʻi he Ngaahi Hingoa Kotoa Pē”

ʻI he taimi Kilisimasí, ʻoku ou ʻofa lahi taha pē ki homa mokopuna tangata ko Pakesitoní. Ne fāʻeleʻi mai ʻa Pakesitoni mo ha palopalema hāhāmolofia pea naʻá ne fuesia ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei lahi. Ne akoʻi ʻe he Tamai Hēvaní homau fāmilí ʻi ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mo pelepelengesi fau ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe tolu ne faitāpuekina ai ʻe Pakesitoni ʻemau moʻuí.

Ne tuitui ʻe hoku tokoua ko Nanisē Sikalanitá ha kafu fakaʻofoʻofa ko hano fakalāngilangiʻi ʻo Pakesitoni. Naʻá ne ui ia “Ko e Huafa ʻoku māʻolunga ʻi he Ngaahi Hingoa Kotoa Pē.” Ne ʻi he kafú e ngaahi hingoa ʻe 26 ʻo Sīsū Kalaisí—ko e ngaahi hingoa ne kamata ʻaki e mataʻitohi A ki he Z. ʻOku fakamanatu mai ʻe he kafú kiate au ʻa e feʻiloaki fakafāmili māʻongoʻonga mo Pakesitoni ʻa ia ʻe hoko tupu mei he faingataʻaʻia, feilaulau, mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
quilt

Ne tākiekina au ʻe he kafú ke u ako ki he ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku hā ʻi he folofolá. Kuo hoko ʻeni e fekumi ki Hono huafá ko ha konga ia ʻo ʻeku ako folofola fakatāutahá. Kuó u maʻu ʻeni ha huafa ʻe teau tupu moʻó e Fakamoʻuí.

Ko e taha ʻo hoku ngaahi fatongia ʻi heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea ʻi heʻene hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko ʻeku hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “ʻOku ui ʻa e kau fakataha alēlea māʻolunga ʻe toko hongofulu mā ua ʻoku fononga holó, ke hoko ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pe ko e kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (T&F 107:23; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ne kole mai kimuí ni, ke u lea ʻi he fakatahaʻanga sākalamēniti ʻi he Falemahaki Maʻá e Fānaú ʻi Sōleki Sití. Ne ueʻi au ke u lea ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono ngaahi huafa fakatupu ʻamanaki leleí. Ne u fakamoʻoni ʻo kau ki he Fakamoʻuí “ko e fetuʻu ngingila ʻo e pongipongí” (Fakahā 22:16), ko e “taulaʻeiki lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hokó” (Hepelū 9:11), “ko e ʻOtua … ʻo e ngaahi maná” ʻa ia naʻe toetuʻu “mo e fakamoʻuí ʻi hono kapakaú” (2 Nīfai 27:23; 25:13), “Ko e ʻEiki pe Pilinisi ʻo e Melinó” (ʻIsaia 9:6; 2 Nīfai 19:6), mo e “toetuʻú mo e moʻuí” (Sione 11:25).

ʻI he faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻoku ou fiefia ʻi hono ako maʻuloto ʻo e ngaahi huafa ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku felueʻaki ki hoku ʻōfisí ʻi he ngaahi maama Kilisimasi ʻi he Temipale Sikueá. ʻOku ou kamata ʻi he A, “ʻAlifa mo e ʻOmeka” (Fakahā 1:8); T, “ko e tamasiʻi” ʻo Pētelihemá (Luke 2:12, 16); F, “Fakamaau” (ʻIsaia 9:6; vakai 2 Nīfai 19:6); F, “ko e Fakamoʻuí” (Loma 11:26); M, ko e “tokotaha māʻoniʻoní” (Saame 89:19); T, “ko e tupuʻanga ʻo e melinó” (Mōsaia 15:18); ʻo fai pehē ai pe.

ʻOku ou hanganaki fiefia atu ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení ke ako maʻuloto Hono ngaahi huafa kehé mo kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fakalāngilangi ai Hono huafá. ʻI hoʻo feinga ke fai ha meʻa ke makehe ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻoku ou fakatauange pē te ke fokotuʻu e Fakamoʻuí ko e uho ia hoʻo ngaahi feingá peá ke ʻomi ha lāngilangi kiate Ia ʻi hoʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi Hono huafá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻetau Tamai Taʻengatá. ʻOku hanga ʻe Heʻene palani ʻo e fiefiá, ʻo faitāpuekina lahi e moʻui ʻEne fānaú taki taha ʻi he ngaahi toʻu tangatá kotoa. ʻOku ou ʻiloʻi ko Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa e tamasiʻi ne ʻaloʻi ʻi Pētelihemá, ko e Fakamoʻui ia mo e Huhuʻi o e māmaní.

ʻOku vanavanaiki ʻi hoku telingá e moʻoni e fakalea ko ʻení, “[Fakafetaʻi ki he ʻOtua fungani māʻolungá; ko e melinó ki māmani mo e ʻofá ki he kakai].”7

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Hannah Cornaby, Autobiography and Poems (1881), 45–46.

  2. “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē,” Ngaahi Himí, fika 18.

  3. Thomas S. Monson, “ʻOfa Ketau Moʻui Pehē,” Liahona, ʻAokosi 2008, 5.

  4. “ʻA e Kau Tauhi-sipi ʻi Siutea,” Ngaahi Himí, fika 120.

  5. Vakai Karen Lynn Davidson, Our Latter-day Hymns: The Stories and the Messages (1988), 223–24.

  6. Thomas S. Monson, “Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga mo ha Maama,” Liahona, Nōvema 2015, 88.

  7. Ngaahi Himí, fika 120.