2017
Siosefa Sāmita: Mālohinga Mei he Vaivaí
December 2017


Siosefa Sāmita: Mālohingá Mei he Vaivaí

Mei he lea ko e “Out of Weakness He Shall Be Made Strong,” ne fai ʻi he Fakataha Fakalotu ʻo e Fakamanatu Fakataʻu hono 70 ʻo Siosefa Sāmitá ʻi Lōkani, ʻIutā, USA ʻi he ʻaho 10 o Fepueli, 2013.

Kapau te tau hangē ko Siosefa Sāmitá ʻo ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaí pea tafoki ʻi he tui ki he ʻEikí, te tau lava foki ke hoko ʻo mālohi.

ʻĪmisi
young Joseph Smith

Fakaikiiki mei he Ko e Taumuʻa ʻo e Moʻuí, tā ʻe Joseph Brickey

Ne kikite ʻa Siosefa ʻo e kuonga muʻá ʻi ha ngaahi taʻu ʻe lauafe kimuʻa, “Naʻe folofola peheni ʻe he ʻEikí kiate au: Te u fokotuʻu hake ha tangata kikite mahuʻinga mei he fua ʻo ho manavá; … pea te u foaki kiate ia ʻa e mālohi ke ne ʻomi ʻa ʻeku ngaahi leá … pea ʻe fakamālohi ia ʻi he vaivaí” (2 Nīfai 3:7, 11, 13).

ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia mo mālieʻia ʻi he kikite ko ʻeni “pea ʻe fakamālohi ia ʻi he vaivaí.” ʻE ngali fehālaaki ke ui ʻe he ʻEikí ha toko taha vaivai ke fakahoko ha ngāue māʻongoʻonga. Ka ʻi he taimi tatau, ko kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi honau vaivaí, ʻe lava ke ueʻi kinautolu ʻe he vaivai pē ko iá ke nau fekumi ki he mālohi ʻo e ʻEikí. Ko kinautolu ko ia ʻoku loto-fakatōkilalo ʻi he tuí, ʻe fakamālohia kinautolu ʻe Ia ʻoku maʻu ʻa e mālohi kotoa ʻi he langí mo e māmaní (vakai Mātiu 28:18; Mōsaia 4:9).1

Mei heʻene kei talavoú, ne ʻunuʻunu atu ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻEikí ʻi he tūkunga ko ʻení. ʻI he taʻu 15 ʻa Siosefá, naʻá ne holi ki he fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá pea naʻá ne fie ʻilo pe ko e siasi fē ʻoku moʻoní. Naʻá ne tohi, “Neongo ʻa e fuʻu ongo kiate au pea faʻa fakamamahi ʻa e ngaahi ongo ʻa hoku lotó, … naʻe faingataʻa ai ki ha tokotaha naʻe kei siʻi ʻo hangē ko aú, pea ʻikai maheni mo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ngaahi meʻa, ke ʻiloʻi pau pe ko hai ʻoku totonú pea ko hai ʻoku halá” (vakai Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8).

ʻI heʻene ʻiloʻilo pau hono vaivaí, naʻá ne ʻalu ai ki he Vaoʻakau Tapú ke ʻilo pe ko fē te ne maʻu ai e Siasi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fehuʻí ke ne fai ha meʻa ki ai, ke ne lava ʻo kau ki he siasi ko iá (vakai Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:18). Naʻe hā mai kia Siosefa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko ha tali ki heʻene lotú. ʻI Heʻena fai iá, naʻá Na fakahaofi ai ia mei he mālohi ʻo e tokotaha angakoví mo teuteu e hala ki he Toe Fakafoki Mai e Ongoongoleleí (vakai Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–19).

Naʻe ʻikai fakafepakiʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻene kau he “ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní” (T&F 1:19; 35:13). Hili ha ngaahi taʻu lahi ne folofola ki ai ʻa e ʻEikí ʻo peheni: “He ko hono ʻuhinga ʻeni kuó u hiki hake ai koé, koeʻuhí ke u fakahā atu ʻa hoku potó ʻi he ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní.” (T&F 124:1).

Ko ha Kiʻi Tamasiʻi Taʻe-Ongoongoa

Ne fakamatalaʻi pē ʻe Siosefa ia ko ha “[kiʻi] tamasiʻi taʻe-ongoongoa … kuo ngaohi ia ke ne moʻui masiva pea ke kumi haʻane moʻui ʻi heʻene ngāue ʻi he ʻaho kotoa pē” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:23). Naʻe fāʻeleʻi mai ia ʻi ha tuʻunga fakasōsiale maʻulalo mo ha ako fakaʻatamai siʻisiʻi pē. Ne fakaʻilongaʻi ʻe heʻene fuofua feinga ke tohi hono hisitōliá ʻa e tuʻunga vaivai ne ui ai ia ki he ngāué.

ʻĪmisi
entry from Joseph Smith 1832 history written in his own hand

“Naʻe fanauʻi au ʻi he kolo ko Seiloní, Siteiti Veamonití ʻi he faka-Tokelau ʻo ʻAmeliká ʻi he ʻaho uongofulu mā tolu ʻo Tīsema 1805 AD ki ha ongomātuʻa lelei ʻa ia ne ʻikai tuku hona iví ʻi hono akoʻi au ʻi he tui faka-kalisitiané[.] Fakafuofua ki heʻeku taʻu hongofulú ne hiki ʻeku Tamaí, Siosefa Sāmita ko e Lahí ki Palemaila ʻi he vahefonua ʻOnateleó he Siteiti ko Niu ʻIoké, pea naʻe fie maʻu ai ke ne ngāue mālohi koeʻuhí ko e tuʻunga faingataʻa ne ʻi aí, ke tauhi ha Fāmili tokolahi ʻo ha fānau ʻe toko hiva, pea ne fie maʻu ke ngāue ʻa kinautolu kotoa ʻe malavá ke tokoniʻi e Fāmilí, ko ia ai ne ʻikai ke mau maʻu ha faingamālie ke ako ka ne feʻunga pē ia ki ha tuʻunga te u pehē ne ʻikai mei lava ke u laukonga pe tohi pe ā ʻi he ngaahi lao kamata faka-Fiká.”2

Ne fuʻu ongoʻi hohaʻa ʻa Siosefa ki heʻene vaivai fakaakó ʻo ne tangi ai ʻo pehē ʻoku puke ia ʻi ha “pilīsone siʻisiʻi mo fāsiʻi ʻo hangē ko e fakapoʻuli tuʻu ʻo e pepá, pení, mo e vaitohí, pea mo ha lea taʻemahino, taʻeʻaonga, moveuveu mo ʻikai lelei.”3 Neongo ʻeni, naʻe ui ia ʻe he ʻEikí ke liliu e Tohi ʻa Molomoná—ne pulusi hono ngaahi peesi kotoa ʻe 588—ʻa ia naʻá ne fai ʻi ha meimei ʻaho ʻe 90.

ʻE lava ke pehē ʻe ha tokotaha pē ʻoku maama hono ʻatamaí he ʻikai malava ʻe Siosefa mo ʻene vaivai fakaakó ke fai ha faʻahinga meʻa pehē, pea ʻoku faingataʻa ange e tui ki he ngaahi fakamatala kuo faʻufaʻu ʻe ha niʻihi, ʻi he fakamatala ʻoku totonú: ko ha palōfita ia naʻe liliu lea ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Ko e Fakamoʻoni ʻa ʻEmá

ʻĪmisi
Emma scribing

Ne manatu ʻa ʻEma Sāmita he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí ki he taimi ne liliu ai ʻe hono husepānití e ʻū lauʻi peleti koulá, naʻe “ʻikai ke ne lava ke tohi pe tala kae tohi ha tohi ʻoku hokohoko mo fakalea lelei; pea fēfē ai ha tohi hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. Pea neongo ne u kau ʻi he ngaahi meʻa ne hokó, ka ʻoku fakaofo kiate au, he ko ha ʻmeʻa lahi mo fakaofo,’ ia ki ha taha pē.”4

Fakatatau ki he hisitōlia ko ʻení, ʻoku fakamānako ke vakai ki he peesi ʻuluaki ʻo e fuofua tohinoa ʻa Siosefá he ʻaho 27 ʻo Nōvema, 1832 (ʻi he toʻomataʻú). Naʻá ne tohi ʻeni ʻi ha meimei taʻu ʻe tolu hili ʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná. Fakatokangaʻi ʻokú ne tohi pea kolosiʻi e ngaahi lea ko ʻení:

ʻĪmisi
Joseph Smith journal

“Siosefa Sāmita ko e Siʻí—Tohi Lēkooti Fakatau ke tohi ai e ngaahi miniti ʻo e meʻa ne hoko heʻeku vakaí.”

ʻI heʻeku lau e tohinoá ni pea lau e ngaahi lea ko ʻeni ne kolosiʻí, naʻá ku fakakaukauloto atu naʻe tangutu ʻa Siosefa ʻi ha feituʻu ʻuta ʻi he kauʻākolo ʻo ʻAmeliká ʻo ne tohi e sētesi ʻuluakí peá ne pehē, “ʻIkai, ʻoku ʻikai ke tonu ia; te u toe feinga.” Ko ia ai naʻá ne kolosiʻi e sētesí peá ne tohi, “Ko e Tohi ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí naʻe Kumí ʻi he ʻaho 27 ʻo Nōvema 1832 ʻo fakataumuʻa ke tauhi ai ha fakamatala ʻo e meʻa kotoa ne u mamata ki aí &c— —”

Mahalo ne ʻikai ke ne fuʻu saiʻia ʻi he ngaahi lea taʻefakafiemālie mo taʻemahino naʻá ne toki hikí, he naʻá ne tohi, “ʻOfa ā ke ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo tataki au ʻi heʻeku ngaahi fakakaukaú Tuku ke faitāpuekina hoʻo Sēvanití ʻEmeni.”5 ʻOku ou ongoʻi ʻi he sētesi ko ʻení hono ongoʻi ʻe Siosefa ʻene taʻefeʻungá mo e vaivaí, peá ne kole ki he ʻOtuá ʻi he tui ke tataki ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻokú ne faí.

Sai, fakahoa e tohinoa ko iá mo ha tatau totonu ʻo ha peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne hiki ʻi he vahaʻa ʻo ʻEpeleli mo Sune 1829 (ʻoku hā ʻi he peesi hokó).

ʻĪmisi
Book of Mormon manuscript page

Ko ha Tohi ʻa Molomona motuʻa mo e ngaahi ʻata hono tataú ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí

Fakatokangaʻi e hokohokó—ʻikai ha fakaʻilonga fakakalama, ʻikai ha kohikohi. Naʻe ʻikai ko ha faʻufaʻu ʻeni. Naʻe lau ia ʻe Siosefa ʻi he lea ki he foʻi lea ʻi heʻene sio ki he meʻangāue ne teuteuʻi ʻe he ʻEikí maʻáná, ʻo kau ai ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea taimi ʻe niʻihi ko ha maka kikite, ʻo ne fakaʻaongaʻi ha tatā ke maluʻi ʻaki hono matá mei he huelo mālohi ʻo e māmá, kae lava ke ne sio lelei ki he ngaahi foʻi leá ʻi heʻenau hā maí (vakai 2 Nīfai 27:6, 19–22; Mōsaia 28:13). Hangē ko ia ʻokú ke sio ki aí, ʻoku ʻi ai ha kehekehe lahi ʻi he liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e tohinoá: ko e taha ko e ngāue ia ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā; ko e tahá leva ko e ngāue ia ʻa Siosefa Sāmita, ko e tangatá. Kapau te ke vakai lelei ki he konga tohi totonu ko ʻeni ʻo e liliú, te ke lau ai ha ngaahi lea ko ha fakalotolahi kia Siosefa:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ko au, Nīfai, naʻá ku pehē ange ki heʻeku tamaí: Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú.” (1 Nīfai 3:7).

Ne ʻikai fuoloa mei he ngaahi leá ni, naʻá ne liliu ʻení: “Kae vakai, ko au Nīfai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, koeʻuhí ko ʻenau tuí, ke fakaiviʻi ʻa kinautolu ʻo aʻu ki heʻenau maʻu ʻa e mālohi ʻo e fakahaofí” (1 Nīfai 1:20).

ʻIo, ko e kaveinga ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná—pea mo e moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefá—ko kinautolu vaivai ʻoku nau fekumi loto-fakatōkilalo ki he ʻEikí ʻi he tui, ʻe fakamālohia ʻa kinautolu, ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻE hoko mai e fakamālohia ko ʻení, ʻo aʻu pē ki he fanga kiʻi meʻa ʻoku ngali siʻisiʻí.

ʻĪmisi
Joseph and Oliver working on translation of Book of Mormon

Hangē ko ʻení, naʻe fakatonutonu ʻe Siosefa, ne ʻikai fuʻu lelei ʻene sipelá, ʻa hono sipela e hingoa Kolianitomulí (vakai Hilamani 1:15) ʻa ia ne tohi ʻe heʻene tangata tohi ko ʻOliva Kautelé. Ko e fuofua taimi ne lea ʻaki ai ʻe Siosefa e hingoá kia ʻOlivá, ne tohi ʻe ʻOliva ia e Kolianituma. Ne ngali tonu ʻeni he ʻoku ʻikai ha foʻi lea ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻe fakaʻosi ʻaki ʻa e “mr.” Kaekehe, ne fakatonutonu ʻe Siosefa—ko ha taha naʻe vaivai feʻunga ʻene sipelá, ke ne tali e sipela ne ʻoange ʻe he ʻEikí—lolotonga e liliú. ʻOku tau ʻilo ʻeni neongo ko ha sipela ngali kehe ʻeni ʻi he lea faka-Pilitāniá, ka ʻoku totonu ʻaupito ia ʻi he sipela faka-ʻIsipité pea tuha pē ia mo e Maama Motuʻá. Naʻe ʻikai mei ʻilo ʻeni ʻe Siosefa ka ʻi he fakahā.6

ʻE Lava Ke Fakamālohia Kitautolu

Ko e mana hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakatātā ia ʻe taha hono fakamālohia ʻo Siosefa mei hono vaivaí. ʻOku ʻi ai mo ha lēsoni fakafoʻituitui ange ʻe taha: kapau te tau hangē ko Siosefá ʻo ʻiloʻi hotau vaivaí pea tafoki ki he ʻEikí ʻi he tui ʻaki hotau lotó kotoa, ʻo ngāue mālohi ke fakahoko Hono finangaló, ʻe lava foki ke fakamālohia kitautolu mei hotau vaivaí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ʻoku toʻo atu e vaivaí ʻi he moʻui fakamatelié—ka ʻoku ʻuhinga ia ʻe fakamālohia e tokotaha peheé ʻe he ʻOtuá.

Ne fakahā loto fakatōkilalo ʻe Siosefa ʻene ngaahi fehalākí. Naʻá ne pehē ʻi heʻene kei talavoú naʻá ne “fakahā ʻa e ngaahi vaivai ʻo e kei talavoú, mo e ngaahi fehālaaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga fakaetangatá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28). ʻI he konga ki mui ange ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne talaange ki he Kāingalotu ʻi Nāvuú “ko ha tangata pē au, pea kuo pau ke ʻoua naʻa nau ʻamanaki ʻoku ou haohaoa; … ka ʻo kapau te nau kātakiʻi hoku ngaahi vaivaí pea mo e ngaahi vaivai ʻa e kau takí, te u fai ʻa e meʻa tatau pē ki honau ngaahi vaivaí.”7

Ne ʻikai ʻaupito ke fakangalingali ʻa Siosefa ʻoku haohaoa pe taʻe-ha-mele, ka naʻá ne fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ne fakafou mai ai heʻene hoko ko e palōfitá: “ʻI heʻeku lea ko ha tangata peé, ko Siosefa pē ia ʻoku leá. Ka ʻi he lea mai ʻa e ʻOtuá ʻiate aú, ʻoku ʻikai ko Siosefa Sāmita ia ʻoku kei leá; ko eʻOtuá ia.”8

Ko ia ai, ne fakamālohia ʻa Siosefa mei hono vaivai—ʻo mālohi feʻunga ke ne fai “ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá …, tuku kehe ʻa Sīsū pē” (T&F 135:3) ʻi ha toe palōfita ange ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá.

ʻE pehē hano ʻai kitaua ʻe hotau ʻOtua taʻefaʻaliliuá ke ta mālohi mei hota vaivaí—ʻo kapau te ta tafoki kiate Ia ʻi he tui mo e kotoa hotau lotó, ʻo hangē ko Siosefá.

Lotú mo e Loto Fakatōkilaló

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí hotau vaivaí, ʻo fakatatau ki Heʻene filioʻi fakasilesitialé, ke tokoni ki hotau fakamālohiá ʻi he founga pē taha ʻoku mahuʻinga ʻi taimi mo ʻitānití—ʻo fakafou ʻiate Ia. Naʻá Ne folofola: “Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá, te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27).

Fakatatau mo e folofola ko ʻení, ʻoku foaki mai e vaivaí ke tau loto-fakatōkilalo. ʻE fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku fili ke loto-fakatōkilalo mo ngāueʻaki ʻa e tui kiate Iá. Ko ia ai, ʻoku hoko leva ʻetau loto-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ko ha meʻa ke fakavaveʻi ai e uluisino e mālohi mo e mafimafi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku ʻi ai e niʻihi “ʻo ka naú ka akonekina, ʻoku nau pehē ʻoku nau poto, pea ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he akonaki ʻa e ʻOtuá, he ʻoku nau leʻei ia ki he tafaʻakí, ʻo mahalo ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē; ko ia, ko e vale pē ʻa honau potó pea ʻoku ʻikai ʻaonga ia kiate kinautolu” (2 Nīfai 9:28). Ko e solovaʻanga ʻo e hīkisiá ni ko ʻetau “lau ʻa [kitautolu] ko e kau vale ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea fakavaivai ʻi he fuʻu loto-fakatōkilalo lahi” (2 Nīfai 9:42).

Mei he kei talavou ʻa Siosefá, ne mahino kiate ia ko e kī ki hono ohi ʻo e loto fakatōkilaló, ko e fekumi ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotu fakamātoato pea ʻi he loto moʻoni foki. Ne fakamatala ʻa Taniela Teila, ko ha taha ʻo e fuofua memipa ʻo e Siasí, ki ha taimi ne fakafepaki ai ha tokolahi ki he Palōfitá. Ne fakamatalaʻi ʻe Misa Teila ha aʻusia ʻi ha fakataha ne lotu ai e Palōfitá mo e kāingalotú ke maʻu ha tokoni mei he ʻEikí, ʻi he ngaahi lea ko ʻení:

“Kuó u fanongo ʻi he lotu ʻa e houʻeiki tangatá mo fafiné … , ka ko ʻeku toki fanongo ʻeni ʻi ha lotu ʻa ha tangata ki hono Tupuʻangá ʻo hangē tofu pē naʻe ʻi ai ʻo fanongó, ʻo hangē ko ha fanongo ʻa ha tamai ʻofa ki he ngaahi mamahi ʻo ha foha talangofua. Ne taʻeako ʻa Siosefa ʻi he taimi ko ʻení, ka ko e lotú ni, ʻa ia ne fakahoko maʻanautolu ne nau tukuakiʻi ia ʻo pehē kuó ne heé … , ne haʻu ia mei he ʻilo mo e ngeia ʻo langí. … Hangē kiate au, kapau kuo toʻo atu e veilí, te u lava ʻo mamata ki he ʻEikí ʻoku tuʻu fehangahangai mo ʻEne tamaioʻeiki loto-fakatōkilalo taha kuó u sio aí.”9

Mei he Vaivaí ki he Mālohi

ʻI he taʻu 17 ʻa Siosefá ne fakahā ange ʻe Molonai ʻoku “ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke u fai; pea ʻe ʻiloa ʻa hoku hingoá ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea fulipē, pe ʻe fakaongoongoleleiʻi pea toe lauʻikoviʻi ia ʻi he kakai fulipē” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33).

ʻOku ou ʻiloʻi ne fakakaukau ha tokolahi ko e talá ni ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha fakakaukau fakavalevale ʻi he taimi ko iá; ka ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e ʻinitanetí, ʻoku ʻiloʻi e hingoa ʻo e kiʻi tamasiʻi taʻe-ongoongoa ko iá ʻi he funga ʻo e māmaní, pea ʻoku fakatou fakaongoongoleleiʻi mo lauʻikoviʻi ia.

ʻĪmisi
early Book of Mormon

Kimuʻa pea fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Kātesi, ʻIlinoisí, ne lau leʻo lahi ʻe Hailame kia Siosefa mo e niʻihi ne nau ʻi he loki ʻo e fale fakapōpulá, ha peesi ne ʻi ai e ngaahi lea ko ʻení peá ne toki pelupelu ia:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku lotu ki he ʻEikí ke ne foaki ki he kau Senitailé ʻa e ʻofá, koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e manavaʻofá.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate au: Kapau ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e manavaʻofá ʻoku tatau ai pē kiate koe, kuó ke tui faivelenga; ko ia, ʻe fakamaʻa ho ngaahi kofú. Pea ko e meʻa ʻi hoʻo ʻiloʻi ho vaivaí, ko ia ʻe ngaohi koe ke ke mālohi, ʻo aʻu ki hoʻo nofo hifo ʻi he potu kuó u teuteu ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo ʻeku Tamaí” (ʻEta 12:36–37).

ʻI hono ʻai mahinongofuá, naʻe fakamālohia ʻa Siosefa mei hono vaivaí. Ne fakalotoa ia ʻe hono vaivaí, ke ne fekumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi he tui, ʻo vilitaki ke fai Hono finangaló. Naʻá ne hū ki he Tamai ʻi Hēvaní ʻi he foungá ni ʻi heʻene moʻuí kotoa. Naʻe iku ai ʻo ne aʻusia ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí, liliu e Tohi ʻa Molomoná, maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fokotuʻu e Siasi ʻo Kalaisi kuo toe fakafoki maí, pea ʻomi ki he māmaní e kakato ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ne tupulaki e mālohi ʻo e Palōfita ko Siosefá; naʻe ʻikai ke fakamālohia ia ʻi ha lau momeniti pē. Ne hoko mai ia kiate ia, pea ʻe hoko mai foki kiate koe mo au, ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ki he akonaki; ko ha kihiʻi meʻa ʻi heni pea mo ha kihiʻi meʻa ʻi hena” (T&F 128:21; vakai foki ʻIsaia 28:10; 2 Nīfai 28:30).

Ko ia ai ʻoua ʻe loto-siʻi; ʻoku māmālie e founga ki he fakamālohiá pea ʻoku fie maʻu ki ai e faʻa-kātaki mo ha vilitaki taʻeueʻia ke muimui ki he Fakamoʻuí pea fakahoko Hono finangaló, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.

Kuo Toe Foki Mai ʻa e Meʻafoakí

Naʻe pehē ʻe Viliami Tanitela, ʻa ia naʻá ne liliu mo pulusi e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻi he senituli 16, ki ha tangata poto ʻa ia ne ʻikai ke ne loto ke maʻu ʻe he kakai meʻavalé e Tohi Tapú, “Kapau ʻe fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻeku moʻuí, ʻi ha ngaahi taʻu lahi te u ʻai ke ʻilo lahi ange ha kiʻi tamasiʻi oku fakaʻuli ʻi ha palau ki he folofolá ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiló.”10

ʻI ha taʻu fakatupu fifili ʻe 300 mei ai, ne ʻaʻahi mai ʻa Nanisē Toualo, ko ha faifekau fefonongaʻaki ʻi he 1830, ki Ketilani ke ne vakaiʻi fakataautaha e “Kau Māmongá.” ʻI heʻene fetalanoaʻaki mo Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻá ne fakaangaʻi mālohi ai e Siasí.

Fakatatau kia Toualo, ne ʻikai ke lea ʻa Siosefa kae ngata pē ʻi heʻene tafoki atu ki ai ʻo fekauʻi ke ne fakapapau naʻe hā ange ki ai ha ʻangelo ʻo fakahā ange ki ai e feituʻu ke maʻu ai e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne tali mai ʻi he anga lelei ne teʻeki ai ke ne takuanoa tuʻo taha ia! ʻI he ʻikai lava e fefiné ni ke ne fakaʻitaʻi iá, naʻá ne feinga ke tukuhifoʻi ia. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOku ʻikai nai ke ke mā ʻi he faʻahinga fakangalingali peheé?” “ʻA koe, ʻoku ʻikai toe kehekehe mo ha kiʻi tamasiʻi fakaʻuli palau mūnoa ʻo hotau fonuá!”

Ne tali mai ʻe Siosefa ʻi ha loto hangamālie, “Kuo toe foki mai e meʻafoakí, ʻo hangē ko ia ʻi he kuongamuʻá, ki ha kau toutai naʻe ʻikai poto he lautohí pe tohinimá.”11

Ne fakamoʻoniʻi ai e ngaahi lea ʻa Tanitelá: ne tupulaki e kiʻi tamasiʻi fakaʻuli palaú ke ʻilo lahi ange ia ki he folofolá, ʻi ha toe taha kuo moʻui, tuku kehe ange e Fakamoʻuí.

Ko e moʻoni, ko e Siasi mo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia ʻa Siosefa Sāmita, ko ha “kiʻi tamasiʻi fakaʻuli palau” mei he kauʻākolo ʻo ʻAmeliká. Ka, ko e ngāue ia ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa ia ne toe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ko e Palōfitá. ʻI he vakai ʻa Siosefa ki heʻene moʻuí, naʻá ne mei malava pē ke fakafehokotaki mo e fakamatala ʻa Sēkopé “ʻoku fakahā kiate kimautolu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻa homau vaivaí koeʻuhí ke mau ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻi heʻene ʻaloʻofá mo ʻene āfeitaulalo lahi ki he fānau ʻa e tangatá, ʻoku mau maʻu ai ʻa e mālohi ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení” (Sēkope 4:7).

ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ne fakamālohia mei hono vaivaí. Ne pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77): “ʻOku ou ongoʻi ʻe au ke u kalanga Haleluia he taimi kotoa pē ʻoku ou fakakaukau atu ai naʻá ku ʻiloʻi ʻa Siosefa Sāmita, ko e Palōfitá.”12 Neongo ne ʻikai te u maʻu e faingamālie ko iá ʻi he moʻui fakamatelié, ka ʻoku ou fiemālie ʻi he palōmesi fakapunake ko ia “[ʻe ʻilo ʻe ha lau miliona ʻa Siosefá.]”13 ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he loto-fakatōkilalo ʻa e Palōfitá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá Ne fakamālohia iá. ʻOku fakalotolahiʻi foki au ʻe he hisitōlia ko ʻení mo e tokāteline ko ia ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí mei hotau ngaahi vaivaí, ʻo kapau te tau loto-fakatōkilalo ʻi Hono ʻaó pea tui kiate Ia mo vilitaki taʻeueʻia ke fakahoko Hono finangaló.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku ou fakamālō ki hoku kaungā ngāué, tautautefito kia Richard E. Turley Jr. mo Jed Woodworth ʻi he Tafaʻaki Hisitōlia ʻa e Siasí, ki heʻena tānaki ne fai maí.

  2. Joseph Smith, in The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others (2012), 11.

  3. Joseph Smith, “Letter to William W. Phelps, 27 November 1832,” 4, josephsmithpapers.org.

  4. ʻEma Sāmita, ʻi he “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290; sipela angamahení; vakai foki Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 62–63.

  5. Joseph Smith, ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: 1832–1839, ed. Karen Lynn Davidson and others (2008), 9.

  6. ʻI he “Coriantumr” mo e sipela ʻo e ngaahi hingoá, vakai Royal Skousen, ʻi he Book of Mormon Authorship Revisited: The Evidence for Ancient Origins, ed. Noel B. Reynolds (1997), 61–93. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e fakamoʻoni mei he tatau totonú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Skousen ne tonu hono sipela ʻo e ngaahi hingoá ʻi heʻenau fua ʻasi ʻi he fakamatalá. Ne sipela halaʻi e ngaahi hingoá ʻi heʻenau hā kimui angé, ʻo fokotuʻu mai ne sipelaʻi ʻe Siosefa Sāmita e hingoa taki taha ʻi hono fuofua fakaʻaongaʻí pea fakafalala leva ki he manatu ʻa e tangata tohí ʻi he toengá.

  7. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 602.

  8. Edward Stevenson, ʻi he Hyrum L. Andrus and Helen Mae Andrus, comps., They Knew the Prophet (1974), 87.

  9. Daniel Tyler, ʻi he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Feb. 15, 1892, 127; vakai foki Teachings: Joseph Smith, 127.

  10. William Tyndale, ʻi he S. Michael Wilcox, Fire in the Bones: William Tyndale—Martyr, Father of the English Bible (2004), 47.

  11. Vicissitudes Illustrated, ʻi he Experience of Nancy Towle, in Europe and America (1833), 156, 157.

  12. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 345.

  13. “ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himi, fika 16.