2013
Ko Hono Fakatokangaʻi ʻo e Lelei ʻia Kailí
Sānuali 2013


Ko Hono Fakatokangaʻi ʻo e Lelei ʻIa Kailí

Naʻe ʻikai ke ma vālelei. ʻE lava ʻapē ke ma toe kaungāmeʻa?

ʻĪmisi
girls in cafeteria

Tā fakatātaaʻi ʻe Taia Morley

Ko e kalasi lelei taha ia kuó u ʻi aí, ʻa e kalasi faá. Naʻe tōtō atu e meʻa kotoa fekauʻaki mo e kalasi ko iá—tuku kehe pē ʻa Kaili (kuo liliu e hingoá). Naʻe angakovi ki he meimei tokotaha kotoa pē, kau ai mo au. Ne u sio ki heʻene tekeʻi ha niʻihi he holó, pea aʻu pē ki heʻene faʻa tekeʻi au he taimi ʻe niʻihi. Ne u faʻa foki mai ki ʻapi ʻoku ou tangi he naʻe ʻikai mahino kiate au pe ko e hā naʻe houtamaki mai aí.

Naʻe ʻikai ke kaungāmeʻa ha taha ia mo ia. Naʻá ne tangutu toko taha pē he taimi kai hoʻataá he naʻe ʻikai fie nofo ofi ki ai ha taha. Ne u talanoa ki heʻeku faʻeé ʻo kau kia Kaili, pea naʻá ne fai mai ha ngaahi lea ʻo e potó ʻa ia naʻá ne liliu ʻeku moʻuí: “Mahalo pē ʻokú ne fie maʻu ha kaumeʻa.”

Ne fakaʻohovale ʻeni kiate au. ʻE lava fēfē ke u angalelei ki ha taha naʻe ʻikai ke toe tatali kae tafoki hake pē ʻo ui ʻaki au ha hingoa ke fakamaaʻi au? Ne u fakakaukau ke u angalelei ange kia Kaili mo feinga ke mahino kiate au hono angá neongo ne ʻikai ke u fuʻu fie fai ʻeni. ʻI he fakaʻau ke u ʻiloʻi lelei ange iá, ne u ʻilo ko ha taʻahine lelei ia. Ne vave pē ʻeku ʻiloʻi ne faingataʻa ange ʻene moʻuí ʻi he meʻa ne u lava ke fakakaukau atu ki aí. Naʻe faingataʻa ʻa e nofo ʻi honau ʻapí, pea te ne fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga talanoa pē naʻe kau ai e foʻi lea ko e “fāmilí.”

Ne u tangutu mo hoku ngaahi kaungāmeʻá lolotonga e taimi kai hoʻataá he ʻaho ʻe taha. Koeʻuhi ko e angakovi ʻa Kaili ki he niʻihi kehé, naʻe ʻikai ke angalelei ha niʻihi ia ʻo e tamaiki fefiné ki ai. Naʻe kamata ke nau fakakata ʻaki ʻa Kaili, ʻo nau talanoa leʻo lahi pē ke ne lava ʻo fanongo ki ai. Naʻá nau lea ʻaki e ngaahi meʻa hangē ko ʻení, “Haʻu ke tau tangutu—MĀLŌ PĒ!” “Ko e hā e nanamu ko ē? ʻOō, ko Kaili!” mo e “ʻAlu mamaʻo meiate kimautolu!” Ne u tangutu pē ʻo fanongo.

Ne u ongoʻi leva ha kiʻi leʻo siʻi ʻi hoku ʻatamaí: “Fai ha meʻa.” Naʻá ku tuʻu hake peá u ongoʻi naʻe sio mai e tokolahi kiate au. Ne u pehē ange. “Tuku ā! Ko e hā ʻoku mou lea ʻaki ai e ngaahi meʻa peheé ki ha taha? Mou angalelei ki ai!” Naʻe fakalongolongo ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻI heʻeku nofo ki laló, ne u sio atu kia Kaili. Naʻá ne tafoki ʻo sio mai kiate au ʻi he loto houngaʻia moʻoni.

Naʻe ofi ke hoko hoku taʻu 12 ʻi heʻeku kalasi onó, pea ne u fie maʻu ke fai ha paati fakafiefia mo ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he taimi naʻe ʻeke mai ai ʻe heʻeku faʻeé pe ne u fie fakaafeʻi mai mo ha taha kehé, ne u ongoʻi e kiʻi leʻo siʻí ʻi hoku ʻatamaí: “Fakaafeʻi ʻa Kaili.”

Ne u talaange ki heʻeku faʻeé, “ʻOku ou fie fakaafeʻi ʻa Kaili.”

“Moʻoni?”

Ne u kamo ange. ʻI he ʻosi ʻa e pātí, ne mau fuʻu vāofi ʻaupito mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, kau ai mo Kaili, ʻo aʻu ki heʻemau fakataha mai ʻi he ʻaho Falaite kotoa pē lolotonga e māhina ʻe tolu kuo ʻosí ʻa ia ʻoku fai ai e akó. Ko e taimi kotoa pē naʻe haʻu ki ai ʻa Kaili. Naʻá mau hoko ko e ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻaupito.

ʻOku ou ʻi he kalasi valú he taimí ni pea kuo mau hiki ki ha siteiti ʻe taha, ka ʻokú ma fetuʻutaki maʻu pē mo Kaili, ʻa ia ʻokú ke kei hoko pē ko e taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa lelei tahá. Naʻe faʻa fehuʻi mai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kehé pe naʻe hoko fēfē ʻe ma fuʻu vāofi peheé.

ʻOku ou talaange, “Naʻe houtamaki ʻi he kalasi faá, pea naʻe ʻi ai e tāufehiʻa ʻi homa vaá.”

“Ka naʻe anga fēfē leva hoʻomo hoko ko e ongo kaungāmeʻa leleí?”

“Ne u fakasio pē ʻa e ngaahi meʻa lelei kau kiate iá. ʻOku ʻi ai pē ʻa e lelei ʻi he tokotaha hono kotoa, pea naʻá ku feinga ke ʻilo e ngaahi lelei naʻá ne maʻú.”