2013
Kau Finemuí mo e Fili ki he Ngāue Fakafaifekaú
Sānuali 2013


Kau Finemuí mo e Fili ki he Ngāue Fakafaifekaú

Ko e founga hono fakaʻaongaʻi ʻe he kakai fefine lalahi kei talavou ko ʻení e faleʻi fakakepalōfita fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau taimi kakató.

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2012 “ko e kau finemui kotoa pē ʻoku malava mo moʻui taau pea ʻoku nau maʻu ha holi ke ngāue, ʻe lava ke fakaongoongoleleiʻi kinautolu ki he ngāue fakafaifekaú ke nau kamata ʻi he taʻu 19, kae ʻikai ko e taʻu 21.” Naʻá ne pehē neongo “ʻoku ʻikai ke nau haʻisia ki he fekau tatau ke ngāué ʻo hangē ko e kau talavoú,” ʻoku nau “fai ha tokoni mahuʻinga ʻi heʻenau hoko ko e kau faifekaú, pea ʻoku mau tali lelei ʻenau tokoní.”1

ʻOku anga fēfē ʻa e fili ʻa ha taʻahine ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau? ʻOku vahevahe mai ʻi he ngaahi fakamatalá ni e founga ne tataki ai ʻe he Laumālié ha tamaiki fefine ʻi heʻenau fili ʻa e hala totonú maʻanautolú.

Ko e Fehokotakiʻanga ʻOku Pulí

Kapau ne ʻeke mai ʻe ha taha ʻi heʻeku kei siʻí pe te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ne u talaange ʻikai. ʻI heʻeku tupu ʻo fuʻu lahi angé, ne ongo e fakakaukaú ni ki hoku lotó, koeʻuhí he ne u mamata ki he ngāue fakafaifekau hoku ngaahi tokoua mo e tuongaʻane lalahi ʻiate aú. Ka ne teʻeki ai ʻaupito pē ke u fakakaukau ko ha meʻa ia te u fai.

ʻI he hoko hoku taʻu 21, ne u kamata fifili pe naʻe totonu koā ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ka naʻe teʻeki ai pē ke u lotua fakamātoato ia. Ne ʻalu pē taimí mo e kamata ke u ongoʻi ne ʻi ai ha meʻa ne mole meiate au. Ne u fakahā ki heʻeku faʻeé ʻeku ongó, peá ne fokotuʻu mai ke u fakakaukau ke ngāue fakafaifekau. Naʻá ne talamai naʻá ne maʻu e ngaahi ongo tatau pē ʻi he taimi naʻá ne ʻi hoku toʻú aí. Ko e tali kiate iá ko e ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea mahalo ko e tali foki ia kiate aú.

Ne u ilifia ke lotua haʻaku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e ʻuhinga ʻe taha ne ʻikai ʻaupito ai ke u fakakaukau ke ngāue fakafaifekau ki muʻá he naʻe ʻikai ke u fakakaukau ʻoku ou mālohi feʻunga ke fai ia. Te u tuku e ngaahi meʻa kotoa naʻe fakafiemālie kiate aú pea mahalo te u ako ha lea fakafonua foʻou. ʻIkai ko ia pē, ka ne u pehē naʻe ʻikai ke feʻunga ʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí ke u akoʻi ia. Ka ʻi heʻeku lotu pea ʻi ai ʻeku taumuʻá, ne u ongoʻi e mōlia atu ʻeku manavasiʻí. Ne fuʻu mālohi ʻaupito e tali ne u maʻú: naʻe ʻofa e ʻEikí ʻiate au, pea ko Hono finangaló ke u ngāue fakafaifekau.

Ne u ofo ʻi he loto falala ne u ongoʻi hili ʻeku maʻu e talí. Ne ʻikai ke u kei ongoʻi manavasiʻi pe ongoʻi ʻoku ʻikai ke u feʻunga. Ka ne u fiefia ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, peá u kamata ngāue leva ki heʻeku ngaahi pepa ngāue fakafaifekaú. Ne ʻikai fuoloa kuo uiuiʻi au ki he Misiona ʻIutā Sōleki Siti Temipale Sikueá.

Rebecca Keller Monson

Ko e Moʻui ʻa ha Faifekau

ʻI heʻeku taʻu 17, ne kamata ke fehuʻi mai ʻe he kakaí pe te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ne teʻeki fai haʻaku fili, ko ia ne ʻikai ke u ʻoange leva ha tali.

Ka ne u kamata fakakaukau ki ai ʻi he ofi ke hoko hoku taʻu 21. Ne u lau hoku tāpuaki fakapēteliaké, talanoa ki heʻeku mātuʻá, mo lotu.

Ne ʻikai pē ha holi ʻi hoku lotó; ne ʻikai pē ke u ongoʻi naʻe fie maʻu ke u ngāue fakafaifekau. Ne u fakakaukau ki he faleʻi ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008), ʻa ia naʻá ne pehē neongo ʻoku tali lelei e kau faifekau fefiné, ka “[ʻoku ʻikai te nau haʻisia ke ō ʻo ngāue fakafaifekau.”2 Naʻá ne fakamanatu mai foki e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué” (4:3).

Ne tokoniʻi au ʻe he potufolofola ko iá ke u fili ke ʻoua te u ngāue fakafaifekau. ʻI heʻeku lotu ʻo fakahā ki he ʻEikí ʻeku filí, ne u ongoʻi ʻa e nonga mo hono fakapapauʻi mai naʻe ʻi ai pē ngaahi founga ʻe lava ke u hoko ai ko ha faifekau ʻo ʻikai ngāue fakafaifekau taimi kakato. Talu mei ai mo ʻeku ʻiloʻi ʻoku lahi e ngaahi founga te u lava ʻo vahevahe ai ʻa ʻeku fakamoʻoní—ʻi haʻaku fetalanoaʻaki mo ha taha kau ki he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí, lolotonga ʻeku faiako ʻaʻahí, pe ʻi hono fai ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku ou fakatapui ʻeku moʻuí ki he ngāue fakafaifekaú ʻaki ʻeku feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí pea muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié.

Amy Simon

Loto-toʻa Lelei

ʻI he kamataʻanga ʻo e 2010, ne u fekuki mo ha ngaahi faingataʻa lahi peá u luelue ke fakaʻataʻatā hoku ʻatamaí. Lolotonga ʻeku luelué, ne u ongoʻi e fanafana mai ʻa e Laumālié ʻoku totonu ke ʻoua te u hohaʻa ki he meʻa kuo ʻosí; ka ʻoku totonu ke u fakakaukau ki hoku kahaʻú. ʻI he kamata pē ke u toe fakamanatu ʻeku taumuʻa ke fakaʻosi ʻeku akó, ne ueʻi au ke u fakakaukau ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ne teʻeki ʻaupito pē ke u fakakaukau ngāue fakafaifekau au ki muʻa, ka ʻi he maʻu ʻeku fakakaukaú, ne ʻalu hake mo ha fiefia mo ha holi ke ngāue. Ka ne u fakakaukau ʻoku fie maʻu ha toe kiʻi taimi ke u fakakaukau ai ki ha fili lahi peheni.

Ne lahi hono ueʻi au he ngaahi māhina siʻi hoko aí ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Neongo ne u kei ongoʻi pē ʻa e holi mo e fiefia tatau ko iá ʻi he taimi ne ueʻi ai aú, ka ne u ongoʻi veiveiua foki mo tailiili. Ne u ʻiloʻi ʻoku poupouʻi e kakai fefiné ke ngāue fakafaifekau kapau ʻoku nau maʻu ʻa e holi ke fai iá ka ʻoku ʻikai ke nau haʻisia ki ai. Lolotonga e taimi ko ʻení, ne u maʻu ha ngaahi tāpuaki fakataulaʻeiki ʻo fakahā mai ai ʻe hōifua e ʻEikí ki ha meʻa pē te u fili ke fai.

Ne ʻi ai ha taʻahine naʻá ma loki he faʻahitaʻu māfana hono hokó ʻa ia ne ʻosi ngāue fakafaifekau. Naʻá ne talamai ʻene ongoʻi manavasiʻi kimuʻa mo e hili ʻene fili ke ʻalu ʻo ngāué. Naʻá ne tokoniʻi au ke mahino ʻoku ʻikai lea mai e Laumālié ʻi he veiveiuá mo e manavasiʻí (vakai, 2 Tīmote 1:7). Ne u ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻema talanoá. Ne u foki ki hoku lokí ʻo lau ha tohi mei haku kaumeʻa naʻe lolotonga ngāue fakafaifekau. Ne poupouʻi au ʻe he tohí ke u lau ʻa e Sosiua 1:9, pea ne u ongoʻi hono ueʻi au ʻe he Laumālié ke u kumi hake ia.

Ne mahuhuhuhu hoku laumālié ʻi hono fakaleá: “Ke ke mālohi koe peá ke loto toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki ai.” Ne u ongoʻi hangē naʻe folofola fakahangatonu mai pē e ʻEikí kiate aú. Ne u ʻiloʻi ʻe lava ke u ngāue fakafaifekau. Naʻe ʻikai fie mau ke u manavahē—he ʻikai ke u ngāue toko taha pē; ʻe ʻiate au ʻa e ʻEikí.

Hili ha māhina ʻe taha mei ai ne maʻu hoku uiuiʻí ke u ngāue ʻi he Misiona Filipaini Iloiló, pea ko e kaveinga ʻa e misioná ko e Siosiua 1:9.

Kristen Nicole Danner

Ko ha Misiona Naʻe Kehe

Kuó u palani heʻeku moʻuí kotoa ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato. Ka ʻi heʻeku hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí (ʻi ʻIutā, USA), naʻe kamata ke u manavasiʻi. Te u lava fēfē ʻo ʻiloʻi naʻe fakataumuʻa moʻoni ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau? Ne u nofo hifo ʻi he taʻu kimuʻa pea hoko hoku taʻu 21 ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke fakahā mai muʻa pe naʻe totonu ke u ngāue fakafaifekau. Naʻe toki lea ʻaki ʻe ha taha ʻo ʻeku kau palōfesá ha meʻa naʻá ne liliu ʻeku moʻuí: “He ʻikai lava ʻe he ʻEikí ʻo fakaʻuli ʻi ha kā ʻoku tuʻu maʻu.” Ne u fakakaukau ai ke fai ha ngāue.

Ne u fakahū ʻeku pepá, maʻu hoku uiuiʻí, fakatau hoku vala ngāue fakafaifekau, peá u fakaʻuli mei ʻIutā ki homau ʻapí ʻi Kalolaina Tokelau—ne fai kotoa ʻeni lolotonga ʻeku teuteu ki heʻeku ngāue fakafaifekaú ʻaki e lotu fakamātoato, ako, mo e ʻaukai.

Hili ʻeku foki ki homau ʻapí ʻi Kalolaina Tokelaú, ne puna ange ha talavou ne ma fetaulaki he ʻakó ʻo ʻaʻahi kiate au, peá ma talanoa fakamātoato ki heʻema fetuʻutakí.

Ne u toe lotu mo kole fakamātoato, ka ne hokohoko atu pē ʻeku ongoʻi naʻe falala mai e ʻEikí ke fai pē ʻeku filí. Ne u ongoʻi e mafatukituki ʻo e fatongiá kau toe maʻu pē mo ha ongo fakaʻofoʻofa naʻá ne fakapapauʻi mai ʻe poupou e ʻEikí ki heʻeku fili ʻe faí ʻo kapau te u fili ʻi he tui.

Ne kole mali mai hoku kaumeʻá ʻi he ʻaho ʻe hongofulu kimuʻa peá u ʻalú. Ne u toloi ʻeku ngāue fakafaifekaú ke maʻu ha taimi ke u fakakaukau ai. ʻI heʻeku fili ke u fakamaʻú, naʻe fakapapauʻi ʻe he Laumālié ki he talavou ne ma fakamaʻú pea kiate au, naʻe totonu ia.

Neongo naʻe ʻikai ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato, ka naʻe hanga ʻe heʻeku teuteu ngāue fakafaifekaú ʻo liliu ʻeku moʻuí. Ne tokoni ʻeku ʻunu ʻo ofi ki he ʻEikí ke u hoko ko e tokotaha naʻá Ne fie maʻu ke u aʻusia ʻi hoku misiona ko ia ko ha uaifi mo ha faʻeé.

Cassie Randall

Ngaahi Meʻa Kuó u Aʻusia Heʻeku Moʻuí

Ne u monūʻia ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi mo ha ʻofa ki he ongoongoleleí ʻi heʻeku kei siʻí, ka ʻoku ʻikai te u manatuʻi ha momeniti pau ne u ʻiloʻi ai ko ha meʻa totonu ke u ngāue fakafaifekau. Ne u ʻiloʻi maʻu pē ʻe au te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ne u fokotuʻu kei siʻi pē ha taumuʻa ke u moʻui ʻi ha founga te u feʻunga ai ke ngāue fakafaifekau.

ʻI he kamata ʻeku teuteu ki he ngāue fakafaifekaú, ne u ʻaukai, lotu, mo ʻalu ki he temipalé. ʻI heʻeku ngāue mo ʻeku pīsopé, ne hokohoko atu ai pē ʻeku ongoʻi ʻa e melino ko ia ne u ongoʻi ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú.

Ne faingataʻa ʻeku teuteú he taimi ʻe niʻihi: ne hangē kuo fakafokifā e mamafa ange e totongi ʻo e ngaahi meʻa ʻi he moʻuí, pea lahi ange mo e ngaahi fie maʻu ki he akó mo e ngāué. Ne u mavahe mei hoku fāmilí ki he akó, pea hangē kuo teu mali kotoa hoku ngaahi kaungāmeʻá. Ne fakatupu manavasiʻi ʻeku ʻiloʻi ʻe hokohoko atu e liliu ʻa e kakai ne u ʻofa aí lolotonga haʻaku ʻalu.

Naʻe faingofua ke u veiveiua he taimi ʻo e faingataʻá he naʻe ʻikai hoko ha meʻa fakalaumālie ʻe taha ke ne fakapapauʻi mai ʻeku fili ke ngāue fakafaifekaú. Ka ne tāpuakiʻi au ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ne maʻu ai hoku uiuiʻi ki he Misiona Silei Senitiako Hahaké ke fakatupulaki ha ʻofa ki he kakai ʻi hoku misioná, kimuʻa peá u toki ʻalú. Ko e taimi ní kuó u aʻusia ha meʻa lahi ʻi heʻeku moʻuí ʻa ia kuo hoko ko ha fakamoʻoni ko e fili lelei ia ne u fai ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú.

Madeleine Bailey

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Talitali Lelei ki he Konifelenisí,” Liahona, Nōvema 2009, 6.

  2. Gordon B. Hinckley, “Ki he Kau Pīsope ʻo e Siasí,” Fakataha Ako Fakaemāmanilahí, Sune 2004, 27.

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey; toʻomataʻú: tā ʻo e pine hingoá naʻe fai ʻe Emily Leishman Beus © IRI

Taupotu ki ʻolungá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Derek Israelsen; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Jerry L. Garns