2013
ʻUhingamālie ʻo e Faiako ʻi ʻApí
Sānuali 2013


ʻUhingamālie ʻo e Faiako ʻi ʻApí

Founga ʻe fā ʻoku tau akoʻi ʻaki ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻo e moʻuí ki heʻetau fānaú.

Naʻe fakatou hoko ko ha tukupā mo ha ola fakafiefia ʻa ʻema fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi momeniti ke fai ai hono akoʻi ʻo ʻema fānau ʻe toko valú. Ka ʻi heʻeku ʻilo mo hoku uaifí “ko ʻapi ʻa e feituʻu ʻuluaki mo ola lelei taha hono ako ai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e moʻuí,”1 ne ma ʻosi ʻahiʻahi fakahoko kotoa e meʻa ne ma lavá ke tokoni ki heʻema fānaú ke nau ako e ngaahi lēsoni ko iá. Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe niʻihi naʻe ʻaonga kiate kimaua.

Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Lelei Tahá

ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻa e ngaahi ʻekitivitī naʻe kau atu ki ai ʻema fānaú, ko e toe lahi ange ai pē ia hono fie maʻu ke ma ʻiloʻi e meʻa ke fakamuʻomuʻá. Kuo fakamanatu mai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga lelei ʻetau fai ha faʻahinga meʻa koeʻuhí pē he ʻoku lelei e meʻa ko iá. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku mahulu ange ia ʻi he leleí, pea ko e ngaahi meʻa ia ʻoku totonu ke tau fuofua tokanga ki aí.” Naʻá ne toe pehē: “ʻOku totonu ke ngāue ʻa e mātuʻá ke tuku ha taimi pau ki he lotu fakafāmilí, ako folofola fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo ha taimi mahuʻinga pē ke nau fakataha kotoa ai mo tautau toko taha mo e fānaú ke maʻumaʻuluta e fāmilí mo mahuʻingaʻia e fānaú ʻi he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá. ʻOku totonu ke akoʻi ʻe he mātuʻá ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau fakahoko mo ʻenau fānaú.”2

Kuo fakamoʻoniʻi ko ha faleʻi lelei ʻeni maʻa homau fāmilí. ʻI heʻema fakalaulauloto mo lotua mo hoku uaifí ʻa e ngaahi ʻekitivitī mavahe mei ʻapi naʻe kau ki ai ʻema fānaú, ne iku ia ʻo ʻiloʻi ta naʻe ʻikai fie maʻu e ngaahi meʻa ia ʻe niʻihi ne ma pehē ʻoku mahuʻingá. Ne u ʻohovale ʻaupito ʻi heʻema ʻeke ange ki heʻema fānaú pe naʻa nau fie kau ʻi he timi pasiketipolo pea ko au pē te u hoko ko ʻenau faiakó. Ko ʻenau talí ʻeni, “ʻIkai,” pea nau toe pehē mai pē, “Tangataʻeiki, ʻoku ʻi ai ʻetau kolo fakahū ʻi he tafaʻaki ki muʻá, pea ʻoku mau saiʻia he vaʻinga mo koé pea ʻoku mau vaʻinga ai mo e kaungāʻapí. ʻOku lahi ange ai ʻemau maʻu pulú!”

Ako pea Ngāue ʻo Fakatatau ki he Folofolá

ʻOku ʻi ai ʻa e faikehekehe lahi ʻi hono lau ʻo e folofolá pea mo hono ako kinautolú. Naʻe akonaki ʻa e palōfita ko Sosiuá ʻo pehē ʻoku ola lelei hono ako ʻo e folofolá ʻi he taimi ʻoku tau “fakalaulauloto [ai] ki ai ʻi he ʻaho mo e pō” pea “tokanga ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi aí” (Sosiua 1:8; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe ola lelei taha ʻemau ako folofola fakafāmilí ʻi heʻema ʻoange ha taimi ke fakalaulauloto ai ʻema fānaú ki ha ngaahi fehuʻi pau peá ma fakaafeʻi leva kinautolu ke nau “fai ʻa e meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi aí.”

Ne fai ʻemau kai ha fanga kiʻi meʻakai ifo mo lau Tohi ʻa Molomona ʻi tuʻa he efiafi ʻe taha ʻo kau ki he tō ʻa e kau Nīfaí. Ne u ongoʻi ke fehuʻi ange ki he fānaú pe naʻa nau pehē ko e hā e ʻuhinga ne tafoki ai e kau Nīfaí ʻo fuʻu fai angahala peheé. Naʻe talamai ʻe he kiʻi taʻahine taʻu ono ko Selení naʻá ne fakakaukau ia naʻe ʻikai toe fai ʻe he kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻenau ngaahi lotu fakaʻahó. Ne mau loto taha ko e kamataʻanga ia ʻo e tō ʻa e kau Nīfaí ko e ngalo ke fai ʻenau lotú mo ha fanga kiʻi meʻa iiki kehe pē. Ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú he momeniti ko iá ke fakaafeʻi e fānaú ke nau faʻa fakakaukau ange mo ongoʻi ʻenau lotú.

Ne u ʻeke ange he ʻaho hono hokó pe naʻe fēfē ʻenau ngaahi lotú. Ne nau maʻu heni ha faingamālie ke vahevahe mai e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá peá u maʻu ai mo ha faingamālie ke toe vahevahe ʻeku fakamoʻoni kau ki he lotú. Naʻe ʻikai ke lelei peheni kotoa ʻemau ako folofola fakafāmilí, ka ʻi he taimi ne mau fealeaʻaki ai mo fai e ngaahi fakaafe ke fai ha ngāue ko ha konga ʻo ʻemau akó, naʻe fakaʻau ke toe mahuʻingamālie ange ʻa e folofolá.

Tokoni ke Hoko e Fānaú ʻo Falalaʻanga

Kuó ma ʻilo ha mālohi lahi ʻi hono vahe ʻo e ngaahi ngāue ki heʻema fānaú pea tukuange ke nau fakakaukauʻi pē ʻe kinautolu e ngaahi meʻa ke faí. ʻI he taimi ʻokú ma tuku ai ke kau mo tokoni ʻema fānaú ʻi hono fai ha niʻihi ʻo e ngaahi fili fakafāmilí, ʻoku nau tokanga ange ke kau mai. ʻOku nau fakatupulaki ai foki ha ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻenau kaunga mo fai ange ʻa e falala ʻo nau ako ai ke “fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi” (T&F 58:27). Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi kuo tokoni ke hoko ʻo falalaʻanga ange ai ʻema fānaú:

  • Tokoniʻi kinautolu ke teuteuʻi ha lēsoni, potufolofola, pe ha talēniti pē ʻoku nau fili, ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

  • Tukuange ke nau fili ha himi ke hivaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē lolotonga e ako folofola fakafāmilí pea fakaafeʻi leva ha taha ʻo e fānaú ke ne fai e lotú.

  • ʻAi ke nau tokoni ʻi hono palani ʻo ha ʻeveʻeva fakafāmili pea nau fatongia ʻaki.

  • Fai ha fakataha alēlea fakafāmili mo kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá pea tukuange ke nau tokoni ʻi hono fili ʻo e ngaahi fakatau ke faí.

  • Akoʻi kinautolu ki he founga hono fai ʻo ha faʻahinga ngāue pea ʻoange ke nau tokangaʻi e ngāue ko iá ʻi ha uike ʻe taha.

  • Fai fakamāhina ha ngāue tokoni fakafāmili pea ʻoange ke nau fili pe ko hai ʻe tokoni ki ai e fāmilí.

  • Tuku ke nau taufetongi ʻi hono fili ʻo ha taha ke mou ʻaʻahi ki ai ʻi ha Sāpate pau.

  • Tukuange ke nau fili ha ʻekitivitī fakafāmili ke fai ʻi ha efiafi ʻe taha lolotonga e māhiná.

Tataki Kinautolu

Kuo ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ne ma ʻongoʻi ai mo hoku uaifí ʻokú ma hangē ha ongo tauhisipí ʻi hono tānaki mai ʻema fānaú ki he lotú pe ako folofolá. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ne ma maʻu ha ongo fakaʻofoʻofa ʻi heʻema fakahinohinoʻi mo tokangaʻi moʻoni ʻema kiʻi tākangá. Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe faingofua pē ke mole ʻa e ngaahi momeniti ko ʻeni ke fai ai e tatakí.

Ne hoko e momeniti pehē ʻi he taimi ne u fakamohe ai ʻeku fānaú. Naʻe fehuʻi mai ʻe ha taha ʻo hoku ongo fohá, “Tangataʻeiki, ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻahiʻahiʻi koé?”

Ne u ʻohovale he foʻi fehuʻí.

Naʻá ne toki pehē mai, “Naʻa mau talanoa ki he ngaahi meʻa ʻoku nau ʻahiʻahiʻi kitautolú, pea mau fifili ai pe ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻahiʻahiʻi koé.”

Ne u ʻiloʻi ko ha taimi tonu ʻeni ke akoʻi ai kinautolu, ka ne u fuʻu helaʻia he ngāue ʻo e ʻahó. Naʻe ʻikai ke u fie talanoa lōloa mo hoku ongo fohá he kuo fuoloa e poʻulí, kae fakatautefito ke na mohe ki he akó.

Neongo ia, ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e talanoa ki he Fakamoʻuí ʻi he vai kelí. Neongo naʻá ne ʻalu lalo ʻi he maile ʻe 30 (km ʻe 48) pe lahi ange ai, ka naʻá Ne fakamoleki ha taimi ke akoʻi ʻa e fefine Samēliá (vakai, Sione 4). Ne u fakakaukau ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi momeniti hangē ko e Fakamoʻuí ʻi he vai kelí, ko ia ne u tangutu hifo ʻo fehuʻi ange pe naʻá na pehē ko ha angahala ke ʻahiʻahiʻi kita. Ne mau longo fuoloa, pea mau toki kamata talanoa mo fefakafanongoʻaki. Ne u akoʻi ange ʻa e fetaulaki ʻa e Fakamoʻuí mo Sētane (vakai, Mātiu 4) pea fai ʻeku fakamoʻoní ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí.

Ko e taha ia ʻo e ngaahi momeniti makehe ʻi heʻete hoko ko e mātuʻá. Ne kiʻi tōmui ange homau taimi mohe he taimi angamahení, ka naʻe mahuʻinga ʻa e fiefia ne u maʻú ke feilaulauʻi ai hoku taimi mohé.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate L. ʻĒveni (1906–71) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e taha ʻo hotau ngaahi faingamālie mahuʻinga tahá ke tali ki he fānaú ʻi he taimi ʻokú ne fehuʻi fakamātoato aí, ʻo tau manatuʻi ʻoku ʻikai ke nau fehuʻi maʻu pē, ʻoku ʻikai ke akoʻingofua maʻu pē kinautolu, pea ʻe ʻikai ke nau fakafanongo maʻu pē. Pea ʻoku faʻa fie maʻu ke tau tali kiate kinautolu ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ʻi honau taimi pē ʻonautolú, ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga maʻu pē ʻoku tau ʻi aí, pea ʻi hotau taimi ʻotautolú. … Kapau te nau ʻiloʻi ʻe lava ke nau falala mai kiate kitautolu ʻi heʻenau fanga kiʻi fehuʻi noaʻiá, te nau ala falala mai ʻi heʻenau ngaahi fehuʻi mahuʻinga angé.”3

Fili pea Tokoniʻi ʻe he ʻEikí

Ko e fatongia mafatukituki hono tokangaʻi ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi pē ʻoku ou ongoʻi taʻefeʻunga ai heʻeku hoko ko e mātuʻá, ʻoku ou fakamanatuʻi kiate au ha meʻa ne lea ʻaki ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo fai ʻe he ʻOtua tatau pē naʻá ne fokotuʻu ʻa e fetuʻu ko iá ʻi hono tuʻuʻanga pau ʻi he taʻu ʻe lauiafe kuohilí kimuʻa pea hā ʻi Pētelihema ke fakamanatuʻi hono ʻaloʻi ʻo e Valevalé, ʻa e tokanga tatau ke tuku ʻa kitautolu takitaha ʻi ha ngaahi ʻātakai pau maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ka tau ala fai ʻeni, ke tau fakamāmaʻi ʻa e feituʻu ʻoku tau moʻui fakafoʻituitui aí, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono tataki ʻe heʻetau māmá ʻa e niʻihi kehé ka ke fakafiemālieʻi foki kinautolu.”4

ʻOku fakafiefiaʻi au ʻe he leá ni ʻi he taimi ʻoku ou loto-foʻi aí. ʻOkú ne fakalotolahiʻi au mo hoku uaifí ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ma malava heʻema hoko ko e mātuʻá, ʻi heʻema ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e ʻuhinga kuo tuku ai ʻema fānaú ʻi homa loto “ʻātakaí” pea ʻoku falala mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kimaua.

Fakatauange ke Ne faitāpuekina homou fāmilí ʻi hoʻomou ako fakataha e ongoongoleleí, tokoni ki hoʻomou fānaú ke moʻui falalaʻanga, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi momeniti mahuʻinga ko ia ke fai ai honau akoʻí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David O. McKay, ʻi he Family Home Evening Manual (1968), iii.

  2. Dallin H. Oaks, “Lelei, Lelei Ange, Lelei Tahá,” Liahona, Nōvema 2007, 104, 105.

  3. Richard L. Evans, “The Spoken Word,” Ensign, May 1971, 12.

  4. Neal A. Maxwell, That My Family Should Partake (1974), 86.

Tā fakatātā ʻo e ʻatá ʻe Cody Bell© IRI

Ko e Lami Naʻe Molé, tā ʻe Del Parson