2013
Ngaahi Potu Toputapu ʻi Hoʻo Moʻuí
Sānuali 2013


Ngaahi Potu Toputapu ʻi Hoʻo Moʻuí

ʻĪmisi
Elaine S. Dalton

ʻOku fakaafeʻi koe ʻe he kaveinga ʻo e Mutualé ki he taʻu ní ke tuku ʻa e tokanga ki hoʻo hoko ko e konga ʻo māmaní ka ke tokanga taha ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku tau nofo ʻi he tafaʻaki ʻa e filí.1 Ko e kī ke tau hao aí ko ʻetau “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú.”

ʻOku ʻomi ʻe he kaveingá ni ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga: Ko e hā ʻa e potu toputapu? ʻOku tuʻu ʻi fē ha potu ʻoku toputapu? ʻE lava fēfē ke tau tuʻu ʻi ha ngaahi potu toputapu? Te tau ngaohi fēfē ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku tau ʻalu maʻu pē ki aí ke toputapu ange? ʻI hoʻo feinga ke maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, ʻe tataki koe ʻe hoʻo ngaahi talí ʻi he niʻihi ʻoku mou feohí, ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻokú ke filí, pea mo ho valá, ngaahi leá, mo e ngaahi meʻa ʻokú ke faí.

Kuó ke tukupā ke fakamālohia ho ʻapí mo e fāmilí. Feinga ke ngaohi ho ʻapí ke hoko ko ha potu toputapu pea fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. Te ke lava ʻo poupou ki he lotu mo e ako folofola fakafāmilí.

ʻE lava ke hoko ho lokí ko ha potu toputapu ʻokú ne fakaafeʻi e Laumālié. Kapau ʻe mamata ʻa e palōfitá ʻi ho lokí, te ne lau nai ko ha potu toputapu ia?

ʻE lava ke tau tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú ʻi heʻetau ō ki he lotú. ʻOku akonaki ʻi he folofolá ʻo pehē ko e ngaahi uooti mo e ngaahi siteiki ʻo Saioné ko ha ngaahi potu toputapu ia ʻe hoko “ko ha maluʻanga, pea ko ha ungaʻanga mei he afaá” (T&F 115:6).

Ko e potu toputapu taha ʻi he māmaní ʻa e temipalé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou ʻi he toʻu tupú, fakakaukau maʻu pē ki he temipalé. ʻOua naʻá ke fai ha meʻa te ne taʻofi koe mei haʻo hū atu ʻi hono ngaahi matapaá ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki toputapu mo taʻengata aí. ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu ʻoku ʻalu maʻu pē ki he temipalé ke fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá.”2 Moʻui taau maʻu pē ke maʻu haʻo lekomeni ʻoku kei ʻaongá, neongo ʻoku mamaʻo e temipalé.

ʻOku lava ke hoko ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai pea ʻoku ʻi ai e Laumālié ko ha potu toputapu. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻo ne pehē ʻoku kaunga lahi ange ʻa e ngaahi potu toputapú mo e founga moʻui ʻa ha taha kae ʻikai ko e feituʻu ʻokú ne nofo aí.3 Kapau ʻokú ke moʻui taau ke maʻu e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻokú ke tuʻu ʻi he potu toputapu.

ʻOku ʻi he temipale kotoa pē ʻa e tohi ko ʻení, “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” Feinga maʻu pē ke ke tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú. ʻI hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻuí, lotu fakaʻaho, pea lau e folofolá—tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná—te ke ongoʻi ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku talaʻofa tonu mai ʻa e ʻEikí kiate koe, “He ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku tatali ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi kiate kimoutolu” (T&F 45:62). ʻOku ou tui ki ai peá u fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻeni!

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Boyd K. Packer, “Founga ke Kei Moʻui ai ʻi he Tafaʻaki ʻa e Filí,” Liahona, ʻOkatopa 2012, 34–37.

  2. Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona, Mē 2011, 93.

  3. Vakai, Doctrine and Covenants Student Manual: Religion 324 mo e 325, 2nd ed. (Tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2001), 196.