2013
Ko Hono Tokoniʻi e Toʻu Tupú Ke Nau Hoko ko ha Kau Ako mo e Kau Faiako Ivi Mālohi
Sānuali 2013


Ko Hono Tokoniʻi e Toʻu Tupú Ke Nau Hoko ko ha Kau Ako mo e Kau Faiako Ivi Mālohi

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he nāunau fakalēsoni foʻou maʻá e toʻu tupú, Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au: Ko ha Maʻuʻanga Tokoni Fakaako maʻá e Toʻu Tupú, e founga ʻe fā ʻe lava ke tokoniʻi lelei ai ʻe he mātuʻá, kau faiakó, mo e kau takí ʻa e toʻu tupú ke nau ului ki he ongoongoleleí.

ʻOku tau ʻilo ʻi ha fakamatala fakafolofola ki he kei talavou siʻi ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe ʻilo atu e Fakamoʻui taʻu 12 “ʻi he falelotu lahí, ʻoku nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau akonakí, pea naʻa nau fanongo kiate ia mo fai ʻa e ngaahi fehuʻi kiate ia.

“Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo kiate iá, naʻa nau ofo ʻi heʻene potó mo ʻene tali ʻa e fehuʻí” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 2:46–47 [ʻi he Luke 2:46, futinouti c]).

Naʻe kau mālohi ʻa e Fakamoʻuí mei heʻene kei talavoú ʻi hono ako mo akoʻi e ongoongoleleí. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he falelotu lahí kiate kinautolu ʻoku pehē naʻa nau poto mo taukei ange ʻiate Iá. Ka ne mahino kiate Ia ko e konga ia ʻo e “ngāue ʻa [ʻEne] Tamaí” ke ako mo akoʻi ʻa e ongoongoleleí (Luke 2:49) pea ko e tefito ia ʻo hono misiona fakalangi ʻi he māmaní.

ʻOku taʻe toe fehuʻia e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha tokotaha ako mo faiako makehe ʻo e ongoongoleleí, naʻa mo ʻEne kei siʻí pē; ka naʻá Ne tupulaki ʻi he lava ko ia ke mahino kiate Ia mo Ne akoʻi ʻa e tokāteliné. ʻOku talamai ʻe he folofolá naʻá Ne “fai atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻo aʻu ki heʻene maʻu ʻa hono fonú” (T&F 93:13). ʻI hono fakatonutonu maʻu pē ʻe he toʻu tupú ʻenau moʻuí he ʻahó ni ke fenāpasi mo e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku moʻoní, ʻe lava ke nau ului foki mo kinautolu ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí pea tupulaki ʻi he potó ko e “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30).

ʻOku pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha fakahinohino ki he nāunau fakalēsoni foʻou maʻá e toʻu tupú, “Kuo uiuiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou tokoni ki hono fakaului ʻo e toʻu tupú ki he ongoongoleleí.”1 ʻI heʻetau ako mo muimui ʻi he malanga ʻa e Fakamoʻuí, te tau malava ke poupouʻi lelei hotau toʻu tupú ʻi heʻenau fonongá ke nau ako, moʻui ʻaki, pea akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tau hangē ko e Fakamoʻuí, ʻo teuteuʻi fakalaumālie kitautolu, feau e ngaahi fie maʻu ʻa hotau toʻu tupú, poupouʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea fakatukupaaʻi kinautolu ke nau ului ʻi heʻenau ngāue ʻi he tuí.

Teuteu Fakalaumālié

Kimuʻa pea kamata e ngāue ʻa e Fakamoʻuí he māmaní, naʻá Ne teuteuʻi fakalaumālie Ia ʻi Heʻene ako fakamātoato, lotu, mo ʻaukai. Naʻe “tataki atu [ʻa Sīsū] ʻe he Laumālié ki he feituʻu maomaonganoá ke ne ʻi he ʻOtuá” pea “ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:1–2 [ʻi he Mātiu 4:1, futinouti b]). Hili e ʻaukai ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne fehangahangai mo ha ngaahi ʻahiʻahi mei he tēvoló. Ne tokoni ʻa e ako kimuʻa ʻe Sīsū ʻa e folofolá ke Ne tali ʻaki ʻa e ʻahiʻahi takitaha e ngaahi veesi mei he folofolá (vakai, Mātiu 4:3–10). Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ʻai ʻe Heʻene teuteu fakalaumālié ke Ne malava ʻo lavaʻi lelei e ʻahiʻahí lolotonga ʻEne moʻuí, ka ke akoʻi mālohi foki ʻa e ongoongoleleí lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní.

ʻOku fie maʻu ha teuteu ia ʻoku lahi angé ki hono akoʻi ʻo e toʻu tupú ʻi ha sio fakavave pē ki ha tohi lēsoni ʻi ha ngaahi miniti siʻi pea tau kamata faiakó. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí, “ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá” (T&F 11:21). ʻOku tau teuteu fakalaumālie ʻaki ʻetau ako ʻa e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita moʻuí ʻi he faʻa lotu ke tau ʻiloʻi ʻa e tokāteline moʻoní. ʻI heʻetau teuteu he founga ko ʻení, ʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoni ʻo e tokāteliné pea ueʻi kitautolu ke tau manatuʻi e ngaahi meʻa ne tau aʻusia ʻi heʻetau moʻui ʻaki e tokāteliné ʻa ia ʻe lava ke tau vahevahe mo e niʻihi kehé.

ʻI he akoʻi ʻe ʻEsetefani Melelo mei he Siteiki Lima Pelū Sekó ʻa e kau finemuí ki he mahuʻinga ʻo e maʻu fakahā fakatāutahá, naʻe ueʻi ia ke ne vahevahe e meʻa naʻá ne aʻusia heʻene fekumi ki ha fakamoʻoni ʻi hono taʻu 14. Naʻá ne fakamoʻoni ki he kau finemuí ko e taimi naʻá ne lotu fakamātoato ai ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni e ongoongoleleí, hangē ne fanafana mai ʻaki ʻe ha leʻo ki hono lotó ha ngaahi lea ne ʻikai teitei ngalo ai: “ʻEsetefani, ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni. Kuó ke ʻiloʻi maʻu pē ia.”

ʻI heʻetau ako pea moʻui ʻaki e tokāteline ʻoku tau akoʻí, ʻoku tau laka hake kitautolu ia ʻi ha kau faiako pē—ʻoku tau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he moʻoní.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki aí: Ko e hā mo ha ngaahi potufolofola kehe ʻoku nau fakahā mai naʻe teuteuʻi ʻe he Fakamoʻuí Ia ke faiakó? Kuo takiekina fēfē ʻe hoʻo ngaahi feinga ke teuteu ke faiakó ke ola lelei hoʻo pōpoakí?

Nofo e Tokangá ʻi he Ngaahi Fie Maʻú

ʻI he fetalanoaʻaki ʻa e Fakamoʻuí mo ha talavou pule koloaʻia, naʻá Ne fakahaaʻi ange ʻoku mahino kiate Ia e ngaahi fie maʻu ʻanautolu naʻá Ne akoʻí. Ne kamata ʻaki ʻe he talavoú ha fehuʻi: “Ko e hā te u fai ke u hoko ai ki he moʻui [taʻengatá]?” Hili hono akonaki ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga ʻo e talangofua ki he ngaahi fekaú, ne tali ange ʻe he talavoú, “Kuó u fai [ki he ngaahi fekaú] kotoa talu ʻeku [kei] siʻi.” ʻI he ʻafioʻi ʻe Sīsū naʻe kei ʻi ai pē “meʻa ʻe taha” naʻe ʻikai ke ne faí, naʻá ne fakatukupaaʻi ai ia ke fakatau atu ʻa ia kotoa pē naʻá ne maʻú, ʻo tufaki ki he masivá, pea muimui ʻiate Ia. (Vakai, Luke 18:18–23.) ʻI he taimi ʻoku tau lotua ai ke maʻu ha fakahā pea tau ʻiloʻi e ngaahi manako, ngaahi ʻamanaki, mo e ngaahi holi ʻi he loto ʻo e toʻu tupú, te tau ʻiloʻi—hangē ko hono ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí—ʻa e founga ke akoʻi mo fakatukupaaʻi ʻaki kinautolu ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga fakatāutaha ʻoku mahuʻingamālié.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻoku tupu hake [hotau] toʻu tupú ʻi he kelekele ʻo e filí.”2 Kuo pau ke mahino kiate kitautolu ngaahi mātuʻá mo e kau faiakó ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo hotau toʻu tupú. Naʻe pehē ʻe Kēvini Toutai, ko ha faiako Lautohi Faka-Sāpate ʻo e toʻu tupú ʻi he Siteiki Kolomupaini Kololató, “He ʻikai lava ʻo akoʻi e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú mei ha tohi lēsoni. Ko ha fakahā fakatāutaha ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau hoko ko e kau faiakó ke tau laka atu ki muʻa pea malava ke teuteuʻi hotau toʻu tupú ke nau tauʻi ʻa Sētane ʻi he ʻaho takitaha. Kuó u ʻosi mamata ai he ʻikai te ke toki ʻasi mai pē he Sāpaté mo ha tohi lēsoni ʻo fai lēsoni.”

ʻOku kau fakataha e mātuʻá, kau takí, kau ʻetivaisá, mo e kau faiakó ʻi hono tokoniʻi e toʻu tupú ke ako pea moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻI heʻetau kumi ki ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke ola lelei ʻetau akoʻi e tokāteline ko ia te ne teuteuʻi e toʻu tupú ki he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki aí:ʻOku kehe fēfē ʻa māmani he ʻaho ní mei he taimi naʻá ke kei talavou aí? Ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻokú ke sio ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú? Ko e tokāteline fē ʻo e ongoongoleleí te ne tokoniʻi lelei kinautolu ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, ʻi he taimi ʻe mahino aí?

Fakaafeʻi e Toʻu Tupú Ke Nau ʻIloʻi e Ngaahi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ʻi he ngaahi founga ʻe poupouʻi ai kinautolu ke nau ʻiloʻi e moʻoní pea maʻu ha ngaahi fakamoʻoni fakatāutaha. Naʻá Ne pehē ʻi Heʻene akonaki ki he kau Nīfaí:

“ʻOku hā mai kiate au ʻoku mou vaivai, pea ʻoku ʻikai faʻa mahino kiate kimoutolu ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē ʻa ia kuo fekau kiate au ʻe he Tamaí ke lea ʻaki kiate kimoutolu he taimi ko ʻení.

“Ko ia, mou foki atu ki homou ngaahi ʻapí, pea fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻa ia kuó u lea ʻakí, pea kole ki he Tamaí, ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke mahino kiate kimoutolu, pea teuteu homou ʻatamaí ki he ʻapongipongí” (3 Nīfai 17:2–3).

ʻOku lahi hake ʻa e meʻa ke fakahoko ʻi he akonaki faka-Kalaisí ʻi hano fai pē ʻo ha fakamatala. ʻOku kau ai ʻa hono tataki ʻo e toʻu tupú ke mahino kiate kinautolu e tokāteliné. Neongo ʻe ala ʻahiʻahiʻi kitautolu ke fakamatalaʻi ange ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu, ka ʻe ola lelei ange ʻetau faiakó ʻi heʻetau tokoni ke nau kumi pē ʻe kinautolu e ngaahi talí, ʻo lava ke maʻu ai haʻanau ngaahi fakamoʻoni, pea akoʻi ai kinautolu ke kumi ha ngaahi tali ʻo ka ʻi ai haʻanau toe ngaahi fehuʻi kehe. Hangē ko hono fakamamafaʻi ʻe he nāunau fakalēsoni foʻou maʻá e toʻu tupú, Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au: Ko ha Maʻuʻanga Tokoni Fakaako maʻá e Toʻu Tupú, ʻe lava foki ke tau fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe mai ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo fakamoʻoniʻi ki honau toʻú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku moʻoní.

Ne toki fai ʻe ʻEletā Kimi B. Kalake, ko e Fitungofulu Fakaʻēlia mo e palesiteni ʻo BYU-ʻAitahoó, ha talanoa kau ki ha kōlomu ʻo e kau tīkoní ne nau aleaʻi ʻa e lotú mo ʻenau ʻetivaisá. Ne fakafokifā e hikinima hake e palesiteni ʻo e kōlomú mo pehē ange, “ʻOku ou fai ha fehuʻi ki he kōlomú. Ko homou toko fiha nai ʻe loto fiemālie ke tukupā ke lotu he pongipongi mo e efiafi he ʻaho kotoa pē he uiké ni?” Ne hikinima kotoa e kau mēmipa ʻo e kōlomú tuku kehe pē ha talavou ʻe toko taha naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe te ne lava ʻo fakahoko e tukupaá. Ne tangutu e ʻetivaisá ʻo sio kae akoʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú e lotú ki he tokotahá, mo tokoniʻi ia ke ne maʻu ha loto falala ke tali e tukupaá.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki aí: Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakatokangaʻi ai hano poupouʻi ʻe he kau faiakó ʻa kinautolu he kalasí ke kau mālohi mai ki he ako ʻoku faí? ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi e toʻu tupu ʻoku mou ngāué ke fakatupulaki ha ʻulungaanga ʻaki hono ako ʻo e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi founga kehe, mavahe mei he fealēleaʻakí, ke fakakau mai ai e toʻu tupú ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí?

Poupouʻi e Uluí

Ko e fakauluí ʻoku fakahoko ia ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí pea ʻoku fakatou kau ki ai ʻa hono ako pea mo hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku mahulu atu ʻa e uluí ʻi hono ʻiloʻi pē ʻo e ongoongoleleí, “kuo pau ke tau ngāue pea hoko ʻo aʻusia ha meʻa.”3 Hili hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e manavaʻofa ʻa e tangata Samēlia leleí ki Heʻene kau ākongá, naʻá Ne fakatukupaaʻi kinautolu, “ʻAlu koe, peá ke fai pehē pē” (Luke 10:37). Naʻá Ne poupouʻi kinautolu ke nau mahulu hake ʻi ha kau fanongo pē ki he folofolá pea ke nau ngāueʻi ʻEne ngaahi akonakí ʻi he tui.

Kuo pau ke tau poupouʻi e toʻu tupú ke moʻui ʻaki faivelenga e ongoongoleleí he ʻoku ʻikai faʻa hoko e fakauluí ʻi ha momeniti pē ʻe taha ʻoku fai ai ha faiako. ʻOku lelei taha ʻene hoko ʻa e fakauluí ʻi he taimi ʻoku mahino ai ki he toʻu tupú ʻa e tokāteline moʻoní pea nau fokotuʻu ha ngaahi sīpinga hono ako ʻo e ongoongoleleí mo e moʻui angatonú, ʻo hangē ko ʻetau poupouʻi kinautolu ʻi he Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú ke nau fakahokó.

Naʻe pehē ʻe Kilisitā Uōniki, ko ha palesiteni ʻo e Kau Finemuí ʻi he Siteiki ʻAlapahoe Kololató, “ʻOku fehangahangai e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní mo ha ngaahi faingataʻa lahi ne u toki fanongo pē ai ʻi heʻeku fuʻu lahi haké. Ne lahi taha hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní heʻeku mavahe mei ʻapi ʻo nofo toko taha peé ʻo u lava ai ke ngāueʻi pea fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa ne u ako he ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí. ʻE tokoni hono ʻoange ʻo e ngaahi tukupā mo e ngaahi faingamālie ke ngāue ʻaki ʻe he toʻu tupú ʻenau tuí ke fakatupulaki e ngaahi tefito ʻo ʻenau fakamoʻoní ʻi heʻenau kei taʻu siʻi angé.”

ʻOku ʻikai ko e tukupā pē ʻo e fakauluí ke tau ako ʻa e ongoongoleleí ka ke tau liliu foki koeʻuhí ko e meʻa kuo tau akó. ʻOku fie maʻu ke tau tokoniʻi hotau toʻu tupú ke mahino kiate kinautolu he ʻikai hoko ʻa e “fuʻu liliu lahi” (ʻAlamā 5:14) ʻo e lotó he taimi pē ko iá, ka ʻe hoko māmālie ia ʻi heʻenau fakatupulaki maʻu pē e ʻulungaanga ke fai ʻaki e akó, lotu maʻu ai pē, mo tauhi e ngaahi fekaú. ʻI heʻenau fai e ngaahi meʻá ni, te nau fakatokangaʻi ʻe liliu ʻenau ngaahi holí, ngaahi tōʻongá, mo e ngaahi ngāué ke hā mei ai e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki aí: Ko e hā e ngāue ne fakahoko ʻi ho fakauluí ʻe hoʻo ngaahi feinga ke ako mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí? Kuo fakamālohia fēfē nai koe ʻe he mātuʻá mo e kau faiako mo e kau taki ʻo e Siasí?

Ko Hono Poupouʻi Hotau Toʻu Tupú

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú ha konga pē ʻo e ngāue ko ia ke poupouʻi e toʻu tupú. “ʻOku ʻa e ngaahi mātuʻá ʻa e tefitoʻi fatongia ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau ʻilo ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,”4 ʻo fakalahi atu ia ki he fatongia fakafoʻituitui ʻo e toʻu tupu takitaha ke ne ului kakato ange. ʻE lava ʻe kitautolu ʻoku ngāue mo e toʻu tupú ʻo poupouʻi e ngaahi mātuʻá pea muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau teuteu fakalaumālie aí, nofo e tokangá ʻi he ngaahi fie maʻu ʻa e toʻu tupú, fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea ʻoange ha ngaahi faingamālie ke nau ngāue ʻi he tuí pea fakaului ai kinautolu. ʻI heʻetau feinga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí, oku tau hoko ai ko ha kau ako mo ha kau faiako lelei ange, pea ʻoku tau tokoniʻi ai e kau taki ʻo hotau tukui koló mo hotau Siasí ki he kahaʻú ke nau hoko mo kinautolu ko ha kau ako mo ha kau faiako ivi mālohi.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko Hono Akoʻi e Ongoongoleleí ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí (ko ha fakahinohino ki he Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au: Ko ha Maʻuʻanga Tokoni Fakaako maʻá e Toʻu Tupú, 2012), 2.

  2. Boyd K. Packer, “Faleʻi ki he Toʻu Tupú,” Liahona mo e Ensign, Nōv. 2011, 16.

  3. Dallin H. Oaks, “Ko e Tukupā ke Hoko ʻo Pehē,” Liahona, Sānuali 2001, 40; Ensign, Nov. 2000, 32.

  4. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.4.1.

ʻOku fakatou tokoni e teuteu fakalaumālié—ako, lotu, mo e ʻaukaí—ki he faiakó mo e tokotaha akó ke na ongoʻi e ivi takiekina ʻo e Laumālié.

Ko Kalaisi ʻi ʻEmeasi, tā ʻe Walter Rane © IRI

ʻOku fefakamālohiaʻaki e toʻu tupú ʻi he taimi ʻoku nau vahevahe ai ʻenau ngaahi aʻusiá ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

FAITĀ ʻA craig dimond

ʻOku ʻa e ngaahi mātuʻá ʻa e tefitoʻi fatongia ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea ʻoku ʻi ai e fatongia fakafoʻituitui ʻo e finemui mo e talavou takitaha ke ului kakato ange. ʻOku poupouʻi ʻe he kau takí mo e kau faiakó e ngaahi ngāue ko ʻení.

FAITĀ ʻA Richard Romney