2013
Ngāue Fakafaifekaú
Sānuali 2013


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ngāue Fakafaifekaú

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea ka feʻunga, pea aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia ʻo hoʻo moʻui fakafoʻituituí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he reliefsociety.lds.org.

ʻĪmisi
Sila ʻo e Fineʻofá

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻOku fekauʻi atu e Kāingalotú ke nau ʻalu “ʻo ngāue ʻi he ngoue vaine [ʻa e ʻEikí] ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá” (T&F 138:56), ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai fie maʻu ke uiuiʻi kitautolu ke ngāue fakafaifekau ka tau toki vahevahe ʻa e ongoongoleleí. ʻOku takatakai ʻiate kitautolu ha niʻihi ʻe fai tāpuekina ʻenau moʻuí ʻe he ongoongoleleí, pea ka tau teuteuʻi kitautolu, ʻe ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí kitautolu. ʻE lava ke tali ʻe he kau faiako ʻaʻahí honau ngaahi fatongia fakalaumālié ʻo tokoni ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

ʻI hono fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Fineʻofá ʻi he 1842, naʻá ne pehē ʻe ʻikai tokangaʻi ʻataʻatā pē ʻe he kau fafiné ʻa e masivá ka ke fakamoʻui foki mo e ngaahi laumālié.1 ʻOku kei hoko pē ʻeni ko ʻetau taumuʻa.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻomi [ʻe he ʻEikí] ha fakamoʻoni ki he moʻoní kiate kinautolu … te nau vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ʻe ʻfakaava ʻe he kāingalotu ʻo Hono Siasí [honau ngutú] ʻi he taimi kotoa pē, ʻo fakahā ʻa [ʻEne] ongoongoleleí ʻaki ʻa e leʻo ʻo e fiefia’ (T&F 28:16). … ʻOku faʻa lava ʻe ha kupuʻi lea ʻe taha ʻo ha fakamoʻoni ʻo kamata ha meʻa ʻe tokoni ki he moʻui ʻa ha taha ke aʻu ki ʻitāniti.”2

Mei he Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:20–23; 18:15; 123:12

Mei Hotau Hisitōliá

Ko e talanoa ko ia kia ʻOlokā Kovalova ʻo e fonua ne ʻiloa kimuʻa ko Sekisolōvākiá, ko ha sīpinga ia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá mei he hisitōlia ʻo ʻetau Fineʻofá. Naʻe ako toketā ʻa ʻOlokā ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1970 pea naʻá ne fiekaia ki ha moʻui fakalaumālie ʻoku loloto angé. Naʻá ne fakatokangaʻi e tangata Siasi taʻu 75 ko ʻeni ko ʻAtakā Vukovuká. Naʻe pehē ʻe ʻOlokā, “Naʻá ne hā taʻu fitungofulu mā nima kiate au ka naʻe taʻu hongofulu mā valu hono lotó pea fonu ʻi he fiefia. Naʻe makehe fau ʻeni ʻi Sekisilōvākia lolotonga e taimi fakatuʻutāmaki ko iá.”

Naʻe fehuʻi ʻe ʻOlokā kia ʻAtakā mo hono fāmilí pe naʻa nau maʻu fēfē ʻa e fiefiá. Naʻa nau fakafeʻiloaki ia ki ha kāingalotu kehe ʻo e Siasí pea ʻoange ki ai ha Tohi ʻa Molomona. Naʻá ne vēkeveke ke lau ia pea ʻikai fuoloa kuo papitaiso mo hilifakinima. Talu mei he taimi ko iá mo e hoko ʻa ʻOlokā ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi ha māmani ʻo e fakafeʻātungia fakapolitikalé mo e fakatangaʻi ʻo e lotú. Naʻá ne hoko ko e palesiteni Fineʻofa ʻi he kiʻi kolo naʻe kau ki aí peá ne tokoni ki hono fakahaofi e laumālie ʻo ha niʻihi kehe ʻaki ʻene ʻomi ʻa kinautolu kia Kalaisi.3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 525.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” Liahona, Mē 2011, 76.

  3. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 109.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier