2013
Ko Hono ʻIloʻi ʻo Lolenisou Sinoú
Sānuali 2013


Toʻu Tupú

Ko Hono ʻIloʻi ʻo Lolenisou Sinoú

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi ʻoku ʻikai mahalo te ke ʻiloʻi ʻo kau ki he Palesiteni hono nima ʻo e Siasí.

ʻOku nofo taha e tohi lēsoni maʻá e ngaahi kalasi ʻa e Fineʻofá mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻi he taʻu ní ʻi he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Lolenisou Sinoú (1814–1901). Ka ʻoku ʻikai pehē ʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe homou toʻú ʻa e tohí ni pea ʻikai te ke lava ai ʻo ako ha meʻa ʻe taha pe ua kau kiate ia. Ko ha moʻui fakaofo naʻe moʻui ʻaki ʻe Palesiteni Sinoú ʻa ia naʻe fonu ʻi he ngaahi faingataʻá mo e ngaahi lavameʻá.

Ko ha Hau maʻá e Ongoongoleleí

Naʻe ʻuluaki fanongo ʻa Lolenisou Sinou ʻo kau ki he Siasí ʻi heʻene kei talavoú. Naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ke papitaiso ia he kamataʻangá, neongo naʻe tali lelei ʻa e ongoongoleleí ʻe hono tuofefine ko ʻIlisa (ko e ʻIlisa Sinou tatau pē ia naʻá ne faʻu e ngaahi himi lahi ʻa e Siasí pea hoko ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofa.) Neongo ia, naʻe fakamānako ʻaupito kiate ia e tokāteline ʻo e Siasí. ʻI he kamata ako ʻa Lolenisou ʻi he kolisí ʻi ʻOpelini ʻi ʻOhaioó, naʻá ne faʻa vahevahe e ngaahi meʻa naʻe tui ki ai e Siasí mo e kau ako ne nau ako faifekau faka-Palotisaní. Neongo naʻe teʻeki ai ke ne tali ke papitaiso ia, ka naʻe lelei ʻaupito ʻene fakamatalaʻi e ongoongoleleí ʻo fakahā ai ʻe he kau ako tokolahi ʻi ʻOpelini ʻoku mahalo naʻe moʻoni e Siasi kuo toe fakafoki maí

Koeʻuhí naʻe hoko ʻa Lolenisou ko ha faifekau tuʻu mālohi ʻi he teʻeki ai ke ne tali ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ha ofo ia ʻi heʻene toe mateakiʻi lahi ange ʻa e ngāué hili hono papitaisó. Lolotonga e ngaahi taʻu kimuʻa naʻá ne hoko ai ko e mēmipa ʻo e Siasí, naʻe ui tuʻo lahi ia ke ne ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻá ne ʻuluaki ngāue ʻi ʻOhaiō, hoko ai ʻa Mīsuli, Kenitaki, mo ʻIlinoisi ʻi he USA. Naʻe fekauʻi atu ia kimui ai ki Pilitānia Lahi ke ne tokoni ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi ʻIngilaní. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻá ne foaki ha ongo tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná kia Kuini Vikatōlia mo Pilinisi ʻAlipate. Naʻá ne ngāue fakafaifekau kimui ai ʻi ʻĪtali, Suisalani, mo e fonua ne iku ʻo ʻiloa ko e ʻOtu Motu Hauaiʻí.

Ko ha Mana ʻi he Vahá

ʻI he foki mai ʻa ʻEletā Sinou mei ʻIngilani ki Nāvū, ʻi ʻIlinoisí, naʻá ne haʻu fakataha mo ha kāingalotu papi ului tokolahi. Naʻa nau totongi ke nau folau ʻi he vaka ko e Swanton pea nau teuteu ki he fononga lōloa ko ia ki ʻAmelika Tokelaú.

Neongo naʻe ʻikai anga taʻeʻofa e ʻeikivaka ʻo e Swanton ki he Kāingalotú ʻi hono vaká, ka naʻe ʻikai foki ke ne anga fakakaumeʻa. Naʻá ne fakamamaʻo pē ia meiate kinautolu. Ka ne hoko ha meʻa ʻi he hili ha uike ʻe ua ʻo ʻenau ʻi he vahá. Naʻe ʻi ai ha fakatuʻutāmaki ʻo lavea lahi ai e setuata ʻa e ʻeikivaká. Naʻe ʻikai ke ʻamanaki ha taha ia ʻe lōloa atu e moʻui ʻa e setuatá he pō ko iá.

Ka naʻe ʻi ai ha fokotuʻu ʻa ha taha ʻo e kau fafine faivelenga naʻá ne tokangaʻi e tangata seila tei mate ko ʻení. Naʻá ne talaange ki he Setuatá e lava ke tāpuakiʻi ia ʻe ʻEletā Sinou pea ʻe ala fakahaofi ai ʻene moʻuí. Naʻe tali lelei ʻeni ʻe he setuatá—ʻa ia naʻe ngāue ke tauhi hono uaifí mo e fānau ʻe toko ua ʻi Siamane.

Naʻe fafangu ʻa ʻEletā Sinou lolotonga e poó ʻo kole ange ke ne haʻu muʻa ki he loki ʻo e tangata ko ʻeni naʻe mei maté. ʻI heʻene aʻu atú, naʻá ne feʻiloaki ai mo e ʻeikivaka ʻo e vaká. Naʻe fakamālō e ʻeikivaká heʻene ʻalu angé ka ne talaange ʻoku ʻikai ha toe ʻamanaki lelei ia. Naʻe lava pē ke tala ʻe ʻEletā Sinou naʻe tangi e ʻeikivaká.

Naʻá ne ʻalu atu ki he lokí, hilifaki hono ongo nimá he ʻulu ʻo e setuatá, pea ʻoange hono tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he ʻosi pē hono foaki ʻe ʻEletā Sinou e tāpuakí, naʻe tangutu hake e tangatá pea ne tuʻu mei he mohengá. Naʻe fakamoʻui kakato e setuatá, peá ne foki ki hono ngaahi fatongiá ʻi he ʻaho hono hokó.

Ko e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Laumālié

Naʻe liliu ʻe hono fakamoʻui ʻo e setuatá ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Swanton. Naʻe kamata ke lahi ange e taimi ʻo e ʻeikivaká naʻe lava ke ne fakamoleki ki he Kāingalotú, pea aʻu pē ki heʻene ako e ongoongoleleí mo maʻu e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Ko e meʻa tatau pē ki he kau seila kehé. ʻI heʻene aʻu ʻa e vaká ki he feituʻu naʻe taumuʻa ki aí, naʻe lea fakamāvae e kauvaká ki he Kāingalotú ʻi he loto ʻofa. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakahaofi e moʻui ʻa ha tangata ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ne lava foki ke mamata mo ha niʻihi tokolahi kehe ki ha konga ʻo e mālohi mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe faifai pē pea papitaiso ʻa e setuatá mo ha tokolahi ʻo e kauvaká.

Naʻe hoko mo ha ngaahi meʻa fakaofo lahi kehe ʻi he moʻui ʻa Palesiteni Lolenisou Sinoú. Ko ia, fēfē ke ke muimui pē he taʻú ni he kakai lalahí lolotonga ʻenau ako ʻa e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lolenisou Sinou? ʻE lava ke ke lau ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sinoú ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté pe ʻi haʻo taimi ʻatā. Te ke lava ʻo tokoni lahi ange ki hono aleaʻi fakafāmili ʻo e ongoongoleleí, pea lolotonga hono fai iá, te ke ʻilo ai ki ha tangata fakaofo naʻe hoko ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

NGAAHI TĀ FAKATĀTĀ ʻA THOMAS S. CHILD MO IFANETTE ANDREWS: MAPe © istockphoto/thinkstock

Ngāue fakafaifekau ʻi Hauaiʻi.

Ngāue fakafaifekau tuʻo lahi ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki ha kau ako faifekau.

Fakamoʻui e setuata ʻa e ʻeikivaká ʻi ha fononga ko e foki ki ʻAmelika Tokelau.

Foaki ha ongo tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná kia Kuini Vikatōlia mo Pilinisi ʻAlipate.