2011
Ina ua Le Vaaia A’u
Fepuari 2011


Ina ua Le Vaaia A’u

E le’i leva lava ona matou taunuu i lo matou potu i le faletalimalo ae tatagi loa le telefoni. Na ou iloa lava o le a avea ma se tala le lelei e uiga ia Jodi, o lo’u uso e iva masina le matua. Sa koma talu lona fanau mai ma e manaomia le vaavaaia i le taimi atoa ma le fafagaina faapitoa i le faagaau. Sa matou tuuina Jodi mo sina taimi le tumau i le nofoaga autu e tausi ai ina ia mafai e lo matou aiga ona o i se tafaoga ua matua manaomia lava.

Na ou taliina le telefoni. O lo’u tama matua sa i luga o le laina. Sa mausali lona leo: “Tuuifo i lou tama.”

Sa vave ona uma le la talanoaga. Na faamautinoa mai o’u popolega. Ua maliu Jodi.

O le aso na sosoo ai, ina ua matou taunuu i le fale, sa ou mapuea. Sa i luga o le auala le pasi. O le a o mai a’u uo. O le a ou maua se tasi ma te tupulaga e faasoa i ai o’u tiga.

Peitai, a o ou tu i le auala taavale e faatali mo a’u uo, na ese se mea na tupu. Na toeitiiti lava pei ou te le o i ai iina. Sa ou vaai atu a o kolosiina e a’u uo le isi itu o le auala ma faaauau ai pea ona talatalanoa le tasi i le isi. Latou te le’i tilotilo mai lava ia te a’u.

E le’i pikiina a’u e a’u uo i le taeao na sosoo ai e pei ona latou masani ai. “E malamalama lena tulaga,” o lo’u manatu lea. Masalo latou te iloa ou te le alu i le aoga ona o sauniuniga mo le maliu. Ae latou te le’i o mai i le aso na sosoo ai po o le isi ma le isi. Latou te le’i faatali foi mo a’u ina ua tuua le aoga.

O le taimi lea sa maua e lo’u aiga le tele o fesoasoani mai le Aualofa ma isi tagata o le uarota. Ae peitai, e le’i faatoafilemuina e le supo moa le tiga matuitui o lo’u fatu e 13 tausaga. Ina ua ou toe foi i le Mutuale, na fai e le faufautua se lesona e uiga i le olaga pe a mavae le oti. Na amata ona ou tagi. Na tilotilo i lalo le faufautua ma faauau pea ona faitau. Na sioa la’u vasega. Na ou masūsū. Oka so’u manao i se tasi e ma te fetagisi faatasi po o le opoina o a’u i ona lima.

O le toe tepa i tua i na mea na tutupu, na ou iloa ai e le’i faapea na agaleaga pe le’i popole a’u uo. Sa latou le iloa le auala latou te tali ai o’u tiga. Sa latou manatu sa ou manao e tuua na o au ou te faanoanoa ma, talu ai ona sa ou faanoanoa, sa ou le’i manao e faia se mea faafiafia.

O mea nei ou te momoo i ai maimau pe a na iloa e a’u uo ma le faufautua:

Ia i ai iina mo lau uo. Avatu ia te ia se tusi po o se fugalaau, ae o le mea sili ona taua, ave oe lava. Tuu atu ou lima e opoina mai o ia ma faailoa atu ia te ia lou popole. Ma pe a mafai ai, o i le maimoaina o le tino maliu po o le sauniga o le maliu.

Faaaofia lau uo i mea e masani ona oulua faia. Ua uma ona masani lau uo i le toesea o sē ē pele. Aua foi le toe tau faamasani o ia i le motusia o le lua faigauo. E i ai se tulaga faamafanafana e faatatau i le faia o mea e masani ai.

Aua e te mafaufau faapea e tatau ona tuuina atu se lauga e uiga i le olaga pe a mavae le oti. Pe a tuuina atu lea ituaiga lesona, fai e pei ona fautuaina mai e Alema: “Faanoanoa faatasi ma e faanoanoa; ioe, ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga” (Mosaea 18:9). Masalo ua leva ona iloa e lau uo o le a ia toe vaai i se pele ia te ia, ma e afai e leai, o le a oo mai lava le autu i se auala e masani ai a o ia faaalia ona manatu ma popolega. O le taimi lena e tuuina atu ai lau molimau i le ata o le faaolataga.

Ua mavae le tausaga talu ona maliu lo’u uso, ae maliu loa le tina o la’u uo. Sa ou lagona le faanoanoa ofoofogia. Na ou manatu, “O le isi taimi ou te vaai ai ia te ia, o le a ou ta’u i ai lo’u faanoanoa mo ia.” Ona ou manatuaina lea o lo’u foi aafiaga, na ou iloa ai sa manaomia a’u e la’u uo i le taimi lava lena. Sa ou lagona le fefe, a o o’u savali atu i lona fale. Ae a pe a ia le fia vaai mai ia te au? Atonu e le mananao lona aiga ou te i ai iina. Pe tatau ona ou faatali sei ma talanoa i se taimi mulimuli ane? Ae ina ua ia tatalaina le faitotoa, sa ou iloa ai lona fiafia ina ua ou sau. Sa pisi lona tama ma ona tei matutua i le tapenaina o le maliu. Sa ma savalivali. Ou te le’i popole i se mea e talanoa ai. Na talanoa lava o ia i le tele o taimi.

Ata na tusia e Carolyn Vibbert