2011
Ua Faamamafa i le Aoaoga Faamasani le Taua o Aufono
Fepuari 2011


Ua Faamamafa i le Aoaoga Faamasani le Taua o Aufono

I le fonotaga o le aoaoga faamasani faaleautaitai i le lalolagi atoa ia Novema 2010, lea na faalauiloa mai ai tusitaulima fou a le Ekalesia, sa faamamafaina ai e taitai o le Ekalesia le taua o aufono faamanuiaina a uarota1 i le lagolagoina o epikopo ua mamafatu o latou tiute ma i le faia o le galuega o le faaolataga.

Na saunoa Elder Dallin H. Oaks, “O le Tusitaulima 2 ua taumafai ai e tuuitiitia tiute o le epikopo e ala i le faaleleia atili o le matafaioi a le aufono a le uarota ma ona sui auai.” O lenei matafaioi e aofia ai le lagolagosua i le epikopo “i mea e taua i le uarota atoa” ma “fesoasoani i le matafaioi laveai o le faatoagaina ma le faatumauina.”

O Le Taua o Aufono

I le aoaoga ia Novema, sa faamalamalama mai ai e Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “o le Ekalesia e puleaina e ala i aufono i tulaga aoao, eria, siteki, ma uarota,” ma “o tusitaulima fou ua matuai faaleleia ai le matafaioi o aufono i le Ekalesia.”

Sa talanoaina e Elder Cook ia aufono taua e tolu i le tulaga faaleuarota e taua mo le epikopo e faafoe ai fuafuaga a le Ekalesia, ma le auala e aafia ai nei aufono i faamatalaga o loo i tusitaulima fou. E aofia ai le aufono a le au epikopo, le komiti o taitai perisitua, ma le aufono a le uarota.

O le aufono a le au epikopo o le a tele lava ina faagaoioia e pei ona sa i ai i le taimi ua mavae. Ae o le KTP [PEC] o le a faaauau pea ona fono e le aunoa ma o le a latou taulimaina nisi o mataupu sa taulimaina muamua e le komiti uelefea a le uarota, sa fautuaina e Elder Cook atonu o le a faaitiitia le umi o fonotaga a le KTP aua o le a ono faateleina taimi e fono ai le aufono a le uarota.

O le tusitaulima fou “ua siitia ai le matafaioi o le aufono a le uarota i le tautuaina o le uarota i lalo o ki o loo i le epikopo,” na saunoa ai Elder Cook.

Siitia o Aufono a le Uarota

Ua siitia e tusitaulima le aufono a le uarota e ala i le fautuaina atu o mea e mafai ona faasafua atu e le epikopo ma le faalauteleina o matafaioi a tagata o le aufono e lagolagosua ai ia te ia.

Na saunoa Elder Cook, “O le taumafaiga autu lava o le aufono a le uarota o le galuega lea o le faaolataga i totonu o le uarota. O le tele o mataupu e sau sa’o lava i le epikopo. E faamoemoe lava o le a suia lenei mea a o faasafua atu e epikopo nisi mataupu i fonotaga a le aufono a le uarota ma/pe faamatuu atu i se tulaga e le faalauaiteleina i tagata taitoatasi, e aofia ai mataupu e pei o le uelefea, faatumauina, faatoaagaina mai” ma isi.

Sa faamalamalama mai e Elder Cook a o faaauau pea ona taulima e le epikopo ia “faafitauli e manaomia ai se faamasino masani o Isaraelu,” e mafai ona ia, faatasi ai ma le maliega a le tagata o loo sailia le salamo, faamatuu atu i isi “le fautuaina tele e ono talafeagai ai” e fesoasoani ai i tagata o le ekalesia o loo toe tau faaleleia olaga mai amioga sa fai ma mausa, po o manaomia le fesoasoani i mataupu tautupe, mataupu i va faaleaiga, po o isi faafitauli.

Na saunoa Elder Cook, “e fai e tagata o le aufono a le uarota le tele o a latou galuega i fafo atu o fonotaga a le aufono o le uarota. Latou te galulue faatasi ma o latou fesoasoani faapea ma faiaoga o aiga, faiaoga asiasi, faapea ma isi i le aapa atu ma auauna atu ia i latou … e manaomia le fesoasoani.”

Sa ia uunaia taitai perisitua ma taitai o ausilali ia iloa ma foia ni atugaluga e mafai ona taulimaina lelei i totonu o korama po o faalapotopotoga e tuumamaina ai le avega a le epikopo ma le aufono a le uarota.

E Faitaulia Sui Auai Uma

I le taimi o le faasalalauga, sa faamamafaina ai le taua o saofaga mai tagata uma e i ai i le aufono e ala i se talanoaga faavaega sa aofia ai Elder M. Russell Ballard, Elder Jeffrey R. Holland, ma Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua; Elder Walter F. González o le Au Peresitene o Fitugafulu; ma Julie B. Beck, o le peresitene aoao o le Aualofa.

Na saunoa Elder Bednar, “Ou te manatu ua sese lo tatou manatu faapea o elemene uma o faaaliga e sau i le uarota e ui mai i le Epikopo. E ala i ki ua ia te ia, na te faailoa ma faamautu ai, ae le faapea na o ia le ala e oo mai ai.”

Sa faamamafa mai e Elder Bednar le taua o le lotogatasi i le taimi lava e fai ai e le taitai pulefaamalumalu se faaiuga ina ia mafai e le aufono ona galulue i lalo o le uunaiga a le Agaga Paia.

Sa lapatai mai Elder Holland e uiga i se aganuu masani o le le amanaia o le taua o tamaitai i aufono. Fai mai a ia, “O isi taimi sa tatou le valaaulia, pe uunaia … tamaitai i le saofaiga a le aufono e pei ona sa tatau ai. E tatau lava ona fesoasoani mai tamaitai.”

Sa faamamafaina mai e le vaega, o taitai atamamai e faalogo.

Sa saunoa Elder Bednar, “E sili atu le lelei o le faaaogaina o le meaalofa o le iloatino pe a tatou faalogo ae le o le tautala.”

Sa faaopoopo mai Elder Ballard, o le mataupu faavae o le faalogo e aoga i tagata uma lava o le aufono ma e le tatau i se tagata se toatasi ona pulepuletutuina le talanoaga.

“A galue [le] Agaga i le faiga o aufono a le Ekalesia, o le a agai i luma le galuega, ma o le a toatele atu fanau a lo tatou Tama tatou te laveaiina,” na saunoa ai Elder Ballard. “O se galuega maoae e tasi tatou te taufai tuu i ai o tatou tauau.”

Faamatalaga

  1. O faaupuga uarota, epikopo, ma le au epikopo e faatatau foi i le paranesi, peresitene o le paranesi, ma le au peresitene o le paranesi. O faaupuga siteki, peresitene o le siteki, ma le au peresitene o le siteki e faatatau foi i le itu, peresitene o le itu, ma le au peresitene o le itu.

Ata na pueina e Christina Smith