2011
Faamalolosia o Tagata ua Le Toaaga Mai
Fepuari 2011


Tala Faamamai o le Talalelei

Faamalolosia o Tagata ua Le Toaaga Mai

O se vaega na filifilia mai se saunoaga na tuuina atu i se fonotaga a taitai perisitua i le aso 19 o Fepuari, 1969. E mafai ona maua le savali atoa i le Boyd K. Packer, Let Not Your Heart Be Troubled (1991), 12–21.

O sipelaga, faailoga, ma mataitusi tetele ua faalaugatasia.

O i tatou uma o e o loo taitai i uarota ma siteki e ao ona tatalaina le faitotoa i mamoe leiloloa; ia faatafa ese ae faaavanoa le auala e o mai ai i latou i totonu.

Ata
President Boyd K. Packer

Gaoioiga—o le avanoa e auauna atu ai ma tuuina atu le molimau—e pei lava o se vailaau. O le a faamaloloina ai le gasegase faaleagaga. O le a faamalosia ai i latou e vaivai faaleagaga. O se vaega e sili ona manaomia i le faaolataga o le mamoe ua leiloa. Peitai o loo i ai se faiga ua matele i ai, ua toeitiiti lava o se tulaga ua faapolokalamaina, e tuuina atu avanoa mo le tuputupu ae o i latou ua matuai ova gaoioiga ua tuu i ai. O lenei ituaiga mamanu, o loo iloa gofie lava i totonu o a tatou siteki ma uarota, e ono taofia ai i fafo mamoe leiloloa.

A aumai e se faiaoga o aiga se mamoe na leiloa i sauniga, ua na o se amataga lena o lona toe maua mai. O fea tonu se vaega e mafai ona faaaogaina ai o ia mo lona manuia faaleagaga? O le mea moni, e le tele ni avanoa e mafai ona faaaoga ai e se taitai se tagata o loo tauivi mo le agavaa. Ae o le mea e faanoanoa ai, e foliga mai o na avanoa laiti e mafai ona tatou faaaogaina ai i latou—e faia se tatalo, tuuina mai ni tali pupuu, pe tuuina atu foi se molimau—e toetoe lava o taimi uma ua faasaosao ai mo tagata malolosi i le ekalesia: mo le au peresitene o le siteki, mo le fautua maualuga, mo le au epikopo, mo le peteriaka, mo taitai o ausilali. O le mea moni, o nisi taimi tatou te tau o mamao ai lava e aumai ni failauga ma ni tagata e faatinoina—ae leiloloa ai o tatou tagata o loo matelaina.

I se sauniga faamanatuga sa ou auai talu ai nei, sa valaaulia ai se tuafafine e le malosi lona toalua i le Ekalesia e usu se pese. Peitai, sa i ai lona toalua i le sauniga. Sa manao le epikopo i se polokalama faapitoa lava mo lenei faamoemoe. O lana faasilasilaga muamua lava o le: “O le uso ia Pai, o lo’u fesoasoani muamua, o le a saunia le tatalo amata.” Sa fai e lona fesoasoani lua le tatalo faaiu.

Sa ou mafaufau faapea, oka se faaletonu. Sa tauivi lava ia alii e toatolu o le au epikopo ma se popolega i tagata mama’i faaleagaga, ona fetagofi lea i le vailaau tonu lava o le a manuia ai na tagata—o le auai e faatino—ma sa latou inuina i luma o i latou o loo manaomiaina!

O le a faapea mai nisi tagata: “E ao lava ona tatou faaeteete i tagata vaivai tatou te faatasi. E sili ai le aua nei tofia i latou e tatalo pe tuuina mai foi se molimau, aua o le a fefefe ma mumusu ma o le a toe o ese ai.” O se tala fatu lena mea! O se faamatalaga ua masani ai ma ua taliaina foi, ae o se tala fatu lava! Sa ou fesiligia ni epikopo—le faitau selau o i latou—pe mafai ona latou faamaonia mai se mea faapea na tupu i o latou lava aafiaga faaletagata lava ia. E itiiti lava ni tali e faamaonia ai na ou mauaina—o le mea moni, o na epikopo uma sa na o le taitasi lava pe lua ni faataitaiga na latou tauina mai. O lea la, e tau leai lava se afaina, ae e semanu o se valaaulia faapena e ono oo ai i le toe liuaina o se mamoe na leiloa.

O ni nai tausaga ua mavae, sa ou asiasi atu ai i se siteki sa pulefaamalumalu ai se tamalii e ese le mataalia ma le atamai. O mea uma lava o le konafesi faalesiteki na uma ona faatulagaina. Sa ia faia le mea masani o le fai o tofiga mo tatalo mai le li’o filifilia o le au peresitene o le siteki, o fautua maualuga, o epikopo, ma le peteriaka o le siteki. Sa le’i logoina na uso, o lea na matou suia ai tofiga mai ia i latou o e sa agavaa mo le faamamaluga, ma tuu atu ia i latou sa manaomia—matuai manaomia lava—lea aafiaga.

Sa i ai i le peresitene se faasologa auiliili mo sauniga mo tagata lautele, ma sa ia ta’ua e 20 ni minute i se tasi o sauniga sa le o i ai ni fuafuaga ua faatulagaina ai. Sa ou fai atu ia te ia e mafai ona matou valaaulia nisi e tali mai o e atonu e le maua le avanoa ma o loo manaomia le aafiaga e faamalosia ai. Sa ia teena le fautuaga e faapea ua uma ona ia logoina ni taitai agavaa, iloga, e soona sauni pea mo ni tofiga e saunia ni lauga. “O le a toatele tagata le lolotu e i ai,” o lana tala lea. “Ua matou masani i le faia o se konafesi faatulagaina lelei ma manaia. O loo i ai ni a matou tagata agavaa i le siteki. O le a latou tuua se lagona matagofie i tagata.

Na faalua ona ia toe ta’ua mai i le taimi o le matou sauniga le fuafuaga faatulagaina ma manao lava e tofi “tagata sili ona lelei” o le siteki. “Ae a pe a faasaoina lenei taimi mo e e sili ona manaomiaina?” o la’u tala lea. Sa le manuia lana tali mai, “Ia, o oe o le Pulega Aoao.”

O le taeao po o le Aso Sa sa ia faamanatu mai ai o loo lava a le taimi e logo ai se tagata ma faapea ona tuua ai se lagona sili ona lelei.

Sa amataina le sauniga i le taeao e le peresitene o le siteki i se saunoaga momosi ma le faagaeetia. Sa sosoo ai ma le tofia o lona fesoasoani lua. Sa mautinoa lava lona fememea’i. … (Sa faailoa atu i ai muamua atonu o le a lauga ia fesoasoani e toalua i le sauniga o le afiafi. Sa tuu matou te o i lona maota matou te toonai ai. Sa ia iloa o le a lava le taimi e tilotilo ai i lana lauga, o lea sa ia tuua ai i le fale.)

Ona o lona manao i lana lauga na tusitusia, sa ia liliu atu ai i se molimau, ma tuuina mai se tala musuia i se faauuga sa ia faia i le gasologa o le vaiaso. O se uso, sa le toe aoga i ai se togafiti a fomai, sa toe faatuina mai i le vanu o le ata o le oti e le mana o le perisitua. Ou te le iloa po o a mea sa tusia i lana lauga, ae e mautinoa lava e le mafaatusalia i le musuia o le molimau sa ia tuuina atu.

Sa saofai se olomatua i le laina nofoa pito i luma, sa uulima ma se toeaina matua. Sa foliga mai na ese ai lava o ia mai le aofia o e sa laeiina ni laei faaonaponei—e faatauvaa lava i se faatusatusaga. Sa foliga mai e tatau ona lauga o ia i le konafesi, sa tuuina atu i ai le avanoa, ma sa ia faamatala ai e uiga i lana misiona. Ua limasefulu lua tausaga talu ai, sa foi mai ai lana misiona talai, ma talu mai lena taimi e lei valaauliaina lava o ia e lauga i le lotu. Sa avea o se molimau ootia ma le faamomoiloto sa ia tuuina mai.

Sa valaaulia isi e lauga, ma i le tau faaiuga o le sauniga, sa fautua mai ai le peresitene e tatau ona ou faaaogaina le taimi na totoe. “Na e maua se isi musumusuga?” o la’u fesili lea. Na fai mai o ia, sa mafaufau pea lava i le pulenuu. (Na filifilia e le au palota o lena afioaga tele se tagata o le Ekalesia e fai ma pulenuu, ma o lea e auai mai.) Ina ua ou fai atu i ai e mafai ona matou maua se faafeiloaiga mai le pulenuu, ae musumusu mai o ia, e le o toaga mai le alii i le Lotu. Ina ua ou fautuaina atu e valaau pea o ia, sa musu, ma faapea mai, sa le agavaa o ia e lauga i lena sauniga. Ae o la’u faatauanau, sa ia valaauina ai le alii i le pulelaa.

O le tuaa o le pulenuu, o se paionia o le Ekalesia i lena itu. Sa avea o ia ma se epikopo o se tasi o uarota ma sa sosoo ai ma se tasi o ona atalii—ou te manatua, o le uso masaga o le pulenuu. O le pulenuu o le mamoe leiloa. Sa sau o ia i le pulelaa ma saunoa atu, ma sa ou te’i ai, i se lagona tiga ma le inoino. Sa amata lana tautalaga i se vaega faapenei: “Ou te le iloa pe aisea ua outou valaauina ai a’u. Ou te le iloa pe aisea ua ou sau ai nei i le lotu. Ou te le lotu. E le fetaui mo a’u. Ou te le ioe i le faiga o mea a le Ekalesia.”

Ou te tautino atu sa amata ona ou popole, ae sa iu ina tu o ia ma punou i luma o le pulelaa. Ma mai i lena taimi seia uma lana tautalaga, e lei toe tepa o ia i luga. Ina ua mavae lona faatuatuai, sa ia faaauau: “Ou te matea e sili ai ona ta’u atu ia te outou. Ua ono vaiaso talu ona ou le toe ulaula.” Ona, faalala lea o lana moto i luga a’e o lona ulu e agai i le aofia, ma faapea atu, “Afai e i ai se tasi o outou e manatu sa faigofie, e te le’i pagatia i le seoli na ou mafatia ai i nai vaiaso ua tuanai atu.”

Ona liusuavai ai lea o ia. “Ou te iloa e moni le talalelei,” sa ia fai mai ai. “Sa ou iloaina lava e moni. Sa ou aoaoina lena mea mai lo’u tina a o ou laitiiti.

“Ou te iloa e le o faaletonu le Ekalesia,” sa ia tautino mai ai. “O a’u lava o loo faaletonu, ma sa ou iloaina lava foi lena mea.”

Ona ia saunoa lea, atonu mo mamoe leiloloa uma ina ua ia augani: “Ou te iloa o a’u lea e sese, ma ua ou manao ou te toe foi mai. Sa ou taumafai lava ou te toe foi mai, ae tou te lei faatagaina a’u!”

Ioe o le a tatou faatagaina o ia e foi mai, ae o se tasi itu tatou te lei ta’uina atu ia te ia lena mea. Ina ua uma le sauniga sa lolofi mai le aofia—e lei o mai ia i matou, ae o ia ma faapea atu, “Afio mai ia!”

A o matou o atu i le malaevaalele ina ua uma le konafesi, sa faapea mai le peresitene o le siteki ia te a’u, “Ua ou aoaoina se lesona i le asō.”

Ma le faamoemoe e faamautu mai, sa ou fai atu ai, “Ana tatou faia le mea na e manao i ai, semanu e te valaauina le tuaa o lenei alii, a ea, po o lona uso foi, le epikopo?”

Sa lue mai lona ulu e lagolagoina ai ma fai mai: “Soo se isi o i laua, e tuu atu i ai le 5 minute, e tuuina mai se lauga faagaeetia e 15- pe 20-minute e fiafia i ai tagata uma e auai. Ae semanu e leai se mamoe leiloa e toe maua mai.”

O i tatou uma o e taitai i uarota ma siteki e tatau ona tatala atu le faitotoa i mamoe leiloloa; faatafa ese ae faaavanoa le auala e o mai ai i latou i totonu. E ao ona tatou aoao e aua le polokaina le auala. O se auala e vaapiapi. O nisi taimi tatou te faia ai le tulaga faavalevalea o le taumafai e toso mai i latou i le faitotoa o loo tatou polokaina. Sei iloga tatou te maua le agaga o le siitia ae o i latou, faamuamua atu i latou i o tatou luma, vaaia ua masi’i a’e i latou i o tatou luga atu, ona faatoa tatou maua lea o lena agaga o le a fatuina ai se molimau.

Ou te mafaufau pe le o le uiga lena o le fetalaiga a le Alii ina ua Ia fetalai, “E le aoga le fomai i e malolo, na o e mamai” (Mataio 9:12).

Ou te le o fai atu e tuu i lalo o tatou tulaga faatonuina. O le faafeagai. E tele atu mamoe leiloloa o le a vave tali atu i tulaga faatonuina maualuluga nai lo mamoe leiloloa e tali atu i tulaga faatonuina maualalalo. O loo i ai se fofo aoga i le aoaiga faaleagaga.

O le aoaiga o se foliga o le alofa, o se faaalia o le alofa. E manaomia ma e mamana i olaga o tagata.

A taalo se alualutoto i tafatafa o le auala, tatou te aloalo mamao ese ma le faaeteete mai ia te ia. E itiiti ni tagata e tutu ma avatu o ia i le saogalemu [ma,] afai e tatau ai, aoai o ia. Ia pe afai lena o sa tatou lava tamaitiiti po o se tama a sau lava tama. Afai tatou te alolofa moni ia i latou, o le a tatou faia. O le taofiofia o se aoaiga e aoga i le tuputupu ae faaleagaga, o le faamaoniga lea o le leai o se alofa ma se popole.

O le aoaiga faaleagaga e faavaaina i le alofa ma faamautuina i le molimau o le a fesoasoani e faaola ai agaga.

Ata na tusia e Bjorn Thorkelson