2010
Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu
Mē 2010


“Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu”

ʻI heʻetau hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí, ʻoku ui kitautolu ke tau poupou mo fakamoʻui kae ʻikai fakahalaiaʻi.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻOku pehē ʻi ha talanoa ne maumau lahi ha ʻīmisi ʻo Sīsū Kalaisi lolotonga hono pomu ʻo ha kolo he Tau Lahi hono II ʻa Māmaní. Naʻe loto mamahi e kakai ʻo e koló ʻi he maumau ʻa e ʻīmisí, he naʻe hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻo ʻenau tuí mo e ‘i ai tonu ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.

Naʻe lava ʻe ha kau mataotao ʻo fakaleleiʻi e konga lahi ʻo e ʻīmisí, ka naʻe maumau lahi e ongo nimá ke toe fakaleleiʻi. Naʻe fokotuʻu ʻe ha niʻihi ke totongi ha taha tā tongitongi ke ne tā ha ongo nima foʻou, kae fie maʻu ʻe ha niʻihi ia ke tuku peheʻi pē—ko ha fakamanatu tuʻuloa e haʻahaʻa ʻo e taú. Pea iku taʻenima ai pē ʻa e ʻīmisí. Ka naʻe tānaki atu ki ai ʻe he kakai ʻo e koló ha meʻa ʻe taha—ʻi he fakavaʻe ʻo e ʻīmisi ʻo Sīsū Kalaisí, ne nau tohiʻi ai: “ Ko hoku ongo nimá kimoutolu.”

Ko e Toʻukupu Kitautolu ʻo Kalaisí

ʻOku ʻi ai ha lēsoni mahuʻinga ʻi he talanoá ni. ʻOku ou fakakaukau loto atu ki he mafao mai e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ke fakafiemālieʻi, fakamoʻui, faitāpuekina mo ʻofeiná. Naʻá Ne talanoa mo e kakaí—kae ʻikai ke talanoa hifo kiate kinautolu. Naʻá Ne ʻofa ʻi he māʻulalo mo e angavaivaí peá Ne feohi mo kinautolu ʻo ʻoange ha ʻamanaki lelei mo e fakamoʻuí.

Ko ʻEne ngāue ia ʻi he māmaní; naʻá Ne mei fai pehē kapau naʻá Ne ʻi heni he ʻahó ni; pea ko e meʻa ia ʻoku totonu ke tau fai heʻetau hoko ko ʻEne ākonga mo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

‘I he pongipongi Toetuʻu fakaʻofoʻofá ni, ʻoku taki ʻetau manatú mo hotau lotó kiate Ia—Ko e Falalaʻanga ʻo ʻIsilelí mo e Maama ʻo e Māmaní.

ʻI heʻetau muimui ki Heʻene sīpinga haohaoá, ʻe hoko ai hotau nimá ko Hono toʻukupu; hotau matá, ko Hono fofonga; hotau lotó, ko Hono loto.

ʻE Lava ke Talitali Lelei Hotau Ngaahi Nimá

ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia ʻi he fietokoni e kāingalotu hotau Siasí ki he kakai kehé. ʻI heʻemau ongona hoʻomou feilaulau taʻesiokitá mo e manavaʻofá, ʻoku fonu homau lotó ʻi he houngaʻia mo e fiefia. Ko ha maama kimoutolu ki māmani, pea ʻoku mou ʻiloa ʻi hoʻomou fai leleí mo e manavaʻofa ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa.

Meʻapango ʻoku tau faʻa fanongo ki ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku lotofoʻi pea iku ʻo ʻikai ke nau toe haʻu ʻo kau heʻetau ngaahi fakatahaʻanga faka-Siasí, he ʻoku nau pehē tokua ʻoku ʻikai ke nau feʻunga.

ʻI he lolotonga e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní heʻeku kei siʻí, naʻe foʻi ʻa Siamane pea lahi e maumaú. Naʻe fiekaia, puke, pea mate e tokolahi. ʻOku ou manatuʻi lelei pē e ngaahi uta meʻakai mo e vala tokoni ʻofa ʻa e Siasí naʻe ʻomi mei Sōleki Sití. ʻOku ou kei manatuʻi pē e nanamu ʻo e vala foʻoú peá u kei ifoʻia pē he ʻū kapa pīsí.

Naʻe kau ha niʻihi ai ki he Siasí ko e koloa ko ʻeni ne nau maʻú. Naʻe taʻetokaʻi ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi e kau ului foʻoú ni. Naʻa nau ui ʻaki kinautolu ha hingoa taʻeʻofa: Büchsen Mormonen pe “Kau Māmonga Meʻakai-Kapá.” Ne nau fehiʻa he kāingalotu foʻoú ko ʻenau tui ko ʻene feau pē ʻenau fie maʻu fakatuʻasinó, te nau mavahe leva mei he Siasí.

Neongo ne ʻalu ha niʻihi, ka naʻe nofo pē ha tokolahi—ne nau maʻu lotu, ʻahiʻahiʻi e lelei ʻo e ongoongoleleí, mo ongoʻi hono ʻofeina kinautolu ʻe honau kāingalotú. Kuo nau aʻu mai ki “ʻapi.” Hili ʻeni ha toʻu tangata ʻe tolu pe fā mei ai, ʻoku toki ʻiloʻi ʻe ha ngaahi fāmili lahi ne tupu ʻenau kau ki he Siasí, mei he kau ului ko ʻení.

ʻOfa pē te tau talitali lelei mo ʻofaʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, kau ai e niʻihi ʻoku kehe ʻenau teuteú, fotú, leá, pe kehe ʻenau tōʻongá. ʻOku ʻikai lelei ke fakatupu hano ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻoku nau taʻetaau. Ka tau langaki hake e niʻihi ʻoku tau feohí. Tau talitali lelei kinautolu. Tau fakatō-kakano muʻa ʻi hotau kāinga ʻi he Siasí ʻa e ongoʻi angaʻofá, manavaʻofá, mo e ʻofa faka-Kalaisí ke nau ongoʻi kuo faifai pē pea nau aʻu ki ʻapi.

ʻO ka ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fakamaau, tau manatuʻi muʻa e Fakamoʻuí, naʻe “ ʻofa ki he māmaní, ʻio, ʻo aʻu ki Heʻene tuku hifo ʻEne moʻuí … ke Ne tohoaki kiate Ia ʻa e kakai fulipē.

“[Pea] ʻokú Ne folofola: Mou haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní … [he] ʻoku maʻu ʻa e faingamālie ʻo e kakai fulipē, ʻo tatau ʻa e tangata takitaha, pea ʻoku ʻikai taʻofi ha taha.”1

ʻI heʻeku lau e folofolá, ngalingali ko e niʻihi ʻoku faʻa valokiʻi mālohi taha ʻe he Fakamoʻuí, ko e niʻihi ia ʻoku nau taku tokua ʻoku nau mahuʻinga ko ʻenau koloá, mafaí, pe fie māʻoniʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí e tala fakatātā ki ha ongo tangata ne ō ki he temipalé ke lotu. Naʻe lotu ʻa e Fālesí ʻo pehē, “ ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe ʻoku ʻikai te u hangē ko e kau tangata kehé, ke fakamālohi, mo taʻeangatonu, mo tono fefine, pe hangē ko e tānaki tukuhaú ni. ʻOku liunga ua ʻeku ʻaukaí ʻi he uike; pea ʻoku ou ʻoatu ʻa e tukuhau ʻi heʻeku meʻa fulipē.”

Ne tuʻu e tahá ko e tānaki tukuhau, ʻi he “mamaʻó … pea ʻikai faʻa hanga hake hono matá ki he langí, ka naʻe sī fatafata ia, mo pehē, ʻE ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa mai kiate au ko e angahala.”

Pea pehē ʻe Sīsū, “ ʻOku ou tala [atu], naʻe ʻalu hifo ʻa e tangatá ni ki hono falé kuo fakatonuhia ia, kae ʻikai pehē ʻa e toko tahá.”2

Ko e moʻoni, kuo tau “faiangahala kotoa pē, pea tōmui ʻi he fakamālō mei he ʻOtuá.”3 ʻOku tau fie maʻu kotoa e ʻaloʻofá. ʻI hono fakamāuʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá he ʻaho fakaʻosí, ʻikai te tau fakaʻamu ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi tōnounoú? ʻIkai te tau fakaʻamu ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

Ko hono totonú ia ke tau fai ki he niʻihi kehé ʻa ia ʻoku tau holi fakamātoato ke fai maʻatautolú.

ʻOku ʻikai ke u fokotuʻu atu ke tau tali e angahalá pe ko e koví, ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá pe ʻi he māmaní. Ka ʻi heʻetau vēkeveké, ʻoku tau faʻa fetoʻoaki ai e angahalá mo e taha faiangahalá pea vave ke tau fakamaau pea siʻi ke tau manavaʻofa. ʻOku tau ako mei he fakahā ʻi onopōní, “ ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”4 He ʻikai ke tau lava ʻo tala e mahuʻinga ʻo ha laumālie, ʻo tatau mo e ʻikai ke tau lava ʻo fua e lahi ʻo e ʻunivēsí. ʻOku mahuʻinga e tokotaha kotoa pē ʻoku tau fetaulaki mo ia ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ka mahino ia, ʻe mahino leva e anga ʻoku tonu ke tau fai ki hotau kāingá.

Naʻe tangi ha fefine ne fuoloa ʻene feʻao mo e ʻahiʻahí mo e mamahí, ʻo pehē, “Kuó u toki ʻiloʻi ʻoku ou hangē pē ha laʻi paʻanga ʻe 20 pepá—ʻo manusinusi, mahaehae, ʻuli, ngaohikovia mo likoliko. Ka ʻoku ou kei paʻanga pē ʻe 20. ʻOku ʻi ai hoku mahuʻinga. Neongo ʻa e ʻikai ke u matamataleleí, pea neongo kuo ngaohikovia au, ka ʻoku kei kakato pē hoku mahuʻingá, ko e paʻanga ʻe 20.”

ʻE Lava ke Fai ʻe Hotau Ngaahi Nimá ʻa e Fakafiemālié

ʻI heʻetau manatuʻi ʻení, mafao atu muʻa hotau lotó mo hotau nimá ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé, he ʻoku faingataʻa e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻI heʻetau hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí, ʻoku ui kitautolu ke tau poupou mo fakamoʻui kae ʻikai fakahalaiaʻi. Kuo fekau mai ke tau “tangi mo kinautolu ʻoku tangí pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ha fakafiemālié.”5

ʻOku ʻikai tuha mo kitautolu Kalisitiané, ke tau pehē ʻoku tuha pē ʻa e mamahí mo kinautolu ʻoku tofanga aí. Ko ha ʻaho lelei e Sāpate Toetuʻú ke tau manatuʻi ai naʻe loto fiemālie pē ʻa e Fakamoʻuí ke toʻo kiate Ia e mamahí, mahamahakí mo felāngaaki ʻa e tokotaha kotoa pē—ʻo aʻu pē ki he niʻihi ʻoku ngali totonu ke nau mamahí.6

ʻOku tau lau he tohi ʻa Lea Fakatātaá, “ ʻoku ʻofa maʻu ai pē ʻa e [kaumeʻa] moʻoní, pea kuo fanauʻi ho tokouá ke talifaki ʻa e ʻaho ʻo e koví.”7 Tau ʻofa muʻa he taimi kotoa pē. Pea tau tokoniʻi muʻa hotau kāingá ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

ʻE Lava ke Tokoni Hotau Ngaahi Nimá

ʻOku ʻi ai ha fananga faka-Siu ki ha ongo tautehina ko ʻĒpalame mo Similai, naʻe ʻi ai ʻena ngoueʻanga peá na fakatou ngāue ai. Naʻá na loto taha ke vahevahe tatau ʻena ngāué mo e ututaʻú. ʻI he pō ʻe taha ofi ke ʻosi e ututaʻú, naʻe ʻikai mamohe ʻa Similai, he naʻe ʻikai ke ne tui ʻoku totonu ke maʻu pē ʻe ʻĒpalame ha vaheua ʻe taha ke fafangaʻaki hono uaifí mo e ngaahi foha ʻe toko fitú, lolotonga iá ʻoku lahi hono ʻinasí ka ʻokú ne toko taha pē.

Ko ia ne tuʻu hake ai ʻa Similai ʻo hū atu ki he ngoueʻangá ʻo ne toʻo e vahe tolu ʻe taha ʻo ʻene ututaʻú, ʻo ʻave ia ki he tafaʻaki hono tokouá. Naʻá ne foki leva ʻo mohe fiemālie kuó ne fai e meʻa totonú.

Ka ne ʻikai mamohe mo ʻĒpalame ia. Naʻá ne fakakaukau ki he tuenoa pē hono tokoua ko Similaí, pea ʻikai hano foha ke tokoni ange. Naʻe ʻikai totonu ke maʻu ʻe Similai ʻa ia ne ngāue mālohi toko tahá, ʻa e vahe ua pē ʻe taha. Ko e moʻoni naʻe ʻikai fakahōifua ʻeni ki he ʻOtuá. Ko ia ne tolotolo atu ʻa ʻĒpalame ki he ngoueʻangá ʻo toʻo e vahe tolu ʻe taha ʻo hono ʻinasí ʻo ʻave ki he tafaʻaki hono tokoua ʻofeiná.

Ne ʻalu atu e ongo tautehiná ki he ngoueʻangá he pongipongi hokó peá na fakatou ʻohovale he kei lahi tatau pē ʻa e ongo tuʻungá. ʻI he pō ko iá ne hū e ongo tautehiná mei hona falé ʻo fai e meʻa tatau pē ne na fai he pō ki muʻá. Ka naʻá na fetaulaki heni, pea ʻi heʻena feʻilongakí, naʻá na fefāʻofuaʻaki. Naʻe ʻikai ke na toe lava ʻo lea he ne fonu hona lotó he ʻofa mo e houngaʻia.8

Ko e laumālie ʻeni ʻo e manavaʻofá: ke tau ʻofa ʻi he niʻihi kehé ʻo hangē ko kitautolú,9 feinga ke nau fiefia, pea fai ange ʻa ia ʻoku tau loto ke fai mai kiate kitautolú.10

ʻOku Fie Maʻu e Ngāué ʻi he ʻOfa Moʻoni

ʻOku fie maʻu e ngāué ki he ʻofa moʻoní. Te tau talanoa ki he ʻofá he ʻahó kotoa—te tau fai tohi pe faʻu maau ʻo talaki ai, hiva ʻo fakahīkihikiʻi ai, mo malanga ʻo poupouʻi ia—ka ʻo ka ʻikai ke hā heʻetau ngāué, tā ko e “ukamea pakihi pe simipale tatangi11 pē ʻetau ngaahi leá.”

Naʻe ʻikai ke folofolaʻaki pē ʻe Kalaisi e ʻofá; naʻá Ne fakahaaʻi ia ʻi he ʻaho kotoa. Naʻe ʻikai ke ne hola mei he kakaí. Naʻá Ne tokoniʻi e fakafoʻituituí Heʻene feohi mo e kakaí. Naʻá ne fakahaofi e taha naʻe heé. Naʻe ʻikai ke Ne akoʻi mai pē ke tau tokoni ʻofa kae fai e ngāué ia ʻe ha niʻihi kehe. Naʻá Ne akoʻi mo fakaʻaliʻali mai foki e founga ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”12

ʻOku ʻafioʻi ʻe Kalaisi e founga haohaoa ʻo e tokoní. ʻI he mafao mai ʻe he Fakamoʻuí Hono toʻukupú, ʻokú Ne langaki e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻo nau hoko ai ko ha kakai maʻongoʻonga, mālohi mo lelei ange.

ʻIkai ʻoku totonu ke tau fai e meʻa tatau pē kapau ko Hono toʻukupú kitautolu?

Te tau Lava ʻo ʻOfa Hangē Ko Iá

Naʻe fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa ke fakamuʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí, ʻapí, uōtí, tukui koló, mo hotau fonuá ʻi Heʻene folofola ko e ʻofá ko e fekau maʻongoʻonga ia ʻoku “tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá.”13 ʻE lava ke tau tokanga pē ke fakakaukauʻi e fakaikiiki ʻo e moʻuí mo e fonó mo e ngaahi meʻa lahi ke tau faí; ka ʻo ka tau liʻaki e ongo fekau lalahí, ʻoku muna leva e meʻa kotoa pea tau hangē pē ha konga ʻao ʻoku feʻaveʻaki holo ʻe he ʻeá; pea mo ha ʻulu ʻakau taʻe-fua.14

Ka ʻikai e ʻofa ko ʻeni ki he ʻOtua ko e Tamaí mo hotau kāingá, ko e meʻanoa pē hotau tuʻunga faka-ākongá mo Hono Siasí, ʻo ʻikai hano makatuʻunga. Ko e hā hono ʻaonga ʻetau faiakó kapau ʻoku ʻikai ha ʻofa? ʻA e ngāue fakafaifekaú, temipalé, pe ngāue fakauelofeá kapau ʻoku ʻikai kau ai e ʻofá?

Ko e ʻofá naʻá ne ueʻi ʻetau Tamai Hēvaní ke fakatupu hotau laumālié; mo ʻoatu hotau Fakamoʻuí ki he Ngoue ko Ketisemaní ke totongi ʻetau angahalá. Ko e ʻofá ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí; ko e tupuʻanga ʻo e fiefiá, vai ʻo e moʻuí mo e matavai mapunopuna ʻo e ʻamanaki leleí.

ʻOku hoko ha meʻa fakaʻofoʻofa kiate kitautolu ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he ʻofa faka-Kalaisí. ʻOku fakamoʻui, maʻa mo mālohi ange ai hotau laumālié. ʻOku fiefia, melino mo tau ongoʻingofua ange ai e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fakafetaʻi ʻaki e kotoa hoku lotó ki heʻetau Tamai Hēvaní ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú, mo ʻEne meʻaʻofa ʻaki Hono ʻAló, pehē ki he moʻui mo e tā sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne feilaulau haohaoa mo taʻesiokitá. ʻOku ou fiefia ʻi he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai pekia ʻa Kalaisi ka kuo toe tuʻu mei faʻitoká! ʻOkú Ne moʻui pea kuó Ne toe fakafoki mai ki he tangatá ʻa Hono mafaí mo e ongoongoleleí. Kuó Ne ʻomi e sīpinga haohaoa ʻo e faʻahinga tuʻunga ke tau aʻusiá.

ʻI he Sāpate Toetuʻú ni, mo e ʻaho kotoa pē ʻoku tau fakalaulauloto ai ki hono ʻofeina, fakanonga mo fakahaofi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, tau tukupā muʻa ke hoko ko Hono toʻukupú ke lava ʻo ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻEne ʻofá ʻo fakafou ʻiate kitautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. 2 Nīfai 26:24–25, 28; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.

  2. Vakai, Luke 18:9– 4.

  3. Loma 3:23.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10.

  5. Mōsaia 18:9.

  6. Vakai, ʻAlamā 7:11–13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16.

  7. Lea Fakatātā 17:17.

  8. Vakai, Clarence Cook, “Abram and Zimri,” ʻi he Poems by Clarence Cook (1902), 6–9.

  9. Vakai, Mātiu 22:39.

  10. Vakai, Mātiu 7:12.

  11. 1 Kolinitō 13:1.

  12. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5.

  13. Mātiu 22:40.

  14. Vakai, Sute 1:12.