2010
Ko Hono Akoʻi ʻe he Ngaahi Faʻeé ʻa e Fānaú ʻi ʻApi
Mē 2010


Ko Hono Akoʻi ʻe he Ngaahi Faʻeé ʻa e Fānaú ʻi ʻApi

ʻOku ou tui ko e palani fakalangí ia ke tō e fakamamafa ʻi he fatongia fakaefaʻeé ki hono lehilehiʻi hake mo akoʻi e toʻu tangata hoko maí.

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

Ne u maʻu ha faingamālie kimuí ni mai ke ma ʻaʻahi mo ʻEletā Holositolomu ki ha ngaahi kolo ʻe nima ʻi he ʻēlia lotoloto ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ma fakahoko ʻi he kolo takitaha ne ma ʻaʻahi ki aí ha fakataha mo e kau faifekau taimi kakató, pea hoko atu ki ha fakataha mo e kau taki fakasiteiki mo fakauōtí ʻo fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe teuteu ʻe he kau Fineʻofa ʻo e siteikí ha kiʻi kai efiafi maʻamaʻa he vahaʻa ʻo e ongo fakatahá ke faka faingamālieʻi kimaua ke ma feʻiloaki mo e kau palesiteni fakasiteikí. ʻI heʻema aʻu ki Milauōkē ʻi Uisikonisiní, ne kole ʻe ha ongo fāmili kei talavou ki he Fineʻofá ke tukuange ke nau teuteuʻi e houa kai efiafí. Naʻe ngāue e ongo husepānití ʻi he peitó. Ne tokangaʻi ʻe he ongo faʻeé ʻa hono fokotuʻutuʻu ʻo e tēpilé mo hono tufaki ʻo e meʻakaí. Ne teuteuʻi ʻe ha kiʻi fānau iiki ʻe toko tolu ʻa e tēpilé mo tufaki e meʻakaí ʻi he fakahinohino ʻa e ongo faʻeé. Ko ha faingamālie ʻeni ki he ongo faʻeé ke akoʻi ʻena fānaú. Naʻe ongo makehe ʻa e mamata atu ki he fānaú ʻoku nau muimui ki he fakahinohino kotoa pē naʻe ʻoange heʻenau faʻeé. Naʻa nau fakahoko kotoa mo kakato e ngāue ne vahe angé.

Ne hanga ʻe he meʻa ne u aʻusiá ʻo fakalanga ʻeku manatu ki he ako naʻe fai mai ʻe heʻeku faʻeé. Hangē ko e palōfita ko Nīfaí, pea hangē foki ko e tokolahi ʻo kimoutolu, naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha ongomātuʻa lelei (vakai, 1 Nīfai 1:1).

Ne vahevahe mai ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi ʻilamutú ha fanga kiʻi pepa ʻe fā ne tohi ʻe heʻeku faʻeé ʻi heʻene teuteu ke akoʻi ʻene kalasi ʻi he Fineʻofá. ʻOku ou sio loto ki he fanga kiʻi pepa ko ʻení—pea ʻi ai mo e fanga kiʻi pepa kehe ne teʻeki ke u vakaiʻi—ʻoku nau fakafofongaʻi e ngaahi houa lahi fau ne teuteu ai ʻeku faʻeé.

Ko ʻeku faʻeé ko ha faiako maʻongoʻonga ia naʻe faivelenga mo fakamātoato ʻi heʻene teuteu lēsoní. ʻOku ʻi ai ʻeku ngaahi manatu makehe ki he ngaahi ʻaho kimuʻa heʻene fai-lēsoní. ʻE fonu e tēpile ʻi loki kaí he ngaahi nāunau maʻuʻanga tokoní mo e ngaahi meʻa naʻá ne tohi ke teuteu ki heʻene lēsoní. Ne fuʻu lahi e nāunau naʻá ne teuteú pea ʻoku ou tui ko e konga siʻi pē naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻi he kalasí, ka ʻoku ou ʻilo fakapapau naʻe ʻikai ke maumau ha meʻa ʻe taha naʻá ne teuteuʻi. ʻOku ou fakapapauʻi fēfē ʻeni? ʻI heʻeku huke e ngaahi peesi ʻo ʻene kiʻi pepá ne hangē ʻoku toe ongona mai e leʻo ʻeku faʻeé ʻi heʻene akoʻi aú. Hangē ko ʻeku laú, ne tōtuʻa ʻa e ngaahi meʻa ne hiki ʻi heʻene fanga kiʻi pepá ʻi he kaveinga takitaha, ke vahevahe ʻi ha kalasi ʻe taha, ka ko e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi ʻi heʻene kalasí naʻá ne akoʻi ʻaki ia ʻene fānaú.

ʻOku ou tui ʻoku sai pē ke u pehē lolotonga e hoko ʻeku faʻeé ko e faiako tuʻukimuʻa ki he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá, ko e tumutumu ʻo ʻene faiakó naʻe fakahoko ia ki heʻene fānaú ʻi ʻapi. ʻIo, ʻoku makatuʻunga ʻeni ʻi he taimi lahi naʻá ne maʻu ke akoʻi ai ʻene fānaú ʻo fakafehoanaki atu ki hono akoʻi ʻo e kau fafine ʻi he Fineʻofá, ka ʻoku ou saiʻia foki he fakakaukau naʻá ne teuteuʻi fakamātoato, ʻuluakí, ke ne hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ki heʻene fānaú ʻi he ngāue faivelenga ʻi he Siasí, pea, uá, koeʻuhí naʻá ne fakatokangaʻi ko e meʻa naʻá ne ako mei hono teuteu ʻene lēsoní ʻe toutou fakaʻaongaʻi ia ki ha taumuʻa māʻolunga ange—ke akoʻi ʻaki hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné.

Tuku muʻa ke u toe fakamanatu mo vahevahe atu ʻi ha kiʻi momeniti siʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni ne u ako mei heʻeku faʻeé ʻo fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí. Naʻe mahino ki heʻeku faʻeé ʻa e mahuʻinga ke akoʻi ʻene fānaú ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga moʻuí, ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá pea mo e tokāteliné lolotonga ʻenau kei īkí. Neongo naʻá ne fakamālō ki he niʻihi kehe ne nau akoʻi ʻene fānaú ʻi ʻapiako mo e ngaahi houalotú, ka naʻá ne ʻilo ko hono akoʻi ʻo e fānaú ʻoku fakafalala ia ʻi he mātuʻá, pea ko e taupotu tahá, kuo pau ke fakapapauʻi ʻe he mātuʻá ʻoku akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ngaahi meʻa ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke nau akó. Ne fakafehuʻi au mo hoku ngaahi tokouá ʻe heʻemau faʻeé hili haʻamau ako mavahe mei ʻapi, ke fakapapauʻi ko e ngaahi lēsoni totonu naʻe fanongo ki ai homau telingá mo fakafōtunga ʻaki ʻemau ngaahi fakakaukaú.

Ne u faʻa fakakaukau he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi heʻeku lele mei he akó ki ʻapí kuo ʻosi ʻeku akó ki he ʻaho ko iá, ka naʻe mole vave e foʻi fakakaukau ko ʻení ʻi heʻeku sio ki heʻeku faʻeé ʻoku tuʻu he matapaá ʻo tatali mai kiate aú. ʻI heʻemau kei īkí ne mau takitāuhi pē e tesi ʻi peito ʻa ia ne hoko atu ai ʻene akoʻi kimautolu ʻi heʻene fakahoko hono ngaahi fatongia fakaʻapí mo teuteuʻi e meʻatokoní. Ko ha faiako fakanatula ia pea naʻe lahi e meʻa naʻá ne fie maʻu meiate kimautolú, ʻo lahi ange ia ʻi heʻemau kau faiako ʻi ʻapiakó mo e lotú.

Naʻe kau fakatouʻosi e ngaahi lēsoni fakatuʻasinó mo e fakalaumālié ʻi he ngaahi meʻa ne akoʻi ʻe heʻeku faʻeé. Naʻá ne fakapapauʻi ne ʻikai ke tōmui ha ngāue fakaako ʻa ha taha ʻiate kimautolu, ʻa ia naʻá ne faʻa tānaki mai mo ha ngāue lahi ange. Naʻá ne faʻa ako foki mo kimautolu ʻene lēsoni Fineʻofá. Ne mau maʻu foki mo ha ngaahi fakamatala lōloa ʻi heʻene fanga kiʻi pepá, kae ʻikai ko e fakamatala nounou ʻoku fakafeʻunga ki ha kalasi pē ʻe tahá.

Ko e konga ʻemau ako ʻi ʻapí naʻe kau ai hono ako maʻuloto ʻo e folofolá, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá. Naʻe tui ʻeku faʻeé ʻe hōloa ha ʻatamai ʻo ha taha ʻo kapau ʻe ʻikai fakamālohisinoʻi maʻu pē. Naʻá ne akoʻi kimautolu ʻi heʻemau fufulu e ʻū peletí, heu e patá, mo e tokoni ʻi ha ngaahi founga kehé. Naʻe ʻikai ke ne loto ke tuku ha fakakaukau taʻeʻaonga ke hū ki he ʻatamai ʻo ʻene fānaú neongo ʻoku nau lolotonga femoʻuekina ʻi ha ngaahi ngāue fakatuʻasino.

ʻOku ʻikai ke u ngāue ʻaki ʻeku faʻeé ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he ngaahi mātuʻa ʻo e māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku kehekehe ʻa e kuongá he taimí ni, ka neongo e liliu e ngaahi kuongá, kuo pau ke ʻoua naʻa taʻe-fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e mātuʻá. ʻOku fehokotaki e ngaahi ʻekitivitií mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e ngaahi toʻu tangatá, ka ko e ʻelito ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ko hono akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fānaú ʻi ʻapi. ʻOku tautautefito ʻene moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá, ngaahi ʻulungāanga lelei mo totonú, pea mo e tuí.

ʻOku tupulaki ʻa e mahuʻinga ʻo e akoʻi ʻi ʻapí he ʻahó ni, ʻa ia ʻoku mafola lahi ai ʻa e tohoaki ʻa e filí, pea ʻokú ne ʻohofi, feinga ke keina mo fakaʻauha ʻa e makatuʻunga tefito hotau sosaietí ʻa ia ko e fāmilí. ʻOku totonu ke fakapapauʻi ʻe he mātuʻá ko e faiako ʻi ʻapí ko e fatongia mahuʻinga mo toputapu tahá ia. Neongo ʻoku tokoni ki he mātuʻá e ngaahi akoʻanga hangē ko e lotú mo e ʻapiakó ke “akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí” (Lea Fakatātā 22:6), ka ko hono aofangatukú ko e fatongia ia ko ʻení ʻoku hilifaki ia ki he mātuʻá. Fakatatau ki he palani lahi ʻo e fiefiá, ko e fatongia ʻo e mātuʻá ke tokangaʻi mo fakatupulaki e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Ko hotau ngaahi fāmilí ko e konga mahuʻinga ia ke fakakakato ai ʻEne ngāué mo Hono nāunaú—“ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻI he tuʻunga taʻengata ʻo e ʻOtuá, kuo fili ai e mātuʻá ko e mēmipa tefito ia ʻi he moʻui ʻa ʻenau fānaú. Meʻamālie ʻoku ʻi ai ha niʻihi kuo nau mateuteu ke fai ia ʻo ka ʻikai lava ʻe he mātuʻá. Kaekehe kuo fekauʻi ʻa e mātuʻá ʻe he ʻOtuá ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní (vakai, T&F 93:40).

Kuo pau ke ʻomi ʻe he mātuʻá ʻa e māmá mo e moʻoní ki honau ngaahi ʻapí ʻi he lotu fakafāmili ʻe taha, houa ako folofola ʻe taha, efiafi fakafāmili ʻe taha, laukonga leʻo lahi ʻe taha, foʻi hiva ʻe taha, mo e houa kai fakafāmili ʻe taha ʻi he taimi ʻe taha. ʻOku nau ʻiloʻi ko e tākiekina ʻo e angatonú, konisēnisí, tōʻonga moʻui ʻakí, mo hono tokangaʻi fakaʻaho ʻo e fānaú ko e taha ia ʻo e ngaahi ivi mālohi mo tuʻuloa ki he lelei ʻa e māmaní. Ko e moʻui lelei ʻa ha sōsaieti, ko e fiefia ʻa hono kakaí, ko ʻenau tuʻumālié mo ʻenau melinó, ʻoku makatuʻunga kotoa ia ʻi hono akoʻi ʻo e fānaú ʻi ʻapí.

Ne akonaki ʻa ʻĒletā Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē: “Ko e fatongia ia ʻo e mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faifakamoʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke nau papitaisó pea ke ongo moʻoni ki honau lotó ha holi ke hokohoko atu hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá hili honau papitaisó, koeʻuhí ke nau toe foki mai ki Hono ʻaó. Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku mou fie maʻu nai homou ngaahi fāmilí mo hoʻomou fānaú; ʻoku mou loto nai ke mou sila ki hoʻomou ngaahi tamaí mo hoʻomou ngaahi faʻē kuo mamaʻo atú? … Kapau ko ia, kuo pau ke mou kamata hono akoʻí ʻi he veʻe-mohenga pēpeé. Kuo pau ke ke faiako ʻi he faʻifaʻitakiʻanga mo e akonaki” (ʻi he Conference Report, Oct. 1948, 153).

ʻOku hanga ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻeku faʻeé ʻi heʻene hoko ko ha faiako ʻi ʻapí, ʻo fakatupu ha fakakaukau fakalūkufua ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e faiakó. ʻOku fakamoleki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha taimi lahi ke fakakaukauʻi pe ʻe anga fēfē hono fakalakalaka e faiakó ʻi he Siasí. Ko e hā ʻoku tau fakamoleki ai hotau taimí mo hotau iví ʻi he meʻá ni? Koeʻuhí he ʻoku tau tui ki he ivi kāfakafa ʻo e akoʻí ke ne fakalahi e tui ʻa e fakafoʻituituí mo fakamālohia e ngaahi fāmilí. ʻOku ou tui ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻaonga taha te tau lava ke fai ke fakalakalaka ai e faiakó ʻi he Siasí ko hono fakalakalaka ʻa e faiakó ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe heʻetau faiako ʻi ʻapí ke lelei ange ʻetau faiako ʻi he lotú, pea tokoni ʻetau faiako ʻi he lotú ke lelei ange ai ʻetau faiako ʻi ʻapí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tēpile ʻi he Siasí ʻoku fonu he ngaahi nāunau maʻuʻanga tokoni mo e ngaahi pepa kuo tohi ai e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi lēsoni ke akoʻí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko e hulutuʻa ʻa e teuteú ke akoʻi ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he ngaahi ʻilo fakaongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ʻe fakaʻaongaʻi he lolotonga ʻa e kalasí pe ʻikai, he ʻe kei lava maʻu pē ʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ia ʻi ʻapi.

ʻOku pehē ʻe he fakamatala fakalaumālie, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”:

“ ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki. ‘He ko e fānaú ko e tofiʻa mei [he ʻEikí]’ (Saame 127:3). ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasino mo fakalaumālié, pea hinoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea hoko ko ha kau tangataʻifonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo aí… .

“… Tuʻunga ʻi ha palani fakalangi, ʻoku ʻa e ngaahi tamaí ai ke nau puleʻi honau fāmilí he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea ko honau fatongia ke tokonaki ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí pea mo ha maluʻi maʻa honau ngaahi fāmilí. Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ke lehilehiʻi hake ʻa ʻenau fānaú. ʻI he ngaahi fatongia toputapú ni, ʻoku haʻisia ai ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau fetokoniʻaki ko ha kaungā-ngāue tuʻunga tatau” (Liahona, ʻOkatopa 2004, 49).

ʻI he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia kuó u akoʻi ʻo fekauʻaki mo e faiako ʻi ʻapí, ʻoku ʻaonga ia ki he ongo mātuʻá fakatouʻosi, ka ʻoku tautautefito ʻene mahuʻingá ki he fatongia ʻo e faʻeé. ʻOku lahi e mamaʻo ʻa e ngaahi tamaí he ʻahó mei ʻapi ki heʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí. Ko e taha ia ʻo ha ngaahi ʻuhinga lahi ʻoku tō mamafa ai e fatongia ʻo e akoʻi ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻi ʻapi ki he ngaahi faʻeé. Neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tūkungá pea ko hono moʻoní ʻoku ʻikai faʻa malava, ka ʻoku ou tui ko e palani fakalangí ia ʻi he fatongia fakaefaʻeé ke tō e fakamamafá ki hono ohi hake mo akoʻi e toʻu tangata hoko maí. ʻOku tau vakai ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e ʻaho ní mei he ngaahi ivi fakatauele mo fakaʻauha ʻoku fakataumuʻa ke tohoakiʻi pea takihalaʻi ʻaki e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau vakai ki he fānau tokolahi ʻoku nau masivesiva he ngaahi ʻilo loloto mo fakalaumālie ke tuʻu maʻu ʻi he tuí ʻi he taimi ʻoku vilo takai mai ai kiate kinautolu e ngaahi matangi ʻo e taʻetuí pea mo e siva ʻo e ʻamanakí. ʻOku tokolahi ha fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kuo ikunaʻi kinautolu ʻe he ngaahi holi ʻo e māmaní. Ko hono ʻohofi ko ia ʻe he koví ʻetau fānaú, ʻoku toe olo poto mo taʻeufi ia ʻo ʻikai tatau mo ha toe taimi ki muʻa. ʻOku hanga ʻe hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí ʻo tānaki mai ha toe meʻa maluʻi ʻe taha ke ne maluʻi ʻetau fānaú mei he ngaahi tohoaki ʻa e māmaní.

ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ngaahi faʻē mo e ngaahi tamai fakaofo ʻi Saioné. Kuó Ne tuku mai ke tau tokangaʻi ʻEne fānau taʻengatá. ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá ʻoku tau kaungā- ngāue tuʻunga tatau ʻo kau ai mo e ʻOtuá ʻi hono ʻomi ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ki Heʻene fānaú. Ko hotau fatongia toputapú ia ke fai hotau lelei tahá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.