2010
Ko Hoʻo Fiefia ʻo Lauikuongá
Mē 2010


Ko Hoʻo Fiefia ʻo Lauikuongá

ʻOku foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga tahá—ʻa e moʻui taʻengatá—mo e faingamālie mo e tāpuaki taʻe- hano-tatau ko e “nofo fiefia ʻo lauikuongá.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

Siʻoku ngaahi tuofāfine kei talavou ʻi he funga māmaní, ʻoku ou houngaʻia pea lāngilangiʻia ke ʻi heni mo kimoutolu he ʻahó ni. ʻOku ʻofa atu ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo e kau taki kotoa ʻo e Siasí; ʻoku mau lotua kimoutolu pea fiefia ʻi hoʻomou faivelengá.

Kuó u fanongoa ha ngaahi lea fakafonua fakaʻofoʻofa lahi ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí—ʻoku nau fakamānako pea fakaofo; ʻoku nau takitaha hā makehe. Neongo e faikehekehe ʻa e ngaahi lea fakafonuá ni, ʻoku faʻa ʻi ai e meʻa oku nau faitatau ai. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi he ngaahi lea fakafonua lahi ha kupuʻi lea fakaofo mo fonu talaʻofa ʻo hangē ko ha toe kupuʻi lea he māmaní. Ko e kupuʻi lea ko iá ko e “Tokua ne ʻi ai ha taimi.”

ʻIkai ko ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa ia ke kamata ʻaki ha talanoa? ʻOku ʻomi ʻe he “Tokua ne ʻi ai ha taimí” ha palōmesi ʻo ha meʻa: ko ha talanoa ʻo ha fononga mo e loto ʻofa, ko ha talanoa ki ha kau pilinisesi mo ha kau pilinisi. Mahalo naʻa kau ai ha talanoa ʻo e loto toʻá, ʻamanaki leleí mo e ʻofa tuʻuloá. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi talanoá ni ʻoku ikunaʻi ʻe he angaleleí e angakoví pea ikunaʻi ʻe he leleí ʻa e koví. Kae mahalo ko e meʻa lahi tahá, ʻoku ou saiʻia ʻi heʻetau huke ki he peesi fakaʻosí pea tau sio ki he ngaahi laine fakaʻosí pea tau vakai ki he ngaahi lea fakalata ko e “Peá na nofo fiefia ʻo lauikuonga.”

ʻIkai ko e meʻa ia ʻoku tau fakaʻamuá: ke tau hoko ko e kau moʻungaʻi tangata pe moʻungaʻi fefine ʻo ʻetau talanoa kiate kitautolu peé; ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá; ke foua e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kotoa ʻo e moʻuí pea ʻi hono fakaʻosí, ke nofo fiefia ʻo lauikuonga?

ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá he ʻahó ni ki ha meʻa mahuʻinga mo makehe ʻaupito. ʻI he peesi ʻuluaki ʻo hoʻomou tohi Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí, te ke ʻilo ai e ngaahi lea ko ʻení: “Ko ha ʻofefine ʻofeina koe ʻo e Tamai Hēvaní kuo teuteuʻi ke ke haʻu ki he māmaní ʻi he kuonga ko ʻení koeʻuhí ko ha taumuʻa toputapu mo nāunauʻia.”1

ʻE ngaahi tuofāfine, ʻoku moʻoni e ngaahi leá ni! Ne ʻikai faʻu kinautolu ʻi ha talanoa fananga! ʻIkai ʻoku fakaofo ke ʻilo ʻoku ʻafioʻi kimoutolu ʻe heʻetau Tamai Hēvani taʻengatá, ʻokú Ne fanongo, tokangaʻi mo ʻofaʻi kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofa ʻoku taʻengatá? Ko hono moʻoní, ʻoku hulu fau ʻa ʻEne ʻofa kiate kimoutolú kuó Ne foaki atu ai e moʻui matelié ni ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e “tokua ne ʻi ai ha taimí,” pea fakakakato mo hoʻo talanoa ki hoʻo fonongá, faingataʻaʻiá mo e ngaahi faingamālie ke hoko ʻo ʻiloá, fakaʻeiʻeiki, loto-toʻa mo ʻofa. Pea ko e nāunauʻia tahá, ʻokú Ne foaki atu ha meʻaʻofa ʻoku ʻikai lava ke fakamahuʻingaʻi pe mafakamatalaʻi. ʻOku foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga tahá—ʻa e moʻui taʻengatá—mo e faingamālie mo e tāpuaki taʻe hano tatau ko e “nofo fiefia ʻo lauikuongá.”

Ka ʻoku ʻikai maʻu taʻe totongi ha tāpuaki pehē. ʻOku ʻikai foaki ia koeʻuhí he ʻokú ke fakaʻamua ia. ʻOku maʻu pē ia ʻi he maʻu e mahino pe ko hai koe mo e meʻa kuo pau ke ke hoko ki ai ka ke feʻunga mo taau mo ha meʻaʻofa pehē.

Ko e ʻAhiʻahí Ko e Konga pē ia ʻo e Fonongá

Fakakaukau angé ʻi ha kiʻi miniti ki he ngaahi talanoa talatupuʻa okú ke saiʻia taha aí. ʻI he talanoa ko iá, ko e tokotaha ʻoku fai ki ai e talanoá ko ha pilinisesi pe ko ha taha masiva; mahalo pē ko ha mēmeite (mermaid) pe fefine taukau, ko ha pule pe ko ha sevāniti. Te ke ʻilo ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku nau faitatau ai: kuo pau ke nau ikunaʻi e faingataʻá.

Ne kātekina ʻe Sinitalela ʻa e mali ua angakovi ʻo ʻene tamaí mo ʻene ongo tama fefine angakoví. Ne pau ke ne kātekina e ngāue ʻi he ngaahi houa lahi pea mo hono manukiʻí.

ʻI he “Beauty and the Beast,” ne tuku pōpula ʻa Pele ʻe ha fuʻu manu fakailifia kae lava ke fakahaofi ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne feilaulau maʻa hono ʻapí mo e fāmilí, ʻa e meʻa kotoa ne ʻofa aí kae nofo ʻi he palasi ʻo e fuʻu manu fakailifiá ʻi ha ngaahi māhina.

ʻI he talanoa ʻo “Rumpelstiltskin,” ne talaange ʻe ha tangata ngaohi mahoaʻa masiva ki he tuʻí ʻe lava ʻe hono ʻofefiné ʻo ngaohi ha koula mei he musié. Ne fekau atu leva e tuʻí ke ʻomi e taʻahiné peá ne lokaʻi ia ʻi ha loki ne ʻi ai ha fokotuʻunga musie mo ha mīsini takai. ʻI he konga kimui ʻo e talanoá ne hangē ka mole ʻa ʻene ʻuluaki tamá kapau he ʻikai ke ne lava ʻo mateʻi ʻa e hingoa ʻo e tokotaha faimana naʻá ne tokoniʻi ia ʻi he ngāue taʻe malavá ni.

ʻI he talanoa takitaha ko ʻení, ne pau ke foua ʻe Sinitalela, Pele mo e ʻofefine ʻo e tangata ngaohi mahoaʻá, ʻa e loto mamahí mo e faingataʻá kae toki lava ke nau aʻusia ʻa ʻenau “nofo fiefia ʻo lauikuongá.” Fakakaukau angé ki aí. Kuo ʻi ai nai ha taha kuo teʻeki ke ne foua ha taimi faingataʻa ʻo e ʻahiʻahí, faingataʻá mo e mamahí?

ʻI he vahaʻa ko ia ʻo e “tokua ne ʻi ai ha taimí,” mo e “nofo fiefia ʻo lauikuongá,” ne pau ke nau foua kotoa ha faingataʻa lahi. Ko e hā kuo pau ai ke tau foua kotoa e mamahí mo e faingataʻá? Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau moʻui fiefia mo nonga, pea fonu e ʻaho kotoa ʻi he leleí, fiefiá mo e ʻofá?

ʻOku talamai ʻe he folofolá ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē he ka ʻikai ia, he ʻikai lava ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e melié mei he mahí.2 ʻE ongoʻi ikuna nai ʻe ha fefine lele lōloa kapau naʻá ne ʻosiki ha lele pea ʻikai ke ne ongoʻi ʻa e ngaahi houa lahi ʻo ʻene feinga ke lahi ange e meʻa ʻokú ne kātekiná? ʻE ongoʻi nai ʻe he tokotaha tā pianó ha fiefia ʻi heʻene poto lelei ʻi hono tā ʻo ha hiva ʻoku faingataʻa hono taá kapau ne ʻikai ke ne ako ia ʻi ha ngaahi houa lahi?

ʻI he ngaahi talanoa ʻo e moʻuí, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá ki ha ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau mei ako ʻi ha toe founga kehe. ʻOku tokoni ʻa e faingataʻá ke fakatupulaki ke loloto ange ha tōʻonga moʻui he ʻikai toe maʻu ʻi ha founga kehe. Kuo ʻomi ai kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ki ha māmani ʻoku fonu ʻi he faingataʻá mo e ʻahiʻahí ke tau lava ʻo ako ʻa e potó, toe mālohi ange pea aʻusia ʻa e fiefiá, ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tuʻu fehangahangaí.

Tuku ke u vahevahe atu ha meʻa fakatāutaha ne u foua ʻi hoku taʻu hongofulu tupú lolotonga ia e maʻu lotu homau fāmilí ʻi Felengifooti, Siamané.

ʻI ha Sāpate ʻe taha, ne ʻomi ai ʻe he ongo faifekaú ha fāmili foʻou naʻe teʻeki ke u mamata ai ki heʻemau ngaahi fakatahá. Ko ha faʻē mo ʻene ongo tama fefine. Ne u fakakaukau ne fai ʻe he ongo faifekaú ha ngāue lelei moʻoni.

Ne u tokanga makehe ki he taha ʻo e ongo tamaiki fefine ne louʻulu fakaʻofoʻofa pea kanoʻimata lanu melomeló. Ko hono hingoá ko Halieta pea ʻoku ou pehē ne u ʻofa ai ʻi he fuofua taimi pē ne u sio ai ki aí. Meʻapangó he naʻe hangē ne ʻikai ke maʻu ʻe he finemui hoihoifuá ni ʻa e ongo tatau kiate au. Ne tokolahi ha kau talavou ne nau fakamaheni ki ai pea kamata ke u fakakaukau pe te ne fakakaukau ko hano kaungāmeʻa pē au. Ka naʻe ʻikai te u loto foʻi ai. Ne u kumi ha ngaahi founga ke u ʻi he feituʻu ʻe ʻi aí. ʻI heʻeku tufa sākalamēnití, ne u fakapapauʻi ne u ʻi he feituʻu ʻe lava ke u tufa ai e sākalamēnití ki aí.

ʻI he taimi ne ʻi ai ha ngaahi ʻekitivitī makehe ʻi ʻapisiasí, ne u heka pasikala ki he ʻapi ʻo Halietá pea tā e fafangu ʻo e matapaá. Ne faʻa talimai ia ʻe he faʻē ʻa Halietá. Naʻá ne faʻa fakaava ʻa e matapā sioʻata ʻo e peito honau nofoʻangá ʻi he fungavaka faá peá ne ʻeke mai pe ko e hā ʻoku ou fie maʻú. Ne u faʻa ʻeke ange pe ʻoku fie heka ʻa Halieta mo au ʻi heʻeku pasikalá ke ma ʻalu ki ʻapisiasi. Naʻe faʻa pehē mai e faʻē ia ʻa Halietá, “ ʻIkai, ʻe toki ʻalu atu pē ia, ka te u fiefia ke heka mo koe ki ʻapisiasi.” Ne ʻikai ko e meʻa ʻeni ne u fakakaukau ki aí, ka te u taʻe tali fēfē ia?

Ko ia naʻá ma heka leva ki ʻapisiasi. Te u talaatu ne fakaʻofoʻofa foki ʻeku pasikalá. Ne tangutu e faʻē ʻa Halietá ʻi muʻa ʻiate au, peá u feinga ke hoko ko e fakaʻuli pasikala lelei taha ʻi he ngaahi hala makamaka tokakoví.

Ne ʻalu pē taimí mo e tokolahi e kau talavou ne ʻeva ki he taʻahine hoihoifua ko Halietá, ne hangē ka ʻikai maʻu haku faingamālié.

Ne u lotosiʻi ai? ʻIo.

Ne ikunaʻi ai au? ʻIkai ʻaupito!

ʻI heʻeku toe vakai ki aí, ne u fakatokangaʻi ko e meʻa lelei ke te maheni lelei mo e faʻē ʻa e taʻahine ʻokú te fakaʻamuá.

Hili ha ngaahi taʻu, hili ʻeku ako ko ha pailate ʻi he laulāpuná, ne u foua ha mana fakaonopōni ʻi hono tali ʻe Halieta ʻa ʻeku toutou feinga ʻeva ki aí. Naʻá ne pehē mai ʻi ha ʻaho ʻe taha, “ʻE Tieta, kuó ke matuʻotuʻa feʻunga he ngaahi taʻu lahi ko ʻení.”

Ne fakavavevave leva ʻeku ngāué, pea hili pē ha ngaahi māhina ne u mali mo e fefine ne u ʻofa ai talu mei heʻeku fuofua mamata ki aí. Ne ʻikai faingofua e founga ngāué—ne ʻi ai e ngaahi taimi ʻo e faingataʻaʻiá mo e loto foʻí—ka naʻe faifai pea kakato ʻeku fiefiá, pea ʻoku kei pehē pē, pea toe lahi ange.

Siʻoku ngaahi tuofāfine kei talavou, ʻoku fie maʻu ke mou ʻilo te mou takitaha foua ha ʻahiʻahi. ʻOku ʻikai ha taha ʻe hao. Te ke mamahi, ʻe ʻahiʻahiʻi kimoutolu pea fai ha ngaahi fehālaaki. Te mou ʻilo ʻiate kimoutolu ʻa e meʻa kuo ʻilo ʻe he moʻungaʻi fefine kotoa: ʻoku hoko mai ʻa e tupulakí mo e fakamālohiá ʻi hono ikunaʻi ʻo e ngaahi faingataʻá.

Ko e founga ko ia hoʻo tali e faingataʻá kae ʻikai ko e faingataʻá, te ne hanga ʻo fakapapauʻi atu e founga ʻe fakalakalaka ai homou talanoá.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi, neongo ʻoku mou kei iiki, ka kuo mou faingataʻaʻia mo mamahi lahi. ʻOku ou ʻofeina kimoutolu. ʻOku mou mahuʻinga ki he Siasí. ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní. Neongo oku mou ngali tukuhausia, ʻoku tauhi kimoutolu ʻe he kau ʻāngeló. Neongo ʻoku mou ongoʻi ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha e lahi hoʻomou mamahí, ka ʻoku mahino ia ki hotau Fakamoʻuí,ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻá Ne mamahi ʻo laka ia ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau atu ki aí, peá naʻá Ne fai ia maʻatautolu; naʻá Ne fai ia maʻamoutolu. ʻOku ʻikai ke mou tuenoa.

Kapau te mou ongoʻi mafasia, hanga hake ki hoʻomou Tamai Hēvaní pea te Ne poupouʻi mo tāpuekina kimoutolu. Te Ne folofola atu ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Siosefa Sāmitá, “ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pē [hoʻomou] faingataʻaʻiá pea mo [hoʻomou] ngaahi mamahí; pea ʻe hakeakiʻi [kimoutolu] ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga.”3

ʻOku ʻikai ko e kātakiʻi pē ʻo e ngaahi faingataʻá ʻa e meʻa kuo pau ke mou fai ke aʻusia ha moʻui fiefiá. Ka u toe fakaongo atu: ko e anga hoʻomou tali ko ia ʻa e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí ko e konga mahuʻinga ia ʻo e malava pe taʻe malava ke mou aʻusia ʻa hoʻomou “fiefia ʻo lauikuongá.”

Tauhi Maʻu Ki he Meʻa ʻOkú ke ʻIlo ʻOku Totonú

Siʻoku ngaahi tuofāfine, ʻa e tuofāfine kei talavou, nofo maʻu he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku totonú. Ko e feituʻu kotoa pē ʻoku mou vakai ki ai he ʻahó ni, te mou ʻilo ai ha ngahi palōmesi ʻo e fiefiá. ʻOku palōmesi mai ʻe he ngaahi tuʻuaki he ngaahi makasiní ʻa e fiefia moʻoní kapau te mou fakatau ha foʻi teunga pau, meʻa uku ʻulu pe meʻa teuteu. ʻOku hanga ʻe he ngaahi mītia ʻe niʻihi ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e niʻihi ʻoku pīkitai ki he koví pe tukulolo ki he ngaahi fakakaukau māʻulaló. ʻOku faʻa tuʻuaki ʻe niʻihi ko ʻení ko e sīpinga ʻo e lavameʻá mo e ikuná.

ʻI ha māmani ʻoku lau ai ʻa e koví ko e lelei pea leleí ko e kovi, ʻoku faʻa faingataʻa ke tau ʻilo ʻa e moʻoní. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē nai ia ko e palopalema ʻa Little Red Riding Hood—ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke mou fakapapauʻi ai e meʻa ʻoku mou sio ki aí pe ko ha kuifefine ʻofeina pe ko ha ulofi fakatuʻutāmaki.

Ne u fakamoleki ha ngaahi taʻu lahi ʻi he nofoʻanga pailate ʻo e vakapuná. Ko ʻeku ngāué ke ʻave ha seti lahi mei ha feituʻu pē ʻi māmani ki he feituʻu ʻoku mau fakaʻamu ki aí pea malu foki. Ne u ʻiloʻi kapau ne u fie folau mei Niu ʻIoke ki Loma, ne fie maʻu ke u puna fakahahake. Ka talamai ʻoku totonu ke u puna ki he tongá, ne u ʻilo ʻoku ʻikai moʻoni ia. He ʻikai te u falala kiate kinautolu he naʻá ku ʻiloʻi pē ia ʻe au. He ʻikai lava ʻe hano fakahekehekeʻi, totongi pe fakailifiaʻi au ʻo fakalotoʻi au te u aʻu ki heʻeku taumuʻá ʻi haʻaku puna ki he tongá he ne u ʻiloʻi ia.

ʻOku tau fekumi kotoa ki he fiefiá pea tau feinga ʻiate kitautolu pē ke tau takitaha maʻu ʻa ʻetau nofo “fiefia ʻo lauikuongá.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke aʻu ki aí! Pea kuó Ne faʻu ha mape maʻamoutolu; ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e halá. Ko Ia ʻa hoʻomou Tamai Hēvani ʻofeina ʻoku fekumi ki hoʻomou leleí mo e fiefiá. ʻOkú Ne finangalo ʻi he ʻofa kotoa ʻa ha Tamai Haohaoa ke mou aʻu ki homou ikuʻanga fakalangí. ʻOku lava ʻe he taha kotoa ʻo maʻu e mapé. ʻOkú Ne ʻomi e fakahinohino pau ʻo e ngaahi meʻa ke faí mo e feituʻu ke ʻalu ki aí, ki he tokotaha kotoa ʻoku fāifeinga ke haʻu kia Kalaisí pea “tuʻu ko e [kau fakamoʻoni] ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”4 Ko e meʻa pē ke mou faí ko e falala ki hoʻomou Tamai Hēvaní. Falala feʻunga kiate Ia ke ke muimui ki Heʻene palaní.

Ka neongo ia, he ʻikai muimui ʻa e taha kotoa ki he mapé. Te nau vakai pē ki ai. Mahalo te nau pehē ʻoku ʻuhinga lelei, pea mahalo ʻe moʻoni ia. Ka ʻoku ʻikai ke nau muimui ki he ngaahi fakahinohino fakalangí. ʻOku tui ʻa e tokolahi ʻe ʻave kinautolu ʻe ha faʻahinga hala pē ki he “fiefia ʻo lauikuongá.” ʻE ʻita ha niʻihi ʻi he taimi ʻe feinga ai ha niʻihi ʻoku nau ʻilo e halá ke tokoni ange kiate kinautolú. ʻOku nau pehē ʻoku motuʻa e faʻahinga faleʻi ko iá, ʻikai ʻaonga pea ʻikai feʻunga mo e moʻui fakaonopōní.

Ngaahi tuofāfine, ʻoku hala ʻenau maʻú.

Ko e Ongoongoleleí ʻa e Hala ki he Fiefia ʻo Lauikuongá

ʻOku mahino kiate au ʻe ʻi ai e taimi ʻe fakakaukau e niʻihi pe ko e hā ʻoku nau ʻalu ai ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, pe ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke lau maʻu pē e folofoloá pe lotu fakaʻaho ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ko ʻeku talí ʻeni: ʻOku mou fai e ngaahi meʻá ni he ko e konga ia ʻo e hala ʻo e ʻOtuá maʻaú. Pea ʻe ʻave koe ʻe he hala ko iá ki ho ikuʻanga ko e “fiefia ʻo lauikuongá.”

Ko e “fiefia ʻo lauikuongá” ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻoku maʻu pē ʻi he ngaahi fanangá. ʻE lava ke mou maʻu ia! ʻOku ʻatā ia maʻamoutolu! Ka kuo pau ke ke muimui ki he mape ʻa hoʻomou Tamai Hēvaní.

ʻE ngaahi tuofāfine, kātaki kae pīkitai ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí! Ako ke mou ʻofa ki hoʻomou Tamai Hēvaní ʻaki homou lotó, iví mo e ʻatamaí kotoa. Fakafonu homou lotó ʻaki e angamaʻá pea ʻofa ʻi he leleí. Feinga maʻu pē ke fakafōtunga atu ʻa e lelei tahá ʻiate kimoutolu mo e niʻihi kehé.

Ako ke tali pea ngāue ki he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻa e Kau Finemuí. Moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻOku tataki mo fakahinohino kimoutolu ʻe he ngaahi tuʻunga moʻuí ni ki hoʻomou moʻui “fiefia ʻo lauikuongá”. ʻE teuteuʻi kimoutolu ʻe hoʻomou moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻuí ni ke mou fakahoko e ngaahi fuakava toputapu ʻi he temipalé pea fokotuʻu hoʻomou tukufakaholo pē ʻamoutolu ʻi he fai lelei ʻi homou tūkunga fakatāutahá. “Tuʻu … ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai,”5 neongo e ngaahi ʻahiʻahí pe faingataʻá. ʻOku ou palōmesi atu ʻe fakamālō pea fakahikihikiʻi homou hingoá ʻe he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú ko hoʻomou loto toʻa mo faivelenga lolotonga e taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻi hoʻomou moʻuí.

Siʻoku ngaahi tuofāfine kei talavou—ʻoku mou taukaveʻi ʻa e moʻoní mo e angatonú, ʻoku mou fekumi ki he leleí, kuo mou foua e vai ʻo e papitaisó pea ʻaʻeva he hala ʻo e ʻEikí, pea kuo talaʻofa mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní te mou “puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te [nau] lele ka ʻe ʻikai vaivai; pea te [nau] ʻeveʻeva ka ʻe ʻikai pongia.”6 “ ʻE ʻikai ke kākaaʻi”7 kimoutolu. ʻE tāpuakiʻi mo fakamonūʻiaʻi8 kimoutolu ʻe he ʻOtuá. “ ʻE ʻikai ikunaʻi ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí … pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí kimuʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhí ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo Hono huafá.”9

ʻE ngaahi tuofāfine ʻoku mau ʻofa atu. ʻOku mau lotua kimoutolu. Ke mou mālohi pea loto-toʻa. Ko e moʻoni ko e ngaahi ʻofefine fakaʻeiʻeiki kimoutolu ʻo e ʻOtua Māfimafí. Ko e kau pilinisesi kimoutolu, pea te mou hoko ha ʻaho ko ha ngaahi kuini. Kuo kamata homou talanoa fakaofó. Ko e taimi ʻeni ʻi hoʻomou moʻuí ʻo e “tokua ne ʻi aí.”

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou ʻoatu ʻa ʻeku tāpuakí mo palōmesi atu kapau te mou tali pea moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, “[te mou] mateuteu ai ke fakamālohia ʻa e ʻapí mo e fāmilí, fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui hakeakiʻí.”10 Pea ʻe hoko mai e ʻaho te mou huke hake ai ʻa e ngaahi peesi fakaʻosi ʻo homou talanoa nāunauʻiá, te mou lau ai mo aʻusia hono fakahoko ʻo e ngaahi lea faitāpuekina mo fakaʻofoʻofa ko ia: “Pea naʻa nau nofo fiefia ʻo lauikuonga.” Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí (tohi tufa, 2009), 1.

  2. Vakai, 2 Nīfai 2:11, 15

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–8.

  4. Mōsaia 18:9

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8.

  6. ʻĪsaia 40:31.

  7. Siosefa Sāmita-Mātiu 1:37

  8. Vakai, Mōsaia 2:22–24.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:6

  10. Fakalakakala Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí, 3.